arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
© Flickr/ G0DeX

Novi Hrvatski zakonu o ratu: Srbi su agresori?

Hrvatska je pripremila zakon o pravima hrvatskih branitelja u kojem kao agresore po prvi put označava Srbiju, Crnu Goru i srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Taj zakon je već prihvaćen aklamacijom svih političkih opcija u Odboru Sabora za veterane, a bio bi i usvojen da protiv njega nije istupio predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, a kao temu ga je postavio i predsednik Srbije na marginama zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, navodi „Blic“. Odredbe predloženog zakona zasnovane su na „Deklaraciji o Domovinskom ratu“ (tako zvanična Hrvatska naziva građanski rat na prostoru te bivše jugoslovenske republike od 1991. do 1995. godine), ali sa dve bitne razlike kada je reč o formulaciji ko je sve bio agresor na Hrvatsku. Naime, u predlogu zakona stoji da su

"Moje Jadovno" u Jagodini

SOKO: “Moje Jadovno” u Jagodini

Sećamo li se? Trudimo li se da pamtimo ili da zaboravimo? Da li nam je naša prošlost važna ili ne? To su pitanja koja naviru kada počnete da iz različitih uglova sagledavate temu srpskih stradanja u XX veku, naročito u periodu od 1941. do 1945. na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske. Mnogi od nas o stradanju našeg naroda i genocidu koji je izvršen nad nama znaju jako malo. Malo nas zna da smo jedan od tri naroda evropskog kulturnog miljea, nad kojima je izvršen genocid u XX veku. Pored nas tu su Jermeni i evropski Jevreji. I jedni i drugi gaje kulturu sećanja na svoje stradanje. Postavlja se pitanje gde smo mi tu i koliko

Kačinjski ne odustaje, tužiće Nemačku za sve zločine

Varšava — Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski upozorio da će Poljska pitanje ratnih reparacija koje traži od Nemačke dići na međunarodni nivo. Prema njegovim rečima, Holokaust nije bio jedini ratni zločin i Poljaci odbijaju da se odreknu zločina, iako je to 1953. godine učinila poljska komunistička vlada. „Ti ljudi su krali, pljačkali, ubijali. To sve treba i da se opiše i da se nadoknadi šteta. Nema nikakvih razloga da se baš jedino mi toga odreknemo. Mi ne možemo da pristanemo da se svo zlo i svi zločini Drugog svetskog rata svedu samo na Holokaust“, kazao je Kačinjski u intervjuu koji danas objavljuje provladin desničarski nedeljnik Sjeći pravdi. Kačinjski je

Crno – beli svet

Historičari i drugi stručnjaci na vukovarskoj konferenciji ‘Iz naše perspektive – mladi o suočavanju s prošlošću’: Naopako, preidealizirano, jednostrano pristupanje 1990-tim godinama opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj – kaže Tvrtko Jakovina Suočavanje s prošlošću te uspostava i razvoj konstruktivnog dijaloga među građanima Vukovara i regije, cilj je vukovarskih konferencija koje već dvanaest godina organizuju Evropski dom Vukovar i Fondacija ‘Fridrih Ebert’. – Ove konferencije smo održavali tokom godina kako bismo pokrenuli razgovor o traumatizovanoj prošlosti naše zemlje, a posebno Vukovara i njegovih građana – kaže Lana Majer, predsednica Evropskog doma Vukovar. Imamo dominatan narativ o Domovinskom ratu. Mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više poteškoća nego

Dragan Markovina Foto: telegram.hr

Redikulozne inicijative klerikalne i proustaške desnice normalno bi društvo jednostavno ignorisalo

Kako ideje koje su nekad bile nedopustive postaju mejnstrim Militantne katoličke grupacije uspjele su proizvesti atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi zbog nemorala nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri, treba li zabraniti pozorišnu predstavu ili plakat za predstavu, a antisrpstvo inicijative za promjenom izbornog zakona se gotovo i ne skriva. Između nove klerikalne i stare proustaške desnice nema formalnih dodira, ali se one nalaze na istom zadatku uvođenja jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanja umjetničkih sloboda. Zdravo i moderno društvo o takvim idejama ne polemiše, nego ih primjereno ismije i jednostavno preskoči Hrvatska javnost predstavlja primjer uzorka na koji način dopuštanje redikuloznih i opasnih inicijativa s vremenom

Akademik Vasilije Krestić

Vasilije Đ. Krestić: Gde stanuje genocidnost u hrvatskoj politici – 1.deo

Destrukcija srpskog imena Oba puta kad su Hrvati stekli „svoje nezavisne  državice”, došlo je, kako je istoričar Pero Gavranić i predvideo, do krvavog pira u kojem su žrtve bili Srbi Vasilije Đ. Krestić je profesor Filozofskog fakulteta u penziji, redovni član SANU. Posebno je izučavao istoriju Srba u Ugarskoj, istoriju Srba u Hrvatskoj, srpskohrvatske odnose, ideje jugoslovenstva i uzroke genocida počinjenog nad Srbima u Hrvatskoj. Objavio je više od trideset knjiga. Najvažnija dela su mu: „Hrvatsko-ugarska nagodba 1868”, „Istorija srpske štampe u Ugarskoj 1791– 1914”, „Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslovenska ideja u drugoj polovini 19. vek”, „Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848–1914”, „Iz istorije Srba i srpsko-hrvatskih odnosa”, „Znameniti Srbi

Sjećanje Đuje Vukliš

Apstrakt: Ovaj tekst sadrži sjećanje Đuje Vukliš, rođene 1930. u porodici Marin u Bačvanima, opština Kozarska Dubica. Sjećanje sadrži kratak istorijat porodice, praćen detanjnim prikazom ličnog doživljaja tokom okupacije i rata, s posebnim osvrtom na zbjegove u Kozari i na stradanje tokom Kozarske ofanzive, kao i dalji tok rata u selima dubičkog kraja. Sjećanjeje zabilježio i sredio za objavljivanje njen unuk Goran Vukliš. Ključne riječi: selo Bačvani; Kozara; logor Jasenovac; ustaše Baka Đuja Vukliš (1930), želeći da sačuva sjećanje na stradanje svoje porodice, ali i stradanje srpskog naroda Potkozarja, dala mi je u zadatak da vjerno zapišem njene riječi. Iz rodnog sela Bačvani kod Kozarske Dubice, sa svojim narodom krenula je put

Razočaran: Splićanin rešio da napusti rodni grad i zemlju Foto: pixabay.com

Splićanin “zapalio” region: Odlazim daleko od ustaša koji sanjaju novi Jasenovac i Staru Gradišku!

Hrvat Mario Vujević rešio je da napusti svoju zemlju, a vest o tome podelio je sa svojim prijateljima na društvenim mrežama. Na pitanje zbog čega napušta Hrvatsku i svoj rodni Split, rekao je da “odlazi što dalje od fašizma i atmosfere straha”. Njegovu objavu sa Fejbuka prenosimo u celosti. “Odlučio sam da uskoro odem tamo gdje ne žive vjerski fanatici koji sa mrtvacima po ulicama teroriziraju vlastiti narod. Odlučio sam da odem tamo gdje domoljubi i ratnici ne ucjenjuju vlastiti narod i vlastitu državu 22 godine nakon rata, tražeći nove privilegije. Želim živjeti u građanskoj državi u kojoj će deklarirani fašisti za promicanje istog biti u zatvorima. Želim živjeti u

(Foto Tanjug/S. Radovanović)

Vesić: Izrađen Nacrt zakona o Starom Sajmištu

JASENOVAC – Komisija za pretvaranja u memorijalni kompleks mesta gde je bio nacistički logor Staro Sajmište izradila je Nacrt zakona o Starom Sajmištu, izjavio je gradski menadžer Goran Vesić, koji je danas prisustvovao sednici te komisije u manastiru Jasenovac u Hrvatskoj. „Potpuno je prirodno da budemo danas u Jasenovcu, s obzirom na to da je, posle 10. maja 1942. godine, kada su nacisti objavili da su ubili sve Jevreje u Beogradu, logor Staro Sajmište služio uglavnom za Srbe i antifašiste sa područja Kozare, koji nisu mogli da budu deportovani u Jasenovac, jer je taj logor bio prepun”, rekao je Vesić novinarima. On je istakao da je veza između Jasenovca i Starog

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Udvoričkom politikom prema Hrvatskoj izdajemo žrtve

Politika u savremenoj Srbiji u mnogo čemu predstavlja samo prosti nastavak one koja je vođena u komunističkoj Jugoslaviji, u tom kontekstu treba posmatrati odnos svih političara od raspada Jugoslavije do danas ne samo prema Jasenovcu nego i prema NDH, ističe prof dr Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida  Srpski narod je u dubokoj moralnoj krizi. Saberite zločine u porodici, prihvatite činjenicu da je državni vrh kriminilizovao narod od dna do vrha, da sistem drogira omladinu, a prost narod rijalitiji. Jednopartijski pluralizam i bespogovorna poslušnost vođi su nešto što nas sprečava da idemo napred ka boljitku. Tako je propuštena prilika da u direktnom razgovoru sa obožavaocima lika i dela nadbiskupa

Lika i Gorski Kotar – Knjiga Jadovno 1.

Hapšenje Srba u Ogulinu i Gorskom kotaru, kao i u Gospiću i u drugim mjestima u Lici, počelo je u aprilu. U drugoj polovini maja, u srednjovjekovnoj Frankopanskoj kuli, zatvoru Okružnog suda u Ogulinu, već je bilo zatočeno tri stotine Srba, kako iz Ogulina tako i iz okolnih srpskih naselja: Gomirja, Srpskih Moravica, Gornjih i Donjih Dubrava, Jospidola, Plaškog i drugih sela. Među prvim uhapšenima u Ogulinu, početkom maja, bili su trgovci Miloš Vuksan, Vladimir Bosnić, Ilija Ivošević, Nikola Manojlović, Vladimir Mrvoš, liječnik Živanović, prof. Papjevski, paroh Ilija Ćurčić, studenti Đuro Tatalović i Žarko Momčilović, sudija Marinko Đurić, posjednik Dmitar Milanović, geometar Vlado Bijelić, opančar Đuro Tatalović, obućar Milan Agbaba,

Reakcije na pokušaj izmene zakona u BiH: Cementiraju laži o genocidu

Stručna javnost u Srbiji i Republici Srpskoj jedinstvena je u oceni da predlog izmena Izbornog i Krivičnog zakona u BiH prema kojima bi se ubuduće kažnjavalo negiranje genocida, ali i zabranjivala mogućnost kandidovanja osuđenih za ratne zločine, zasigurno neće proći glasanje, ali da i pored toga zabrinjava što Bošnjaci ne odustaju od namere da ozakone tezu da je nad njima počinjen genocid tokom rata u Bosni. Milivoje Ivanišević, dugogodišnji istraživač i jedan od eksperata po pitanju poslednjeg rata u Bosni, direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, ocenjuje da muslimani u BiH pokušavaju na mala vrata da prošvercuju genocid. Srbima “zatvaraju usta” – Nametanjem ovih zakona je otvoreno

Vlado Šipčić

Vlado Šipčić – poslednji četnik; oružanu borbu je vodio sa komunistima do 1957. godine

Vlado Šipčić je bio srpski četnički komandant, koji je ostao upamćen kao poslednji preostali četnik iz Drugog svetskog rata. Rođen je 12. maja 1924. u selu Mala Crna Gora na Durmitoru, Kraljevina Jugoslavija. Ubijen je 29. jula 1957. godine. Šipčićevu četničku grupu su pobije jedinice državne bezbednosti FNRJ jula 1957. u okolini Pljevalja. Tada je imala samo sedam članova. Šipčić je pristupio Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini 1941. godine. U to vreme bio je mlad vojnik, imao je samo 17 godina. Tokom 1943. godine, postao je najmlađi oficir u četničkim jedinicama, koji je vodio borbe na prostorima Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Vlado je legenda srpskog naroda,koji je bio izuzetno omiljen

Koranski most (arhiva)

Navršava se 26 godina od zločina na Koranskom mostu

Danas se navršava 26 godina od stradnja 14 rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu koje su zarobili i na surov način ubili pripadnici hrvatskih snaga. Pripadnici hrvatskog MUP-a i Zbora narodne garde zaustavili su 21. septembra 1991. godine ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu dva vojna kamiona u kojima su se iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište” prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA. Rezervisti JNA su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje, ali je odmah nakon predaje jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena u prostorije policije. Druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak,

Prebilovci (Foto: Jadovno.com)

Selo koje je postalo sinonim za stradanje Srba u NDH: Najstradalnije selo u Evropi u Drugom svetskom ratu (VIDEO)

Da li ste čuli za selo Prebilovci, u opštini Čapljina? Ovo selo je postalo sinonim za stradanje Srba u NDH, jer je u svega nekoliko dana avgusta meseca 1941. godine broj Srba u ovom selu smanjen sa oko 1.000 na ispod 200. Po ovome su najstradalnije selo u Evropi u Drugom svetskom ratu, a među prvih nekoliko u svetu po istoj statistici. Selo inače datira još iz srednjeg veka, o čemu postoje brojni zapisi u dokumentima i arhivama. Čak i prvi turski popis Hercegovine nesporno govori da je ovo selo i svo okruženje „srpska zemlja“ čime se daje nesporan odgovor na pitanje „čija je zemlja Hercegovina?“ . Pravoslavci su bili

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.