arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Podgorica

I kosti žrtava zaslužuju ulicu

Potomci stradalih porodica traže da se ubijenima oda dužna počast. U temeljima Podgorice nalaze se kosti stradalnika Manjeg grada a da je više stradao u Drugom svetskom ratu od okupatorskih i “savezničkih” bombi nije bilo od Podgorice. Čak 84 puta našao se pod smrtonosnim teretom koji je razarao varoš od oko 16.000 stanovnika. U napadima bombardera pominje se cifra od preko dve hiljade poginulih žitelja, uglavnom dece, žena i staraca. Porušene kuće, mostovi, mlinovi i vodenice, epilog su smrtonosnog juriša. Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. maj 1944. godine, kada se na grad srušilo 600 bombi teških preko 400 tona! Iako je od tada do danas mnogo vode poteklo

Jugoslav Kiprijanović: 25 godina genocida srpske i hrvatske elite nad sopstvenim narodima

U tekstu Mislava Horvata ”Putujući cirkus Ivana Pernara”  iznešene su brojne činjenice o stradanju Srba. Što se Dveri tiče i mene lično, ničeg tu nema spornog, niti smtram da je bilo ko iz Dveri, a naročito predsednik Dveri, Boško Obradović prijemom Ivana Pernara u Narodnoj skupštini nagovestio promenu svojih političkih stavova. Da je tako, postoje brojni dokazi i pre i tokom parlamentarnog rada Srpskog pokreta Dveri, od kojih ću ovde preporučiti da pogledate samo neke: –  Boško Obradović: SNS omogućila hrvatskim tajkunima da vladaju srpskim tržištem – Poslanička grupa Dveri predala u Skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu Nezavisne države Hrvatske nad Srbima,   Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata –

Dušan J. Bastašić

AUDIO – Dr Dušan J. Bastašić: Nemarni smo i zaboravljamo sopstvena stradanja!

Ove godine se navršava 75 godina od početka stradanja našeg naroda u zloglasnim logorima u NDH od strane ustaša. O ovoj tužnoj godišnjici i događajima koji su vezani za nju, razgovarali smo sa više ljudi, ali prvi put razgovaramo sa dr Dušanom Bastašićem, predsednikom Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941., koji iskreno i otvoreno govori o jadovničkoj golgoti i našem nemaru prema žrtvama. http://www.agencijami.info/SlovoLJubve/Uploads/Audio/17.11.16%20-%2023h%20-%20Pod%20znakom%20pitanja%20-%20Dusan%20Bastasic%20-%201.20.13.mp3

Euroblic: Hrvati spalili dokaze o zločinima ministra Krstičevića

Tužilaštvo BiH godinama bezuspješno pokušava da od vlasti u Zagrebu dobije dokumente koji pokazuju da je ratni komandant 4. gardijske brigade Hrvatske vojske Damir Krstičević, po naređenju hrvatskog vojnog i političkog vrha, naložio granatiranje civilnih ciljeva i ubistva zarobljenih srpskih civila i vojnika u Mrkonjiću i ostalih 12 zapadnokrajiških opština u kojima su hrvatske jedinice 1995. godine počinile brojne zločine, piše “Euroblic”. Prema izvorima ovog lista, od završetka rata do danas Hrvati su sakrili i uništili najveći broj dokaza koji nedvosmisleno pokazuju da je tadašnji zvanični Zagreb odgovoran za ubistva 1.644 i protjerivanje više od 120.000 Srba iz zapadnog dijela BiH. “Kao komandant 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, Krstičević je

Scena iz filma "Kordun"

Film “Kordun” o Srbima graničarima snima se nadomak Banjaluke

Dokumentarno-igrani film “Kordun-zemlja bez ljudi” biće završen do kraja godine, a već naredne biće prikazan na malim ekranima. Radi se o ostvarenju koje nas vraća unazad 500 godina, a prikazuje život i stradanje Srba graničara, Krajišnika kroz istoriju. Film se radi u koprodukciji Radio Televizije Republike Srpske i Krajiškog kulturnog centra “Sveti Sava” iz Banjaluke, koji okuplja Srbe izbegle iz Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Film je podržan i od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Republike Srbije, Zavičajnog kluba Kordunaša Beograd, Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” Zagreb, Srpskog društva “Kordun” Toronto, kao i ostalih krajiških udruženja u rasejanju. Predsednik Kulturnog Centra “Sveti Sava” Dragan Krošnjar rekao je da

mile-savic-autor.jpg

FILM: “Pričam prvi put”- Svjedočenje o stradanju Srba u Hrvatskoj

Svjedoci stradanja Srba u Hrvatskoj u proteklom ratu, apeluju na domaću i svjetsku javnost da vidi i čuje istinu o ubijanju, poniženju, pljačkanju i zatiranju svega srpskog u Hrvatskoj, koje još traje. Na promociji dokumentarnog filma “Pričam prvi put”, Božana Vrljanović – Kondić iz Zapadne Slavonije rekla je novinarima da nakon nadljudske borbe koju je prošla ne očekuje da doživi pravdu za preživjele i protjerane Srbe.  “Hrvatska je donijela zakone kojima štiti hrvatski narod i svi drugi narodi u ovoj zemlji su nebitni, ali neka iza nas ostane trag za istoriju, bar svjedočenja o zločinima i pljačkama”, rekla je ona. Pantelija Zec u ovom dokumentarcu svjedoči o torturi, fizičkom i

Nakon 24 godine: U Prebilovcima sahranjen Vukašin Reljić

Mladić Vukašin Reljić, žrtva ratnog zločina hrvatsko- muslimanskih snaga, posle više od 24 godine od stradanja, identifikovan je, opojan u paraklisu Svetih Prebilovačkih i donje hercegovačkih mučenika, koji je u sastavu Hrama Vaskrsenja i 12. novembra sahranjen u obnovljenoj porodičnoj grobnici u Prebilovcima. Opelo su služili sveštenici Miroslav Ratković i Marko Gojačić. Opelu i sahrani po velikom nevremenu prisutvovalo je oko 150 ljudi. Za njih je porodica pripremila posluženje u Domu Sveti Kralj Milutin u Prebilovcima. Reljići su najstradalnija srpska porodica u opštini Čapljina u ovom ratu. Ustaške snage ubile su Vukašina i majku mu Đurđu, sa više drugih Srba, 7. juna 1992, ispred Domanovića prilikom izvlačenja srpskih porodica iz

Najava - Milo Lompar

Promocija nove knjige Mila Lompara

U četvrtak, 17. novembra u 19 časova u amfiteatru Narodne biblioteke Srbije biće održana prva promocija nove knjige prof. dr Mila Lompara, Polihistorska istraživanja. Polihistorska istraživanja, nova knjiga prof. dr Mila Lompara je rezultat objedinjenih istraživanja različitih fenomena iz polja književnosti, filozofije i politike koje objedinjuje jedinstven i osoben metod uglednog srpskog intelektualca. Promocija će biti održana u četvrtak, 17 novembra u 19 časova u amfiteatru Narodne biblioteke Srbije (Skerlićeva 1, Beograd). O knjizi će govoriti: – Akademik Danilo Basta; – Prof. dr Slobodan Antonić; – Prof. dr Slađana Jaćimović; – Autor. Iz knjige: Ponekad nailazimo na greške koje bacaju tamnu senku na opštu kulturu Latinke Perović. Tako u jednoj rečenici o

Jeste li, možda, čuli za Košare?

Čitam ovih dana knjigu Nenada Milkića „Zov karaule“ o srpskim graničarima koji su 1999. godine na Košarama branili suvereno parče srpske zemlje, svoju vojničku čast i zakletvu i naš, srpski obraz. Da je sreće, i da je Srbija danas ono što  je ponekad kroz istoriju bila, da je ono što neće skoro biti, ta knjiga bila bi školska lektira! Da iz nje, deca u Srbiji  uče šta je to patriotizam, kako se voli svoja zemlja, kako se poštuje svoj rod,  i kako, ponekad, dođu vremena kad je čast preča od glave. Neće to, međutim, skoro biti u Srbiji. Nisu ovih vremena, ovde u modi oni koji pominju Košare i slične

Vojvoda Živojin Mišić sa porodicom 1918. godine (sin Vojislav, rođen 1902. godine, zaokružen na slici)

Među logorašima na Golom otoku i sin vojvode Mišića

Na nedavno objavljenom Udbinom spisku Golootočana našla se mnoga poznata imena, ali su neka i preskočena. Na spisku i Dragica Srzentić, koja je u Moskvu odnela Titovo “ne” Staljinu Vojislav Mišić, treći po redu sin čuvenog srpskog vojskovođe Živojina Mišića, samo je jedno od 16.090 imena golootočana koji su ostali upisani u arhivama Udbe, a preuzela ih je BIA i ustupila Arhivu Srbije. Kako su “Novosti” već objavile, Arhiv i Institut za savremenu istoriju objavili su prvi put u Srbiji ovaj zvanični spisak, u knjizi “Zatočenici Golog otoka”. Za razliku od svog najstarijeg brata Aleksandra, koji je dao život za Dražu Mihailovića, Vojislav, simpatizer komunista, 1948. proglašen je za narodnog

Mirjana Karanović Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Mirjana Karanović: Ovaj Kusturica nije onaj kojeg sam poznavala

Kusturičinu transformaciju mogu zamisliti jedino tako kao da su ga oteli vanzemaljci koji su na zemlji ostavili njegovoga klona, a pravi Kusturica je na nekom drugom mestu. To je jedino za šta se mogu uhvatiti da bih mogla da racionalizujem jaz između ta dva njegova sveta koji ne razumem Glumicu Mirjanu Karanović ne treba posebno predstavljati. Umjesto nje govore kultni filmovi u kojima je igrala: ‘Petrijin venac’, ‘Otac na službenom putu’, ‘Andergraund’…, ali i niz slavnih predstava za koje je hvaljena i nagrađivana. Također, vrlo je često bila u prvim redovima borbe protiv političkog i drugog nasilja. Nedavno je bila gošća Srpskog narodnog vijeća i SKD-a Prosvjeta na zagrebačkoj tribini

Kako su harali “naši dečki”

Dok se hrvatska javnost s užasom pita kako je moguće da hrvatski vojnici moraju u pritvor samo zato što su navodno pobili nekolicinu civila, oni koji bolje poznaju situaciju u Posavini čude se da se optužnice za ratne zločine spominju tek sada, jer su se zločini dogodili prije 24 godine Nakon vijesti o hapšenju desetorice pripadnika HVO-a iz Orašja hrvatske medije ispunili su brojni tekstovi i prilozi u kojima se iz raznih uglova pokušalo odgovoriti na pitanje kako je moguće da se to uopće dogodilo i tko je za taj ‘propust’ kriv. Jedino na što se zaboravilo, kao i mnogo puta ranije, jest razlog zbog kojeg su ‘naši dečki’ trenutno

HRVATSKA VOJSKA IZVRŠILA MASOVNO ETNIČKO ČIŠĆENjE SRBA

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je provokativnom izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je hrvatska vojska bila angažovana na “oslobađanju teritorija BiH od velikosrpske agresije na čelu sa Slobodanom Miloševićem”, te istakao da je ona u Republici Srpskoj izvršila masovno etničko čišćenje Srba. “Hrvatska vojska zajedno sa HVO u zločinačkim operacijama `Maestral` i `Južni potez` okupirala je zapadne delove Republike Srpske i tom prilikom izvršila masovno etničko čišćenje i brojna ubistva Srba na području opština Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Ključ i Mrkonjić grad”, naveo je Linta u saopštenju. Linta je pozdravio odluku Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da podigne krivične prijave protiv 16 hrvatskih generala, uključujući

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Jesmo li ovo i danas mi?

U Srbiji malo ljudi zna šta se obeležava 11. novembra. Možda zato što je ovaj praznik u kalendaru novijeg datuma. Mnogi ga praznuju i raduju mu se jer je to samo jedan više neradan dan. Petak, 8. novembar. Sasvim običan dan u Torontu. Mitrovdan u Srbiji. Šetnja kanadskom metropolom prija, iako je vazduh oštar. Na ulici, u prolazu, sretne se po koji čovek koji na reveru nosi veštački crven cvet. Mali, ali primetan. Na raskrsnici, pa u prodavnici, još po koji. Iz škole izlazi grupa đaka – svi oni nose crven cvetić. Ljudi žute, crne ili bele kože, bez obzira na veru, stari i mladi – nose ga bez razlike.

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Otvoreno pismo javnosti predsjednika Saveza Srba iz regiona Miodraga Linte povodom sramne i ponižavajuće nagodbe u vezi sa kolektivnom tužbom preko 200.000 prognanih Krajišnika u Oluji

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije osuđuje odluku grupe Srba koja je registrovana u SAD pod nazivom Krajinske žrtve genocida i Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, na čelu sa Savom Štrpcem, da pristanu na sramnu i ponižavajuću nagodbu u sudskom sporu sa američkom konsultantskom kućom L-3 Servisis, kao pravnog sljedbenika američke firme Vojni profesionalni resursi (MilitaryProfessional Resources Ink.), a u vezi sa kolektivnom tužbom preko 200.000 Krajišnika koji su prognani u zločinačkoj akciji Oluja. Navedena tužba sadrži i zahtjev za naknadu nematerijalne štete prognanim Krajišnicima u visini 10,5 milijardi dolara, uz 5% kamate za svaku godinu, odnosno onoliko koliko žive izvan svojih kuća i stanova zbog prisilnog napuštanja i pretrpljenog

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.