arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Promocija knjige, Ognjena Marija livanjska

Budo Simonović na Sajmu knjiga: Dok sam pisao „Ognjenu Mariju Livanjsku“ pitao sam se da li će mi iko vjerovati!

Na Sajmu knjiga predstavljena je knjiga Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska U utorak, 25. oktobra 2016. godine, na Sajmu knjiga u Beogradu, u Hali 4, na štandu Ministarstva spoljnih poslova RS, Uprave za dijasporu i saradnju sa Srbima u regionu, prestavljena je knjiga Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska. Na promociji su govorili Jovo Bajić, pisac, istoričar i novinar iz Beograda, kao i autor Budo Simonović. Knjiga, koja je najrečitije štivo o životu i stradanju livanjskih Srba, obuhvata prevashodno stradanja leta 1941. godine na područiju Livna, ali i stradanja tokom građanskog rata u Bosni devedesetih godina 20. veka. U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, u

simo_brdar.jpg

Prilog iz 1999. godine: Jasenovačka zbirka na putu ka zaboravu – ostavljena da nestane

Da bi je sačuvao od uništenja, Brdar je zbirku premještao pet puta, da bi na kraju završila u njegovom stanu “Čim smo saznali da se građa iz Spomen-područja Jasenovac nalazi na više mjesta u Kozarskoj Dubici i da je neadekvatno zaštićena, preduzeli smo mjere…” , pričaju u Ministarstvu nauke i kulture. A od trenutka kada je ovaj vrijedni istorijski materijal ostao bez zvanične brige do navedenog saznanja trebalo je da prođe cijelih osam godina. Za sve to vrijeme jasenovačka muzejska zbirka bila je u apsolutnoj brizi samo jednog čovjeka – kustosa i tadašnjeg pomoćnika direktora Spomen-područja Jasenovac Sime Brdara. Vidjevši kako stvari teku i u želji da spasi zbirku, Brdar

Kapetan Mišino zdanje u kome je zasedao Sud časti

Susret sa istorijom: Pogrom intelektualne elite

Kako su pre sedamdeset godina vršene čistke na Beogradskom univerzitetu. Sud časti za dve godine proterao sa fakulteta oko 70 dekana, profesora i asistenata Jednom prilikom će Emir Kusturica reći da vekovima gradimo kuću na stazi slonova i ne spadamo u one srećne narode čija istorija je duhovita i laka, operetska jednočinka. Naša je teška drama u kojoj jedan krvavi čin, unedogled, biva zamenjen drugim, još krvavijim. Ko smo, odakle dolazimo, kuda idemo, pitanja su koja, kao izmaglica, lebde nad rekom ljudske istorije. Ako smo, na ovoj stazi slonova, nasledili srušenu kuću, opravljali je i gradili, da bismo je opet potomcima ostavili srušenu, to nije samo od nas zavisilo. Ali

Suđenje Dušku Tadiću u Hagu

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (23) Akademici pred Haškim tribunalom

Haški tužioci postavili su jednostavnu i krajnje jednostranu tezu – Memorandum SANU idejna je platforma za “veliku Srbiju”, a želja da se ona stvori ključni je razlog raspada Jugoslavije Retko ko je bio iznenađen kada je na početku suđenja Slobodanu Miloševiću u Tribunalu za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji februara 2002. godine zamenik tužioca Britanac Džefri Najs čitanje optužnice započeo širokim citatima iz Memoranduma SANU. Pozivanjem tužioca Najsa na dokument koji su još 1986. godine napisali srpski akademici započeo je novi talas, ovog puta pravosudne kampanje na Akademiju i njene članove. Memorandum u Hagu je direktno doveden u vezu sa najtežom posledicom raspada Jugoslavije – građanskim ratom. Proces protiv

milan_bastasic_tv.jpg

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo “Otkosom” novembra 1991.

Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Danka Kojadinović Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni “Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.” (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9).   Preživeo sam Jasenovac 1941. i “Otkos” na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata u

Kučan, Izetbegović, Tuđman i Milošević

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (22) Novi talas napada na srpske akademike

U drugom talasu kritika na Memorandum najžešća paljba je stigla iz Hrvatske. Za razliku od komunističke hajke na Akademiju, povod za novu ofanzivu bila je – odgovornost za rat Memorandum SANU nije bio na meti kritika samo komunističkog režima. Već pune tri decenije ovaj spis predmet je osude zvanične politike bivših jugoslovenskih republika, svetskog javnog i intelektualnog mnjenja, ali i domaćih liberalnih i antinacionalnih krugova. Svi oni tvrde da su akademici 1986. godine napisali srpski nacionalni program koji je Slobodanu Miloševiću poslužio kao povod i opravdanje za ratne sukobe devedesetih. Teze afirmisane u ovim krugovima postale su sastavni deo zapadnjačkog pogleda na raspad Jugoslavije, uzroke i naravno – krivicu. Ocenama,

Ratko Dmitrović

Špijunaža

Čemu se čudimo ako znamo da je 6. oktobra 2000. godine jedan lider DOS-a kazao da Srbija više nema neprijatelja te da joj tajne službe i nisu potrebne Beše to prvih dana nakon oktobarske revolucije, na jednom od “oslobođenih” TV kanala, dok je još trajala ona egzaltacija, buktala nada i vera da je Srbija konačno na dobrom putu. Pred kamerama dva od 18 lidera DOS-a, jedan priučeni novinar, inače pobegulja iz Vojske, i jedan univerzitetski profesor. Razgovaralo se o svemu i svačemu i u jednom trenu dođoše i do špijunaže, obaveštajnih službi, prisluškivanja. Voditelj, naivan, priupita hoće li se i na koji način osnažiti srpska obaveštajna služba, tajna policija, a

Prijateljstvo Miloševića i Stambolića završiće se Osmom sednicom SKS

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (21) Kosovski zaokret Slobodana Miloševića

Kriza oko Memoranduma pokazaće sve pukotine koje su postojale u vrhu partijske i državne vlasti Srbije i koja će biti ogoljena na Osmoj sednici slomom Ivana Stambolića Ćutanje Slobodana Miloševića o Memorandumu SANU nije prošlo neopaženo u partijskom i državnom vrhu. Upadljivo je, međutim, da kritike njegove igre počinju tek posle Osme sednice i smene Ivana Stambolića i njemu bliskih saradnika sa čela srpskog rukovodstva. Uzdržan stav prvog čoveka srpske Partije danas se objašnjava Miloševićevom namerom da izbegne zameranje sa uglednim akademicima, na koje je još tada računao kao na važan oslonac u svom pohodu na vlast. Ovu tezu između redova provući će i Dragiša Pavlović, predsednik beogradskih komunista i

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 29. oktobra u Beogradu

U subotu, 29 oktobra 2016. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“. Izvor: BILOGORA

Hrvatska pravoslavna crkva

Hrvati aktuelizuju ustašku tvorevinu “Hrvatsku pravoslavnu crkvu”

Naime, oni su poslednjih dana počeli intenzivno da sakupljaju potpise kako bi zvanično registrovali Hrvatsku pravoslavnu crkvu! Tako su 10. oktobra na internet-stranici „hrvatska pravoslavna crkva” apelovali na sve vernike da daju svoje potpise i time ubrzaju upis HPC u registar. U takozvanu Hrvatsku pravoslavnu crkvu pretenduje da preraste dosadašnja Hrvatska pravoslavna zajednica, koju je osnovao sledbenik Ante Pavelić, a ona će biti svojevrsna kopija Hrvatske pravoslavne crkve iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. A upravo ta crkva, prema tumačenju istoričara Aleksandra Rakovića, zajedno sa svim ostalim polugama vlasti ustaškog režima radila je na tome da se srpski pravoslavni narod prevodi u Hrvate. Verski analitičar Draško Đenović za „Alo!“ kaže da

Milo Lompar

Miloš Milojević: Milo Lompar o otporu između bune i samosatiranja

Izveštaj sa predavanja Mila Lompara „Srpski narod posle raspada Jugoslavije“ U Parohijskom domu Crkve svetog Save u Beogradu održano je 24. oktobra ove godine predavanje Mila Lompara posvećeno važnoj temi perspektive srpskog naroda posle raspada Jugoslavije. Ono što je privuklo pažnju – posebno ako ste tražili slobodno mesto – bila je velika posećenost. Sala Parohijskog doma bila je dupke puna a sastav publike prilično mešovit. Što, ruku na srce, nije baš uobičajena slika sličnih skupova na kojima dominiraju sede glave. Uvodničar o. Dalibor Stojadinović je, ispred organizatora predavanja, ukazao da je tema identiteta, pitanje kojim želimo da se identifikujemo kao narod, jedno od ključnih pitanja. Takođe je ukratko predstavio predavača

Izložba «A Bog samo ćuti i gleda»

25 godina egzodusa sa Bilogore

Moramo braniti i mrtve da bi se spasili živi Poruke sa izložbe «A Bog samo ćuti i gleda» održane u Beogradu od 24. do 26. oktobra 2016. u organizaciji Zavičajnog udruženja «Bilogora» U srijedu, 26. oktobra u Beogradu, u izložbenom holu Narodne banke Srbije na Slaviji zatvorena je izložba „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA“. U okviru izložbe održana je i promocija knjige Dušana Jelića sa naslovom istovjetnim sa nazivom izložbe – „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA – Odgovor na obmane hrvatskih autora o ratu na Bilogori 1991“. Takođe, sastavni dio izložbe je bila i video-prezentacija „Zavičajno udruženje Bilogora „ te predstavljanje posljednjeg broja lista lista „Srpsko kolo“ sa

Ivan Stambolić i Slobodan Milošević

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (20) Dvostruka igra Slobodana Miloševića

Odnosom prema Memorandumu Milošević je stekao blagonaklonost stanara Knez Mihailove 35, ali i njihovu podršku u antibirokratskoj revoluciji i njegovom otvorenom pohodu na vlast Islamsku deklaraciju prožetu fundamentalističkim idejama napisao je Alija Izetbegović. Franjo Tuđman autor je knjige “Bespuća povijesne zbiljnosti”, u kojoj je i rasistički sadržaj. Kada je na tlu Jugoslavije nastupila secesija, antisrpskoj propagandi zasmetalo je što su politički lideri Muslimana i Hrvata zbog svojih opredeljenja opravdano žigosani. Milošević nije imao svoju knjigu. Zato mu je pripisan Memorandum SANU, kao nacionalni program Srbije. Vezu Memoranduma SANU i Slobodana Miloševića, koja je po mnogima bila identična odnosu roditelja i deteta, ovako su objasnili akademici Vasilije Krestić i Kosta Mihailović.

Dobrica Ćosić i Slobodan Milošević

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (19) Ćutanje budnog čuvara postojećeg poretka

Činjenica je da se Milošević, za razliku od Ivana Stambolića i Dragiše Pavlovića, prema SANU i Memorandumu držao uzdržano. U sveopštoj hajci, bio je na samoj periferiji događaja Priroda odnosa Slobodana Miloševića i Memoranduma SANU jedno je u nizu kontroverznih pitanja koja se od kraja osamdesetih do danas gotovo bez prekida postavljaju. Ono ima i posebnu težinu imajući u vidu neslavni ishod Miloševićeve politike i metoda kojima se služio tokom uspona i decenijske vladavine na čelu Srbije i SR Jugoslavije. Da li Memorandum stvorio Miloševića, ili je Milošević njegove navode preuzeo kao sopstveni politički program? Sa distance od tri decenije od objavljivanja memorandumskog teksta i punih 16 godina od petooktobarske

Viktimizacija kolaboracionista podrazumijeva relativizaciju njihove odgovornosti – komemoracija u Hudoj Jami Foto: Srđan Živulović/FA Bobo/PIXSELL

Hudovišne izmišljotine

Križarski rat sjećanja koji hrvatska desnica vodi protiv istorijskog i fantoma savremenog komunizma, prisutan i u emisiji ‘Otvoreno’ posvećenoj Hudoj Jami, neće i ne može stati, pogotovo sada kada postaje jasno da ideja pomirenja siromašnih i bogatih, odnosno mirenja s ekonomskom eksploatacijom, predstavlja suštinski dio tzv. nacionalne pomirbe nomen obračuna pobjedničke, antifašističke strane s jugoslovenskim kolaboracionistima, odnosno domaćim fašističkim i profašističkim oružanim snagama, maja i juna 1945, predstavlja ključni aspekt istorijske diskreditacije pokreta predvođenog KPJ u interpretacijama tumača ideološki naklonjenih desnici. Njihov antikomunistički resantiman je, naravno, legitiman – sve dok ne počne prerastati u viktimizaciju vojske jedne fašističke države, kakva je bila NDH. Međutim, u javnim debatama na navedenu temu

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.