arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

„Moje Jadovno“ u Jagodini 20. septembra 2017.

U galeriji Zavičajnog muzeja u Jagodini, 20. septembra u 19. časova, biće otvorena izložba „Moje Jadovno“, u spomen žrtvama stradalim u kompleksu logora Nezavisne države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Prije izložbe biće prikazana reportaža „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.“ i održano predavanje Dušana J. Bastašića na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“. Izložba će biti postavljena od 20. – 30 septembra 2017. a može se pogledati od 09. do 17. časova. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena

Prebilovci2.jpg

Slovo Milorada Ekmečića 1990 u Prebilovcima

Pred prebilovačkom školom gdje su bili prenešeni kosturni ostaci izvađeni iz Golubinke i još nekoliko hercegovačkih jama. Slovo Milorada Ekmečića je održano nakon opijela koje je služio Mitropolit Dabrobosanski i episkop Zahumsko- hercegovački visokopreosvećeni Vladislav. “Nad otvorenim grobom, tužni zbore, danas ne treba lagati. Ne treba izgovoriti niti jednu krivu riječ. Danas ne treba dati povoda za osjećanje da se sa ljudskom sviješću može praviti pogodba. Danas treba zboriti istinu. Prošlo 76 godina od onog kobnog ljeta 1941., kada su hrvatske ustaše pokušale da grade svoju državu na kostima nevine djece i žena. Iako nisu jedini, Prebilovci u tom đerdanu stratišta i velikih grobnica, zauzimaju jedno od glavnih mjesta. Nad

Pukla ljubav Hrvatske i Nemačke: Kako je Zagreb polomio zube

Švajcarski list „Berner cajtung“ piše u članku o Hrvatskoj kao o „novom problematičnom detetu Evropske unije“, čije ponašanje, otkako je ušla u EU 2013. godine, izgleda kao „antireklama za proširenje“. „U Hrvatskoj čak i smrt intelektualnih veličina izaziva bujicu žestokih emocija. ’Lažov‘, ’veleizdajnik‘, ’židovski rasista‘ i ’antihrist‘ zapravo su bezazlenije uvrede koje su preplavile hrvatski internet nakon smrti renomiranog publiciste Slavka Goldštajna“, piše „Berner cajtung“ i poziva se na „Indeks“, koji je konstatovao da je Goldštajnova smrt izazvala niz mrziteljskih reakcija, koje ukazuju na fašizaciju hrvatskog društva. „Zaista se čini da su se horizonti u Hrvatskoj nakon ulaska u EU 2013. godine suzili, umesto da se proširuju. Propovedi nacionalističkih sveštenika puni mržnje protiv nekadašnjih partizana i srpske manjine idu u korak

Idemo dalje…

„Ma koliko te puta neko saplitao – ustani! Nebitno koliko te gurali i pritiskali – nastavi! Neka te vera u ono što činiš i ono što stvaraš drži i nosi, i znaj da ideš upravo tamo gde niko do sada nije bio!!! Ne boj se! Jer ti to možeš. Ako ne ti … A ko će drugi?“ Dragi moji, Odruži se ovo leto i ova pauza koju smo sami sebi nakon promocije u Beogradu dodelili. Priznajem da je bilo uspona i padova. Da je bilo, ima i biće raznih pritisaka. Da problem nisu manji. Naprotiv. Ipak sa svakom promocijom rasli smo i mi – ja kao autor, ljudi koji su

Zašto?

Svaki čovek svojim mrtvima postavi obeležje, kao spomen da su postojali i svet svojim životom obdarili. Svaki narod, onima koji su za njih u ratovima ginuli, podigne obeležje, za spomen na njihovu žrtvu. Dirati u te spomene mrtvima je vandalski čin jer znači, ne puko rušenje kamena, već uznemirenje duše pokojnika koja žive ne može u tom činu zaustaviti. Takav vandalski čin dogodio se nekog od prethodnih dana (ili noći) u selu Čelebić, na spomen-groblju na Barjaku. Spomen-ploču sa imenima stradalih Čelebićana u ratu 1992-1995.godine, nepoznata osoba (ili osobe) su u bezumnom činu mržnje razlupale. Time su povredili osećanja ne samo Srba nego svakog čoveka koji poštuje svoje i tuđe

Ivo Josipović: Zar se i na vašim stadionima ne viču poruke bliske četništvu

„Nemojte pasti u zamku da vidite samo grehe jedne, ne i druge, svoje strane. To neće doneti ništa dobra Srbiji, kao što jednostranost i negiranje neoustaštva ne nosi ništo dobro Hrvatskoj“, rekao je bivši predsednik Hrvatske „Nisu sve vlasti imale isti odnos prema ustaškoj zaostavštini. To utvrditi, bilo bi nepravedno. U vreme Račanove vlade, kasnije vlada Sanadera, Kosorove i Milanovića, bilo je ekscesa, bilo je ustašofila, ali ne i ovog nivoa istorijskog revizionizma. Danas ustaštvo i četništvo zauzimaju sve više javnog prostora i ugrožavaju evropski, antifašistički karakter naših država“, kaže Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske u razgovoru za Blic. Poziv predsednika Aleksandra Vučića na unutrašnji dijalog je, kako kaže, mudar

Kučan, Izetbegović, Tuđman, Milošević, Gligorov i Bulatović na samitu aprila 1991. , Foto Tanjug

Rat su započeli Tuđman i Kučan

Ko je odbio predlog Alije Izetbegovića i Kire Gligorova za opstanak Jugoslavije. Slovenija i Hrvatska nisu želele ništa drugo osim pune samostalnosti i priznanja Godina je 1986. Svet je opčinjen Halejevom kometom, uplašen katastrofom u nuklearnoj elektrani u Černobilju, zbunjen “glasnošću” Mihaila Gorbačova, čiji je cilj bila modernizacija Sovjetskog Saveza. Za efikasnim reformama i izlaskom iz višedimenzionalne krize tragala je i jugoslovenska vlast, ali bez opipljivih rezultata. Zemlji je pretio ekonomski sunovrat, naglo je padao životni standard, dugovi su se gomilali, država je bila pred bankrotom. Nefunkcionalni državni organi sa glomaznom administracijom, ogrezli u birokratiji, nisu mogli da se dogovore koji je izlaz iz postojećeg stanja. Reforme su bile neophodne,

dubica.jpg

Hrvatska nije procesuirana zbog strane političke podrške

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača smatra da odgovorni za napad Hrvatske vojske na teritoriju Republike Srpske u septembru 1995. godine nisu procesuirani zbog političke podrške koju je ta zemlja tada imala u svijetu, kao i zbog činjenice da su akciju podržale i NATO snage. Drljača je rekao da je to bio slučaj klasične agresije regularne Hrvatske vojske i da bi u svakom slučaju, prema međunarodnom pravu, trebalo da bude sankcionisano. “Činjenica je i da do te akcije ne bi ni došlo da nije bilo podrške zemalja članica NATO pakta koja se ogledala i u direktnoj podršci, osmatranja i ometanja veza, radilo se o koordinisanoj akciji i kad se sve

Hrvatima neshvatljivo: Zagrebčanka u redovima Islamske države

Uz jedan nacionalistički i vjersko-šovinistički duh, karakterističan za Hrvatsku, Večernji list piše o katolkinji koja je prešla na islam i priključila se borbi Islamske države u Siriji. Prema javnom izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske, na području koje je pod kontrolom Islamske države boravilo je sedam osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo – šestoro s dvojnim i nikada nisu trajno živjeli u Neovisnoj Republici Hrvatskoj (NDH), dok je tridesetogodišnja Dora Bilić rođena Hrvatica, koja se preobratila u islam. Zagrepčanka iz ugledne porodice, odgajana u katoličkom duhu, šokirala je svoje bližnje prelaskom na islam, onaj radikalni. Prema dostupnim informacijama, Dora Bilić je nakon izvrsnih ocjena u srednjoj školi upisala Pravni fakultet, no nakon

Emir Kusturica

Velike promjene politike na Balkanu vodile bi u krvoproliće

Proslavljeni režiser Emir Kusturica ocijenio je da je veoma teško biti političar na Balkanu i da se u to ne bi uplitao bez obzira što mu “podmeću” i često pišu da se kandidovao za predsjednika ili da je osnovao neku stranku. “To je jedna šahovska utakmica, potezi su predviđeni, a velike promjene bi vodile u veliko krvivoproliće”, rekao je Kusturica. On smatra da bilo koja garnitura koja dođe na vlast sa sobom će da donese ispunjenje želja nekoga sa strane. “Jer ako to ne uradi, završiće kao Zoran Đinđić, a ako budu previše na strani onoga za šta smo optuženi u ovom ratu, onda će se naći neko ko može

U Mostaru je prikazan dokumentarni film "Zaveštanje" snimljen na osnovu svjedočenja žrtava koje su kao djeca preživjeli logore i genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine.

Prikazan film “Zaveštanje” o strahotama u ustaškim logorima

U Mostaru je prikazan dokumentarni film “Zaveštanje” snimljen na osnovu svjedočenja žrtava koje su kao djeca preživjeli logore i genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine. Posljednji živi svjedoci kroz emotivne ispovijesti pričaju svoje sudbine i užase kroz koje su prošli u logorima NDH. Film je sinoć prikazan u organizaciji Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva /SKPD/ “Prosvjeta” – Gradski odbor Mostar. Režiser filma Ivan Jović kaže da je “Zaveštanje” arhivsko-dokumentarni projekat koji se bavi žrtvama ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. “Snimili smo 94 svjedoka koji govore o stradanju u logorima NDH i na kućom pragu. Imamo 450 časova snimljenog dokumentarnog

Razbijanje zabluda: Predstavljeno delo “Znameniti Srbi o Hrvatima”

Delo “Znameniti Srbi o Hrvatima” Vasilija Đ. Krestića predstavljeno u SKZ. Cilj knjige da ukaže na protivsrpske i velikohrvatske namere Na osnovu dugogodišnjih istraživanja u domaćim i stranim arhivama, listova i časopisa, memoarske literature, zapisala saborskih sednica, pa i pesničkih tekstova, nastala je knjiga “Znameniti Srbi o Hrvatima” istoričara i akademika Vasilija Đ. Krestića (1932). Drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje ovog dela objavila je, u znamenitom “Plavom kolu”, i predstavila Srpska književna zadruga. Autor se opredelio za 11 najistaknutijih predstavnika srpske političke i intelektualne elite od prve polovine 19. veka do kraja Drugog svetskog rata. To su: Ilija Garašanin, Jovan Subotić, Svetozar Miletić, Svetozar Marković, Jovan Jovanović Zmaj, Jakov Ignjatović,

Milo Lompar

Lompar: Crnjanski prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu

U svojim političkim člancima, zbog kojih je stekao trajne protivnike svojih stavova i književnih dela, Crnjanski je prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu, navodi prof. dr Milo Lompar. U pretplati je 15. tom kritičkog izdanja Sabranih dela Miloša Crnjanskog u suizdanju Zadužbine Miloša Crnjanskog i izdavačke kuće Catena mundi Politički članci 1919–1939 čiji je urednik prof. dr Milo Lompar. Prenosimo intervju koji je profesor Lompar dao za Catena mundi. Poštovani profesore,, možete li nam precizirati o čemu se tačno radi: šta je kritičko izdanje, kada je ovaj način objavljivanja Crnjanskog počeo i zašto je on bitan? „Kritičko izdanje je naučno izdanje svih tekstova jednog pisca: ono donosi sve varijante tih tekstova, popis

Igor Premužić: Ludilo morona, a toliki ljudi pobijeni, tolika mržnja posijana…

Pojedini portali forsiraju priču o akciji “Una” koja je pokrenuta krajem septembra 1995. Priča je klasična propagandna, bez imalo želje da objektivno prikaže događaj. Piše: Igor Premužić Mutan je razlog poduzimanja ove akcije i njenog cilja. Službena verzija je poštivanje dogovora Izetbegović – Tuđman, ali svjedoci tog vremena znaju da to nema veze s onime što se događalo. Nakon VRA “Oluja” promijenio se odnos snaga, HV i vojska iz Bosne su imale inicijativu, srpske snage su bile u rasulu, ofenziva je išla prema Banja Luci koja je bila pred padom. Čim su stvorene sve pretpostavke da se izvrši osvajanje tog grada, Amerikanci su – iz svojih interesa i razloga –

Jedinice UNPROFOR-a u Medačkom džepu

Sumorna jesen

Ratne jeseni 1991. mnoge žrtve zabilježene su iza borbenih linija; godišnjice koje padaju ovih dana sasvim sigurno će proći u ćutnji medija i države. Tokom ljeta i jeseni te godine u Sisku je likvidirano više od sto lica srpske nacionalnosti, a do danas nisu pronađena tijela 40 stradalih. Na karlovačkom Koranskom mostu 21. septembra 1991. godine dogodio se “krvavi pir” nad razoružanim rezervistima JNA, od kojih je ubijeno njih 13, dok je osam dana kasnije ubijeno šestero zarobljenih pripadnika JNA iz bjelovarske kasarne. U Sajevcu kraj Karlovca 5. oktobra 1991. za ručkom je likvidirano troje članova porodice Roknić. Ubojstva u Marinom Selu i Pakračkoj Poljani počela su 9. oktobra 1991.

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.