arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Ustaše sprovode zarobljene Srpkinje

Kalendar genocida: 24 – 27. jul 1941. – U Banskom Grabovcu pobijeno 1.200 Srba

Posle stravičnog zločina u Pravoslavnoj crkvi u Glini, a među brojnim zločinima hrvatskih ustaških fašista počinjenim širom Banije, zločin u Grabovcu, od 24. do 27. jula 1941. godine, svakako je najstrašniji. Tada je u tom selu ubijeno oko 1.200 seljana, muškaraca, i manji broj žena koje su pohapšenim i odvedenim muževima donele hranu. Banski Grabovac je pitomo selo, smešteno u gotovo samom centru Banije. Nakad je bilo opštinsko mesto. A opštinsko je bilo i pre Drugog svetskog rata. Na samom početku ustanka srpskog naroda na Baniji, napadnuta je železnička stanica u Banskom Grabovcu. Pruga od Capraga, „predgrađa“ Siska, preko Petrinje do Gline i dalje preko Topuskog do Karlovca bila je

Istina o hrvatskoj borbi protiv nacizma

Sve učestaliji i bezobzirniji pokušaji revizije istorije Drugog svetskog rata zahtevaju da se nesporne činjenice ne zaborave, već da uđu u kolektivno pamćenje. To se pre svega odnosi na genocid koji je nad Srbima izvršila NDH, koju je i idejom – ukloniti remetilački faktor, i delom – novim genocidom, ostvarenim ne samo u „Bljesku” i „Oluji”, već i celokupnom potonjom politikom, nasledila Republika Hrvatska, koja se sada, bez imalo skrupula, želi prikazati kao najveći borac protiv nacizma. Pritom zaboravlja oduševljeni doček Zagrepčana uz cveće na Hitlerovim tenkovima i panično masovno bežanje istih pred padom Zagreba, najduže opstale prestonice fašističkih država, jer Tito nije dopustio da Staljin ispuni obećanje dato Paveliću,

Žitije Sveštenomučenika Save, Episkopa gornjokarlovačkog

Nadbiskup Alojzije Stepinac otvoreno je rekao vladici da mora da napusti “hrvatski” Karlovac, inače će biti likvidiran. Na to mu je vladika odgovorio “Glavu dajem, ali svoj narod ne ostavljam”! Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. juna 2016. godine. Ovaj smireni i skromni, ispunjen mnogim vrlinama, episkop Crkve, rođen je 6. jula 1884. godine u Molu od blagočestivih i pobožnih roditelja Stefana i Jelisavete Trlajić. Na svetom krštenju dobio je ime Svetozar. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a veliku klasičnu gimnaziju i bogosloviju završio je u Sremskim Karlovcima. Kao darovit i vredan učenik pokazao se i tokom studija, sa najvišim

Bezdane jame stratišta logora Jadovno – Knjiga Jadovno 1.

Logor Jadovno i njegovi pomoćni logori bili su smješteni u predjelima Velebita, bogatim bezdanim jamama, karakterističnim za kraške oblasti. Od početka maja pa do kraja avgusta 1941. godine, te su provalije pretvorene u masovne grobnice Srba i Jevreja. Šaranova jama na Velebitu; FOTO: Dušan Bastašić, Maj 2006. Mnogobrojni problemi otežavaju istraživanja ovih jama, u koje je bačeno na hiljade nevinih ljudi. Njihovim istraživanjem se zapravo niko nije bavio, jer ni socijalistička vlast u vremenu od 1945. do 1990. godine nije bila naklonjena otkrivanju istine o monstruoznim zločinima koje su počinile ustaše na stratištima ovog prostora. Do većine jama se nije moglo ni doći. Neke od su njih ustaše već sredinom

DUŠAN BASTAŠIĆ: SRBI SE I SAMI ODRIČU SVOJIH ŽRTAVA

Kroz vijekove, naša srpska zemlja svjedoči o neizmjernoj žrtvi i postojanosti. Svaki kamen, svaka rijeka, svako drvo, prožeti su uspomenom na one koji su svoje živote utkali u slobodu i čast. Od sjaja Kosova do muke Jadovna, od suza Jasenovca do patnje Krajine – istorija našeg naroda je ispisana krvlju i ponosom. Zaborav je naš najveći neprijatelj! Dopustiti da izblijede sjećanja na nevine žrtve, na junake i mučenike, znači ponovo ih ubiti. Sjećanje nije samo opomena, već i zavjet – zavjet da ćemo čuvati ono za šta su oni pali: našu vjeru pravoslavnu, naš jezik, našu ćirilicu i naš identitet. Jedan od malobrojnih srpskih vitezova, jedan od boraca protiv zaborava

Roman “Djeca koju nije volio svijet” snažno svjedočanstvo o žrtvi sarajevskih Srba

U Istočnoj Ilidži sinoć je promovisan roman “Djeca koju nije volio svijet”, autora Bojana Vegare, koji kroz 57 priča iz ugla dvanaestogodišnjaka opisuje ratna dešavanja u mjestu Hadžići kod Sarajeva. Vegara je novinarima rekao da je ovaj roman napisao kako bi ostao trag tog ratnog vremena, da ljudi vide kakvu su sarajevski Srbi podnijeli žrtvu za stvarnje Republike Srpske. “Mi smo se u ratu odbranili i opstali, a nakon rata smo u egzodusu otišli. Prva priča počinje 1. marta 1992. godine nakon barikada i ubistva srpskog svata u Sarajevu, a zadnja je nastala u martu 1996. godine kada dolazimo u Bratunac i obnavljamo srušenu kuću da bi se naselili”, prisjetio

Na jevrejskom delu zemunskog groblja uz grobnicu 6.500 Srba postavljen Časni krst

Pomen srpskim žrtvama logora „Zemun“ održan je kod masovne grobnice u Zemunskom groblju. Molitveni skup sedmu godinu za redom organizuje Udruženja Jadovno 1941 iz Beograda i Banje Luke. Kako je posle Drugog svetskog rata ustanovila Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača kroz taj logor prošlo je gotovo 100 hiljada ljudi, a u njemu stradalo oko 40 hiljada Srba i 7 hiljada Jevreja i Roma. U grobnici na jevrejskom delu zemunskog groblja sahranjena su tela 6.500 Srba, ali na spomeniku koji je tu podignut piše samo da je reč o žrtvama fašističkog terora. Ljudi su u Prihvatnom logoru „Zemun“ stradali masovno, bez obzira na ideološku pripadnost. Jelena Radojčić Buhač,

Otjerana u grob

Stoja Trivkanović (1950 – 2019) iz Siska izgubila je sve sudske postupke pokrenute zbog ratnog ubojstva dvojice sinova i muža krajem ljeta 1991. godine. Stoja Trivkanović (1950) umrla je sredinom decembra 2019. godine u Sisku ne dočekavši pravdu zbog ubojstva sinova Zorana (23) i Berislava (18) te njihovog oca Nikole Trivkanovića (48). Trojica Trivkanovića su prisilno, 25. augusta 1991. godine, odvedena u nepoznato iz porodične kuće u sisačkom naselju Zeleni Brijeg. Zloglasnom bijelim kombijem, koji je ljeta i jeseni 1991. često viđan po Sisku, uniformirane su se osobe tog dana oko podneva uvezle u dvorište Trivkanovića. Odvedeni su viđeni na ORA-i, poznatom sisačkom mučilištu, nakon čega im se izgubio trag.

Piskavica

Godišnjica ustaškog pokolja stotina potkozarskih Srba

U isto vrijeme, u februaru 1942. godine kada se u Drakuliću desio stravični zločin, ustaše su počinile još jedan pokolj u potkozarskim selima Ivanjska (današnje Potkozarje) i Piskavica, u kojima je na najbrutalniji način poklano više stotina civila, ali se o ovom zločinu do danas nije pisalo i skoro da mu je zatrt svaki trag. Pokolje u Piskavici i Ivanjskoj partizanska vlast je prećutala, vjerovatno, da bi izbjegla susret sa istinom da su za partizanske diverzije kažnjavani samo Srbi, a ne i pripadnici druga dva naroda. Zemni ostaci umorenih u Piskavici i Ivanjskoj nisu sakupljeni u zajedničku kosturnicu, već su uglavnom ostavljeni da počivaju po seoskim dvorištima, gdje su ih

Bojan Vegara: Srećan ti rođendan Republiko Srpska!

Da se zna, da smo prvi ustali protiv svog zla svijeta i stvorili Republiku Srpsku. Ništa nam mogli niste, jer bili smo sila Božija. Bili smo vojska i narod, a sa nama je ostao samo Bog. Ostali su nas svi redom ostavili i bar neke snakcije uveli. Znali smo da smo sami. Kravavo smo se tukli sa domaćim i stranim islamskim fanaticima, ustašama, NATO paktom i to skoro četri godine. Nismo im dali pardona, jer kao što rekoh, bili smo sila i tako smo se i ponašali. Znali smo šta stvaramo i za šta krvarimo. Tripili smo nemoguće i nismo se žalili. Odbili smo na onom ratnom referendumu prvi pokušaj

KRVAVI BOŽIĆ 1993. godine …

Na dan najvećeg hrišćanskog praznika srpsko selo Kravica u opštini Bratunac zavijeno u crno. Spomen obilježje poginulim borcima i civilnim žrtvama odbrambeno otadžbinskog rata i srpskim žrtvama Drugog svjetskog rata regije Birač i Srednjeg Podrinja Republike Srpske. Od 1992. do 1995. godine 3267 srpskih žrtava – Od 1941. do 1945. godine 6469 srpskih žrtava. Tekst na spomeniku: “Mir vašim kostima Kraj drumova prašnih, Pokoj vašoj duši, Posle muka strašnih. Spavajte kraj druma Snom predačkih senki, Spavajte mladići Nevini vo vjeka”. ++++++++++++++ Piše: Slavko Jovičić Slavuj (1953 – 2022. ) 07. januara 2019. Na pravoslavni Božić, 7. janara 1993. godine, muslimanske snage iz Srebrenice priredile su krvavi pir ubivši 49 Srba

Rat protiv zaborava profesorke Smilje Avramov

Smilja Avramov može da nam posluži kao dragoceni putokaz na putu nacionalnog osvešćenja i ozdravljenja. Kada je 2. oktobra 2018, u 101. godini, prestalo da kuca već uveliko oslabljeno srce legendarne profesorke međunarodnog prava Smilje Avramov, Srbija je ostala bez jednog od najumnijih, najobrazovanijih i najčasnijih predstavnika istinske nacionalne elite. Iako je svojim javnim delovanjem i napisanim knjigama višestruko zadužila našu zemlju, mora se primetiti da je oproštaj od Smilje Avramov bio, baš kao i njena slabo posećena sahrana, prilično skroman, a deo javnosti takođe je neprijatno iznenadilo saznanje da cenjena profesorka nikada nije postala član Srpska akademije nauka i umetnosti. Na njen stoti rođendan, pre malo više od pola

MOJ DEDA ILI SEĆANjE NA ONO ČEGA NIJE BILO

Nisam te dala zaboravu iako se nismo nikad videli, iako se nikada nije sve ovo dogodilo, iako ništa od ovoga nismo izgovorili jer si otišao one daleke 1941, godinama pre mog rođenja. Piše: Gordana Dostanić Sećam se, sedimo u našoj kući tvojom željom i trudom podignutoj u Rusinskoj, kako se onda, kad si tamo kupio plac, zvala ta ulica. Ti me držiš na kolenu i zoveš svojom curicom-grlicom. Cupkaš me i govoriš da tako skakuće jahač kad zajaše ždrpca. Obećao si još tada da ćeš me voditi na tvoje Polje koje drema u seni visoke gore, da tamo jašemo ždrepce, prave, ne one nekakve sa četiri drvene noge, i da

Oluja.jpg

Đorđe Pražić: Hrvatski san

„Ovo sam sanja cili život!”, uzviknuo je pre nekoliko godina za govornicom na proslavi „Oluje” u Kninu jedan penzionisani hrvatski pukovnik. Ovaj predratni radnik u nekoj dalmatinskoj firmi nakon jurišanja na kasarne JNA i Srbe u Krajini dočepao se visokog čina i nije skrivao svoje zadovoljstvo što u Kninu, kao i u celoj Hrvatskoj, gotovo da nema Srba. Hrvatska bez Srba je hrvatski san dvadesetog veka. Nakon genocida u Drugom svetskom ratu, posleratnih terorističkih dejstava, političko-ekonomskih pritisaka i etničkog čišćenja s elementima genocida 1995. godine, Hrvatska je snagom oružja rešila srpsko pitanje. Franjo Tuđman je na Brionima naredio Hrvatskoj vojsci da izvrši takav udar da Srbi nestanu. Pritom nije pominjao

Danas je 24. jun – Međunarodni dan sjećanja na Jadovno 1941.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve komleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, određen je i obilježava se od 2010. godine. Incijativa a onda i odluka za određenje Dana sjećanja na Jadovno 1941, djelo je udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag osnovanog krajem 2009 godine. Toga dana, 24. juna 1941. godine, logori Metajna i Slana na ostrvu Pagu primili su svoje prve zatočenike. Istoga dana, logor smrti Jadovno na Velebitu dobija u smislu prostora koji zahvata i kapaciteta prijema zatočenika, svoje maksimalne granice. Datum za Dan sjećanja, na inicijativu osnivača udruženja Jadovno 1941, odredili su februara

Dušan Bastašić za “Glas”: Mlade ne učimo dovoljno o našem stradanju

Ako je istorija učiteljica života, onda je potrebno da našim mladim generacijama otkrijemo i saopštimo istinu šta se tamo desilo prije 80 godina i to na način adekvatan njihovom uzrastu. Važno je da to uđe u udžbenike jer to smatram jednim nacionalno odgovornim. Zašto se neodgovorno odnosimo prema mjestima stradanja naših predaka u Drugom svjetskom ratu, ali i na pitanja zašto tih užasnih događaja nema više u javnom prostoru i udžbenicima, niti zašto ne postoji nijedan diplomski rad na tu temu, teško je odgovoriti, rekao je predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić. On je u intervjuu “Glasu” naveo i da mladim generacijama treba da otkrijemo i saopštimo istinu šta se

Spomenik koga više nema

Centralni spomenik žrtvama kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, autora Vanje Radauša, podignut je jula mjeseca 1961. nedaleko pravoslavnog groblja u Gospiću. Uništen je u ratu 90-tih. Samo mjesto i ostatke spomenika locirala je ekipa udruženja građana Jadovno 1941, decembra mjeseca 2021. godine. Ovaj video zapis urađen je maja mjeseca 2023. godine. Prenosimo dio teksta dr Koste Popovića, posvećen spomeniku na Jasikovcu: “Obeležavanje stradanja žrtava na Jadovnu spojeno je sa dvadesetom godišnjicom ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR i održana je 27. jula 1961. u Gospiću. Pri tome je dominirala proslava ustanka i revolucije. To je uticalo i na obeležavanje spomenika stradalim žrtvama terora i

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

Dan sjećanja na Jadovno 1941. – FOTO GALERIJA

Kod Šaranove jame na Velebitu, u subotu 01. jula 2023. godine, proslavljeni su Sveti Novomučenici Jadovnički i Paški i obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine. U eri Pokolja u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag od strane oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske, na najsvirepiji način ubijeno je više od 38.000 pravoslavnih Srba. Učesnici Sabranja kod Šaranove jame na Velebitu. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Učesnici sabranja su se nakon parastosa kod Šaranove jame na Velebitu, uputili u Teslin Smiljan, potom

Bastašić: Malo ko zna za jadovničku golgotu

Oružane formacije Nezavisne Države Hrvatske, predvođene ustaškim emigrantima i pomognute lokalnim hrvatskim stanovništvom katoličke i muslimanske vjere, u ozakonjenom zločinu počinile su masakr, bez premca u Drugom svjetskom ratu. D. Bastašić; FOTO: Nikola Zajc / Jadovno 1941. Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Banja Luka, na Sabranju povodom Dana sjećanja na Jadovno, na Velebitu kod Šaranove jame, 01. jula 2023. godine Pomaže Bog braćo i sestre, Časni Oci, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske, dragi prijatelji, poštovani gosti. Hvala Vam što ste danas ovdje u Lici, da zajedno, četrnaestu godinu za redom, obilježimo Dan sjećanja na Jadovno 1941. Blagodarimo episkopu

Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO)

Kod Šaranove jame na Velebitu danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 38.000 Srba i skoro 2.000 Jevreja. Parastos kod Šaranove jame na Velebitu; Foto: Jadovno 1941. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje “Jadovno 1941” iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Pomoćnik ministra rada Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je da ruka pravde nije stigla ideologe i krvnike koji su ubijali na

Danas je 24. jun – Međunarodni dan sjećanja na Jadovno 1941.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve komleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, određen je i obilježava se od 2010. godine. Incijativa a onda i odluka za određenje Dana sjećanja na Jadovno 1941, djelo je udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag osnovanog krajem 2009 godine. Toga dana, 24. juna 1941. godine, logori Metajna i Slana na ostrvu Pagu primili su svoje prve zatočenike. Istoga dana, logor smrti Jadovno na Velebitu dobija u smislu prostora koji zahvata i kapaciteta prijema zatočenika, svoje maksimalne granice. Datum za Dan sjećanja, na inicijativu osnivača udruženja Jadovno 1941, odredili su februara

Hvala Srbima iz Njemačke za donaciju udruženju Jadovno 1941.

Dane Bukovčan, naš Jadovničan iz Njemačke, angažovao se i sa svojim prijateljima prikupio donaciju u vrijednosti 940 Evra. Dane i Dušan u Banjoj Luci, 02. juna 2023. Upravo sada, kad nam je najpotrebnije, pred  obilježavanje „Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2023.“, stigla vrijedna donacija iz Njemačke. Veliko hvala svima Vama koji ste darovali prilog da se Jadovno ne zaboravi! Miroslav Grahovac, Zvezdan Krndija, Dragan Đurđević, Zoran Borisević, Svetlana Ljuboja, Stanoje Lojović,  Alen Jevtić, Zlatko Jevtić, Mile Narančić, Slobodan Cvijanović, Dragan Cvijanović, Aleksandar Škorić, Radomir Đurđević, Aleksandar Petrović, Vinko Majinović, Marko Cvijanović, Ana Vujović, Dane Bukovčan. Darovanim novcem, pokrićemo dio troškova za prevoz učesnika sabranja na Velebitu 01. jula ove

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

Milan_Bastasic_1.jpg

Milan Bastašić: Noć strave i užasa

Tih dana uporno je padala obilna kiša i susnježica. Kaputi se nisu ni prisušili kad je s puta u dvorište pa u ganjak jurnula grupa nekakvih osoba s ručnim baterijama. Viču: „Otvaraj”! Udaraju u vrata kao sjekirama. To su ustaše kundacima pušaka razbijale vrata uz viku: “Otvaraj ili pucamo”! Otac pođe da otvori, ali ne može da otključa jer je ključ od udaraca ispao, a lampu nije imao vremena da upali. Napipa na zemlji ključ i otključa prije nego su razbili vrata. Stakla su popucala. Majka je poslije pričala da su šestorica bajonetama na puškama uperenim u oca ušli u sobu gdje smo spavali. Brat i ja smo spavali u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala