arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nikola Milovančev: O Srbima i pravoslavnoj veri na prostorima današnje Hrvatske do XX veka

Manastir Krka Još u ranohrišćansko vreme, u IV veku, na području rimske provincije Dalmacije postojala su brojna srpska naselja. Na žalost, od XIX veka, političke prilike nisu omogućavale detaljnija arheološka istraživanja najstarijeg perioda boravka Srba na tim prostorima. Tek u vreme kratkotrajne Republike Srpske Krajine, tokom 1993. i 1994. god. , arheolozima predvođenim prof. dr. Đorđem Jankovićem bilo je omogućeno da barem delomično istraže više lokaliteta na području Kninske Krajine i Like (Srbski klanac, Kupinovo, Donji Lapac), kao i susednog područja Drvara i Grahova; već 1995. skršena je RSK i od tada dalja istraživanja nisu bila obavljana. Rezultati arheoloških radova objavljeni su 1998. u knjizi Đorđa Jankovića „Srpske gromile“ i

Kontinuitet genocidnog razmišljanja

Reagovanja i komentari na nedavni tekst „Koreni genocida: Ante Starčević i hrvatska genocidna misao“ bili su raznovrsni i zanimljivi. Način kako je ovaj čitalac doživeo temu je tipičan: „Pročitao sam na FSK tekst o Anti Starčeviću. Nevjerovatno je koliko malo se Srbi bave ovim hrvatskim ideologom i rasistom. Posebno je nevjerovatno da se niko nije zapitao, prije formiranja zajedničke države, sa kim mi to namjeravamo da pravimo državu?  Ako mi dozvoljavate nekoliko interesantnih detalja. Majka Ante Stračevića se zvala Milica!? Po majci Srbin, po ocu Hrvat. Nije ovo jedinstven slučaj u Hrvata. Drugi takav slučaj je ‘blaženik’ iz Banje Luke Ivan Merc. Njegova majka je mađarska Jevrejka, a otac Austrijanac. Drugi ‘znameniti’

„Ponuda aviona iz ’45, Hrvati ionako žive u tom vremenu“

Hrvatski novinar Zoran Šprajc odlučio je na sebi svojstven način da prokomentariše otvaranje ponuda za nove borbene avione, prenosi “Indeks”. „Ponude su poslale četiri zemlje. Tako Sovjetski savez nudi eskadrilu svojih najboljih ratnih lovaca Jak-9. Jakovljevi su se dokazali na svim bojištima, lete brzinom od 600 km/h, a u naoružanju imaju top od 20 milimetara. Cena je povoljna, ali MORH će se verovatno odlučiti za nekog proizvođača zapadnih saveznika“, započeo je. Potom se prebacio na meseršmit BF 109, izuzetno moderan lovački avion, prvi s monokl kabinom, kojem se kotači mogu uvlačiti. „Naoružan je s dva mitraljeza i jednim topom od 20 mm. Dokazali su se u španskom građanskom ratu, a

Ostaci crkve u Ljubuškom

Milenko Jahura otkriva: Starac Vaso Vitković iz Ljubuškog prvi starac Vukašin!

17. jula odvedena je i druga partija Srba u kojoj su bili: Risto Malešević, Jovo Jelić i Ljubica Jelić, svi iz Ljubuškog i Vasilije Vitković, star 95 godina, Risto Vitković, oba iz Ljubuškog. Oni su ubijeni u šumi Gaj, prema Vitaljini, tri kilometra južno od Ljubuškog. Ove su žrtve ustaše naročito teško patili, koljući ih noževima, a priča se da su starcu Vasiliju Vitkoviću govorili: „Viči živio poglavnik , dok su mu rezali nožem bradu i kožu sa lica. Starac je nato odgovorio: „Radi sinko svoj posao“* Ovim tekstom želim da doprinesem rasvetljavanju okolnosti jednog kod nas često pominjanog događaja – mučenja Svetog starca Vukašina u logoru Jasenovac od strane ustaškog

Sjećanje na Zoricu Božić

5. oktobra navršava se 25 tužnih godina od velike tragedije koja je potresla kako Bratunac tako i cijelo Podrinje. Toga dana srebrenički muslimani su na svirep način prekinuli život djevojčice Zorice Božić. Imala je samo 12 godina. U jednom trenu prekinuta je jedna mladost, ugašeni su snovi, želje i nadanja…jedna porodica je zavijena zauvijek u crno a rane za ubijenim djetetom još uvijek nisu zacelile. Naoružane horde Nasera Orića tih dana su palile i ubijale sve što se kretalo, ubijali su i djecu i starce pa čak i životinje. Kakvi su to ljudi koji mogu ubijati djecu?! Ovom nevinom anđelu zločinci su oduzeli pravo da živi, da sanja, da se

Branko Lustig

Servira li Branko Lustig pod tolerancijom licemjerje?

Tekst na portalu Novog lista od 29. septembra, pod naslovom: ”U staroj tvornici ulja Zvijezda: Bandić i Lustig otvaraju Muzej holokausta“, donosi razgovor novinara Borisa Pavelića s gospođom Natašom Popović, direktoricom ”Festivala tolerancije – Festivala jevrejskog filma”. Grad Zagreb i Festival (savremenog) jevrejskog filma osnovali su ove godine ”Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust”, s jednakim udjelom od po 10.000 kuna, i taj će Centar aplicirati na EU fondove za sredstva za otvaranje muzeja Holokausta u Zagrebu. Gospođa Popović naglašava da će muzej Holokausta ujedno biti i ”muzej tolerancije“, kao i da još nisu razgovarali s predstavnicima zajednica koje su u Zagrebu pretrpile Holokaust – jevrejskim, srpskim, romskim i

Ne broje se naše žrtve na dubrovačkom ratištu!

Predsednik Udruženja boraca ratova od 1990 upozorio medijske poslenike u Crnoj Gori, koji, kako kaže, dve decenije falsifikuju istinu o dešavanjima u Dubrovniku Zbog medijskog favorizovanja samo jedne strane istine u vezi sa “početkom napada crnogorskih i srpskih rezervista na Dubrovnik 1. oktobra 1991. godine” u kojima se broje poginuli “dubrovački branitelji”, reagovao je Radan Nikolić, predsednik Udruženja boraca ratova od 1990. Crne Gore, izražavajući zgražavanje da se u novinskim tekstovima i TV emisijama žrtve JNA ne pominju! Upozorio je medijske poslenike u Crnoj Gori, koji, kako kaže, već dve decenije falsifikuju istinu o dešavanjima na dubrovačkom ratištu na štetu Crne Gore i njenih rezervista u sastavu JNA, da takvim

Nekad spomenik palim borcima, danas hrvatskim braniteljima – Okučani Foto: Jurica Galović/PIXSELL

Otimači kostiju

Partizanska spomen-kosturnica u Novskoj prebrisana je 2009. spomenikom poginulim braniteljima, a isto je učinjeno u Okučanima, Gospiću, Ivanjskoj i Orahovici. U Đakovu je petokraka na partizanskom spomeniku zamijenjena krstom, u Odri Sisačkoj je postavljeno raspelo, u Mikleušu kip Bogorodice, a u Svetom Filipu i Jakovu bista Franje Tuđmana Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sa spomen-kosturnicom iz Drugoga svjetskog rata u spomen-području Trokut u opštini Novska, koji je početkom 1990-ih miniran, nije jedini primjer spomeničke baštine kojoj je prenamijenjena njezina prvobitna funkcija. Na lokaciji tog nekada zaštićenog monumenta 2009. podignut je Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995., čime je prebrisan i posljednji trag partizanskog spomenika. S obzirom na takav

Foto Arhiva Borbe

Zakonom opraštamo ratnu štetu?

Pojedinačna obeštećenja dobilo tek 7.500 bivših logoraša, a trebalo je bar 100.000 U momentu kada je Poljska najavila da će od Nemačke tražiti hiljadu milijardi dolara ratne odštete za zločine i štetu počinjenu tokom Drugog svetskog rata, u Srbiji je počelo da se govori o pripremi zakona kojim bi se, navodno, naša zemlja odrekla isplate bilo kakve dalje odštete. Ovo, za “Novosti”, kaže advokat Dragan Novović, predsednik UO Zajednice udruženja žrtava Drugog svetskog rata. Novović je do pre sedam godina bio koordinator Vladine komisije za procenu ratne štete. – Komisija je izdejstvovala da nekoliko hiljada ljudi dobije izvesnu satisfakciju. Ne mogu da kažem odštetu, jer iznosi nisu bili veliki. Isplate

Milan Ružić

Šta je Srbija?

U jednom od svojih skorijih dopisivanja sa velikim Noamom Čomskim, poslao sam mu nekoliko kompozicija Stribora Kusturice, a on je na to reagovao konstatacijom u formi pitanja: „Znači, ovo je Srbija?“ Odgovorio sam potvrdno. Striboru ostaje samo da se raduje, a mene je posle tog mejla počelo da muči jedno pitanje – šta je Srbija? Da li je Srbija Srbija? Da li je srpski narod Srbija? Da li je Srbija najokrnjenija krhotina bivše Jugoslavije? Da li je samo Beograd Srbija? Da li je Republika Srpska Srbija? Doduše, na ovo pitanje znam nedvosmislen odgovor – jeste! Da li je Srbija nada u povećanje plata i penzija? Da li je Srbija večiti

Kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagu i Rabu?

Trodnevni sastanak posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima su komunističke vlasti krajem četrdesetih godina otvorile mušku i žensku kaznionicu za političke zatvorenike Rijeka – Osmišljavanje plana memoralizacije mjesta političke represije i stradanja u prostoru južnog Kvarnera zadatak je sastanka »Kultura pamćenja u Hrvatskoj i savremenoj Evropi«, otvorenog u petak u hotelu Bonavia u organizaciji njemačke Zaklade Friedrich Ebert i Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću. Trodnevni sastanak posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima

devic-prebilovci1.jpg

Mesto srpskog vaskrsa

Zašto je za Srbe bitno da znaju gde su i šta su Prebilovci? Ovo je kratka priča o jednom selu, o srpskom stradanju i vaskrsu Prebilovci danas Hercegovina. Dolina Neretve. Selo Prebilovci, od Mostara udaljeno trideset pet, od mora dvadeset, a od Čapljine pet kilometara. Mesto susreta naroda i vera. I mesto njihovog sukoba. Ako postoji neka verzija ovozemaljskog pakla, u Drugom svetskom ratu Prebilovci sa okolinom su prošli kroz njega. U pogromima tokom prvih meseci postojanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nestajala su čitava srpska sela. Na najbrutalniji način uništavani su i tragovi o svakom prisustvu Srba na tim područjima. Masovni pokolji stanovništva u donjoj Hercegovini počeli su na Vidovdan 1941. Ustaše

Milan Tepić Foto Predrag Mitić

Detalji poslednjeg dana života majora: Tepić je sklonio vojnike u rovove

Malo poznati detalji poslednjeg dana života legendarnog majora u Garnizonu Bedenik pod opsadom. Pre dolaska u Bjelovar službovao je u garnizonu Varaždin, pod komandom generala Trifunovića Noružanje i municija u skladištu u Bedeniku kod Bjelovara bilo bi okrenuto ka srpskom narodu da 29. septembra 1991. za brigu o njemu, gotovo slučajno, nije bio zadužen major Milan Tepić. Ovaj magacin nije bio njegovo radno mesto, već su se oficiri iz Komande smenjivali u njemu na svakih desetak dana. Tako je bilo sve do dana kada je kasarna pala u hrvatske ruke, a Tepić izabrao da pogine umesto da ubojni inventar preda agresoru. Herojski čin majora JNA bolna je tačka i današnjem

Komemorativni skup u Grubišnom Polju septembra 2012. na 70-tu godišnjicu stradanja

Pokolj Srba na Bilogori

Na današnji dan prije 75 godine ustaše su na Bilogori u Hratskoj ubile više od 500 Srba, uglavnom žena i djece. “Nad našim članovima porodica sa Bilogore i Grubišnog Polja, samo zato što su bili srpskog roda i pravoslavne vjere, u ozakonjenom zločinu Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, počinjen je strahovit i zdravom umu teško pojmljiv zločin”, rekao predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić. Krajem septembra 1942. počela je neprijateljska ofanziva na Bilogori, sa 5.000 ustaša, domobrana i Nijemaca. Neprijatelj je tada u logore – jasenovački i sisački – otjerao 3.000 stanovnika, uglavnom žena, staraca i djece, od kojih se vratio vrlo mali broj. Ustaše su u to vrijeme u selima

Amerika odbacila tužbu Srba: Hrvatska nije naslednik NDH

Okružni sud u Čikagu odbacio je tužbu o predmetu u kojem se od Hrvatske traži odšteta od 3,5 milijardi dolara za navodno oduzetu imovinu Jevrejima, Srbima i Romima. To je objavilo hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova, prenosi „Večernji list“. Tužba „Lalić i drugi protiv Republike Hrvatske“, pokrenuta krajem marta 2016. godine, kojom se traži naknada za žrtve ustaškog režima, njihove naslednike i rodbinu, odbačena je nakon četiri održana ročišta u fazi rasprave o formalnim pretpostavkama za vođenje spora. Iako je tužba odbačena pre rasprave o meritumu spora, Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske ponavlja da Republika Hrvatska, kako to jasno stoji i u izvornim osnovama Ustava Republike Hrvatske, nije naslednik Nezavisne Države Hrvatske, te da kao takva ne snosi i ne može

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.