arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Donja Gradina, "Topola užasa" Foto: RTRS

Poziv građanima da prisustvuju memorijalnoj akademiji

Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina i opština Kozarska Dubica pozivaju građane da u subotu, 22. aprila prisustvuju memorijalnoj akademiji u pomen na nevine žrtve Jasenovca i Donje Gradine pod nazivom “Svijete tihi”. Direktor Spomen-područja Donja Gradina Tanja Tuleković najavila je da će memorijalna akademija biti održana u Domu kulture u Kozarskoj Dubici sa početkom u 20.00 časova, a prisutnima će se obratiti ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević i načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić. Ona je dodala da se taj događaj tradicionalno organizuje povodom obilježavanja 22. aprila – Dana proboja posljednje grupe logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac, a u okviru obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida

Bandić u Jasenovcu: Ovdje je počinjen genocid

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić posjetio je Spomen-područje Jasenovac i naglasio da je na tom mjestu “počinjen jedan od stravičnih genocida u Drugom svjetskom ratu”. Bandić je sa saradnicima obišao Spomen-područje u susret obilježavanju 72 godine od proboja zarobljenika iz tog ustaškog koncentracionog logora. “Svrha dolaska je inspekcija – da vidim je li sve uređeno kako bi 23. aprila došao, zajedno sa državnom delegacijom, da zapalim svijeću i položim cvijeće za one koji su ovdje nevini ubijeni”, kaže Bandić. On je napomenuo da prije pet godina to nije bilo sređeno kao sada, već da je “sve bilo sablasno, te se nije moglo ni proći od lokvi, a žabe su kreketale unaokolo”.

I ove godine odvojene komemoracije u Jasenovcu

I ove godine komemoracija 22. aprila povodom proboja iz logora Jasenovac biće podeljena. Državnoj komemoraciji neće prisustvovati predstavnici jevrejskih opština, ni predstavnici Srba. Poštu žrtvama odaće odvojeno. Pošta žrtvama u senci politike i ovaj put. Sedamdeset dve godine kasnije, u mestu stradanja stotina hiljada ljudi, ploča sa ustaškim pozdravom “Za dom spremni” koju su postavili hrvatski veterani stoji od novembra. Uprkos odluci Sabora i inicijativi Srpskog nardonog vijeća – nije uklonjena. “Nema pomaka još uvek, imamo nekoliko dana pred sobom, da li će vlasti u međuvremenu nešto uraditi, to za sada ne znamo. Kako stvari za sada stoje, mi iz SNV-a ćemo zajedno sa Savezom antifašističkih boraca održati komemoraciju u

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas je obilježeno 75 godina od stradanja 54 Srba u Drugom svjetskom ratu.

Služen parastos za 54 ubijenih Srba u Bijelom Potoku

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas je obilježeno 75 godina od stradanja 54 Srba u Drugom svjetskom ratu. Vijence na spomen-obilježje položili su predstavnici Grada Banjaluka, boračkih organizacija Čelinac i Banjaluka i Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora Bijeli Potok. Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Banjaluka Dragomir Keserović rekao je novinarima da se može oprostiti, ali nikako ne smije zaboraviti ovaj stravičan zločin koji se prije 75 godina desio u banjalučkom naselju Bijeli Potok. On je naveo da se dugo ćutalo o ovom zločinu, ali da obilježavanje ovog događaja ima za cilj da mladi i buduće generacije nikad

Spomen-obilježje u Bijelom Potoku kod Banjaluke Foto: RTRS

Bijeli Potok- Sjećanje na stradanje Srba prije 75 godina

Služenjem pomena i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas će biti obilježena 75. godišnjica stradanja 54 Srba iz ovog mjesta. Svake godine, drugog dana Vaskrsa, u Bijelom potoku se okupe potomci žrtava ubijenih u ustaškom pokolju na najveći hrišćanski praznik, 5. aprila 1942. godine.  Tako i ove godine, brojne porodice, sveštenstvo, predstavnici grada i Republičkog sekreterijata za vjere odaju počast za 54 nevino stradale žrtve. Na Vaskrs 1942. godine najviše su stradale porodice Vujasinović, Bogojević, Milinković, Ćurlić i Adamović. Jedna grupa ustaša došla je u Bijeli Potok iz Debeljaka, a druga preko Ponira, tako da narod ovog sela nije imao gdje da bježi. O ovom zločinu ćutalo se 60 godina,

Odali poštu stradalima: Obeležavanje 75 godina od masakra

U Drinu pobegle od ustaške kame

Krajem prošlog meseca na obali Drine, u Starom Brodu kod Višegrada, uz najviše državne i vojne počasti, obeleženo je 75 godina od stravičnog zločina iz Drugog svetskog rata kada je u samo nekoliko dana zverski ubijeno oko 6.000 Srba. O ovom događaju se sve do 2008. godine nije znalo apsolutno ništa, a zahvaljujući višegradskom svešteniku Draganu Vukotiću to se promenilo. U razgovoru za “Vesti”, jerej Vukotić kaže da je u planu izgradnja Spomen-kompleksa u okviru koga bi se nalazila i stalna izložba sa fotografijama žrtava i preživelih, ali i brojna dokumenta koja govore o stravičnom zločinu koji su ustaše izvršile marta 1942. Dodik: Koga vređa istina Na obeležavanju 75 godina

Prve žrtve ustaškog genocida u Hrvatskoj

Milan Jelić | Beograd 1990. godine Kada je u Zagrebu, “božjom providbom” ustoličen režim protiv ljudi pravoslavne vere u najmnogoljudnijoj srpskoj oazi – u istočnoj Bilogori kotara Grubišno Polje, većinsko stanovništvo je 26/27. aprila 1941. godine doživelo pogrom. Pripremajući se za lov na Srbe, ustaški poverenik dr. Lujo Stahuljak je na perfidan način proturio vest da će domaći Srbi, pripremajući se za đurđevdanski uranak, svoju svetkovinu pretvorili u ustanak protiv legalne hrvatske vlasti i da će pobiti sve Hrvate u Grubišnom polju. U isti scenario je potom uključen župnik Petar Sivjanović, koji je znao da svećenik Herjanović Jakob, takođe na službi u Grubišnom polju, ima u Zagrebu rođaka ustašu-emigranta Ivicu

Travanjska obljetnica

U sadašnjoj europskoj Hrvatskoj, kao datuma proglašenja NDH postalo je uobičajena, iako još neformalna svečanost. Tzv „levi antifašisti“, koji su u neofašističkoj sredini samo dekoracija za prikazivanje u medijima, i interesna grupa za pokretanje svih regionalnih akcija protiv jačanja „srpskog fašizma“, obavezno osude pojave obeležavanja „desetotravanjske prigode“ i pojeo vuk magarca do sledeće godine, kada će sama manifestacija biti vidno izraženija! Deo RKC dušobrižnika, obavezno naglasi elemente „teškog stanja u domovini pod velikosrpskom čizmom“ do tog poviestnog čina, time svesno pravdajući učešće svojih prethodnika u genocidu nad Srbima, Židovima i Romima! Još dok je trajao genocid u NDH, počeli su britanski pokvarenjaci da podržavaju namerno osporavanje istog, od strane hrvatskih

Dva puta preživeo pakao logora Foto: sh.wikipedia.org

Dvostruki logošarš ne odustaje: Odbili mu bubreg, zločin zastareo

Bivši železničar Jezdimir Ijačić ima 86 godina, rodom je iz Mostara, a danas živi u Trebinju. Kao desetogodišnji dečak preživeo je ustaški logor Glina i mislio je da nikad više neće osetiti strahote zatočeništva. Pedeset godina kasnije završio je u zloglasnom logoru Ćelovina u Mostaru, piše portal Trebinjelajv. Mali, nećeš umreti Ustaše su avgusta 1941. godine Jezdimira, petoro braće i sestara i majku Koviljku odveli iz porodične kuće u Mostaru u logor Jasenovac. Muški deo porodice se nije vratio kući. – Nas su proterali u Glinu, a odatle u Gospić – seća se Jezdimir, koji je u logoru bio do decembra. Intervencijom Italijana, logor u Gospiću je zatvoren, pa su

Dokumentarni film "Zločin nad zločinima" u Njemačkoj Foto: RTRS

U ponedjeljak u Minhenu projekcija dokumentarnog filma RTRS-a “Zločin nad zločinima” (FOTO)

U okviru dana srpske kulture u Minhenu, koje organizuje Srpsko društvo Soko povodom desetogodišnjice osnivanja, 10.4. 2017. biće održana projekcija dokumentarnog filma Radio-televizije Republike Srpske “Zločin nad zločinima” autorke Mire Lolić Močević. Film se bavi stradanjem djece u logorima Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Organizatori promocije su Dokumentacioni centar o nacionalsocijalizmu u Minhenu i istoričar dr Dario Vidojković. Najavljeno je prisustvo ministra rada i boračko invalidske zaštite Milenka Savanovića i direktora Republičkog Centra za istraživanje ratnih zločina Milorada Kojića. Centar za proučavanje istorije i zločina nacionalsocijalizma zajednička je institucija grada Minhena, Bavarske i SR Njemačke kao mesto sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma i Hitlerovog režima. Njegov cilj je ne samo proučavanje istorije

Jezdimir Ijačić

Sudbina Jezdimira Ijačića: Preživio dva ustaška kazamata, trebinjski sud utvrdio da je zločin zastario!

Jezdimir Ijačić /86/, kao desetogodišnji dječak preživio je ustaški logor Glina i mislio da nikada više neće osjetiti strahote zatočeništva, ali sudbina se surovo poigrala sa njim i nakon pedeset godina završio je u zloglasnom logoru Ćelovina u Mostaru. Dva puta logoraš, dva puta vođen na mučeništvo, ovaj Mostarac, koji sada živi u Trebinju, odlučio je da nastavi da se bori za istinu, da ne posustane u dokazivanju da je nepravedno da tužbe protiv zločinaca zastare, kada su rane još svježe. I danas se Jezdimir sjeća kada su ustaše avgusta 1941. godine njega, petoro braće i sestara i majku Koviljku odveli iz porodične kuće u Mostaru u koncentracioni logor Jasenovac,

Crkva u Komogovini

Komogovljani, žrtve fašističke Nezavisne Države Hrvatske u II svjetskom ratu

Komogovina, selo na Baniji, imala je prije Drugog svjetskog rata 121 domaćinstvo i 612 stanovnika. U ratu ih je poginulo kao boraca partizanskih jedinica, ubijeno, nestalo ili umrlo od posljedica raznih bolesti 225, od toga 73 žene i 61 žitelj mlađi od 20 godina.  U jesen 1941. godine, hrvatski fašisti su pohvatali, u selu, na prevaru, s obrazloženjem da idu na razgovore, 33 mještana, od toga jednu ženu, odveli ih u Petrinju i pobili – na pravoslavni Božić, 7. januara 1942. godine. Ubijeni su: Svetozar Ćeto Borojević (rođen 1911), Stojan Borojević (1905), Dragan Dabić (1924), Dušan Dabić (1921), Đuro Dabić (1914), Ilija Dabić (1870), Jovan Dabić (Ilijin, 1903), Jovan Dabić (Petrov, 1903), Matija Dabić (1892), Nikola Dabić (1900), Stana Dabić (1898), Stanko Dabić (1910), Stevan Dabić (1860), Dušan Žižak (1891), Žarko Zebić (1924), Dragan Kordić (1907), Dušan Kordić (1922), Ilija Kordić (1896), Jovan Kordić (1895), Joco Kordić (1915), Milan Kordić (1923), Mićko Kordić (1905), Pajo Kordić (1918), Pero

VIDEO – Pakao u jami Ravni dolac 30. jula 1941.

U stravičnu jamu Ravni Dolac duboku 55 metara iznad sela Rujana bačeno je 218 živih Srba, pretežno žena i djece, od kojih se četrnaestoro uspjelo spasiti. Bačeni su u jamu na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine, a spaseni nakon šest nedjelja i tri dana. Još su žive tri žene koje su bile bačene u tu jamu. Jedna od njih, Boja Radeta, rođena Lalić, živi u selu Guber kod Livna. Još je živa i Milica Maljković, rođena Bošković, koja živi u Surčinu, te Mara Jurić, rođena Lalić, koja živi u Banatskom Despotovcu. U crkvi u Rujanima samo jednom godišnje služi se liturgija jer nema Srba u tom mjestu. Pakao u

Djeca u logoru

Učenički rad o ustaškom dječjem logoru u Sisku nazvao “antihrvatskim”

Sisak – Na nedavnom srednjoškolskom županijskom natjecanju u povijesti predsjednik komisije za ocjenjivanje učenika Alen Vukelić u više je navrata, kako tvrde svjedoci, nazvao rad o ustaškom dječjem logoru u Sisku ‘antihrvatskim”. Nakon što je dvoje srednjoškolaca iz Siska izložilo temu, Vukelić im je rekao da im rad izgleda kao da su prije pisanja čitali ‘Načertanije”, odnosno programski tekst Ilije Garašanina koji se smatra jednim od temelja velikosrpske politike. Iako su i drugi članovi komisije imali primjedbe na pojedine dijelove rada, kao što je metodologija i izostanak citata u nekim pasusima, prvom čovjeku povjerenstva od početka je problem bila sama tema. To u izjavi za Novostima tvrdi više svjedoka događaja,

Slučaj jedne tužbe

Radi se o sporu koji je maja prošle godine pokrenulo sedam osoba pred Okružnim sudom u Čikagu tražeći za žrtve, njihove naslednike i rodbinu odštetu u visini od 3,5 milijardi dolara Hrvatskoj je krajem februara uručena grupna tužba za naknadu štete koju su Srbi, Romi i Jevreji pretrpeli na području NDH tokom Drugog svetskog rata. Radi se o sporu koji je maja prošle godine pokrenulo sedam osoba pred Okružnim sudom u Čikagu tražeći za žrtve, njihove naslednike i rodbinu odštetu u visini od 3,5 milijardi dolara. Reč je o naknadi, ne samo materijalne štete, vezane uz oduzetu imovinu, nego i nematerijalne štete koju su pretrpele žrtve ustaških logora. Kao što

Tomas Jazdgerdi u posjeti Spomen-području Donja Gradina Foto: RTRS

Jazdgerdi u Donjoj Gradini: Počast žrtvama Jasenovca (VIDEO)

Spomen-područje Donja Gradina posjetio je specijalni izaslanik Stejt departmenta za pitanja Holokausta, Tomas Jazdgerdi, kao i predstavnici američkih ambasada u Zagrebu i Banjaluci. “Osjećamo moralni imperativ da pružimo nadoknadu onima koji su preživjeli Holokaust”, poručio je Jezgerdi, ističući da su sarađivali sa vladama Srbije, Hrvatske i vlastima u BiH kako bi pronašli način na koji može da se riješi pitanje povrata imovine. Komentarišući fašistička obilježja i grafite koji se i danas pojavljuju u Hrvatskoj, predstavnik Stejt departmenta izjavio je da takvi simboli i govor mržnje nemaju mjesta u demokratskom društvu. “U ime svoje kancelarije ja želim da odam počast mnogim žrtvama koje su stradale na ovom mjestu i da izrazim

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH.

Dodik: Nismo mi nikakvi bosanski Srbi, mi smo Srbi – deo jednog velikog istorijskog naroda

GOVORIO U STAROM BRODU KOD VIŠEGRADA GDE SU USTAŠE I NEMCI POBILI 6.000 SRBA – „Ako Srbi nemaju državu, nemaju ni slobodu, zato postoji Republika Srpska kao država. Srbi moraju da budu okupljeni danas oko dve države u ovom istorijskom trenutku – Srbije i Republike Srpske. Ako mi ne prihvatimo Republiku kao državu, niko nam je neće dati. Nama otimaju državu” – Ne smemo prestati da govorimo o našim stradanjima da se drugi ne bi naljutili. Pobili su nas Hrvati i muslimani, njihove jedinice u Drugom svetskom ratu, pobile su nas ovde i tukli gde god su mogle da bi zatrle sve što je srpsko. I neću da ćutim, ne

Višegrad - obilježeno 75 godina od usškog pokolja Foto: VN

O zločinu se decenijama ćutalo

Nakon sinoćnje izložbe i promocije trećeg izdanja knjige “Stari Brod zaboravljeni zločin”, u gradskoj galeriji, danas je kod Spomen-kapele u Starom Brodu nastavljeno obilježavanje 75 godina od ustaškog zločina u kome je ubijeno i u Drinu bačeno 6. 000 Srba, muđkaraca, žena i djece. Obilježavanju prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Na mjestu ovog strašnog ustaškog zločina našlo se i nekoliko preživjelih čija su sjećanja još uvijek svježa. Mara Subotić iz Pala kaže: – Imala sam samo šest godina kad smo stigli na Stari Brod, gđe mi je i otac poginuo. “Bio je je to užas, puni su mi opanci krvi bili dok sam gazila pored zaklanih i ubijenih.

Stari Brod: Spomen kapela za šest hiljada ubijenih Srba (Foto: wikimedia)

Obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba

U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Tim povodom izaslanik vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija arhimandrit Lazar služio je parastos ispred Spomen-obilježja, uz sasluženje sveštenstva Mitropolije dabrobosanske. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, šef Kluba Srba u Vijeću naroda Srpske Pero Petrović, predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić, pomoćnik i savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović i general Milan Torbica, načelnici opština Rogatica i Višegrad, te predstavnici brojnih opštinskih boračkih organizacija, te veliki broj građana. Prisutnima se

U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji.

Đogo: Istorija Srba je vječita istorija stradanja

Istorija Srba je vječita istorija stradanja i to je istorijska sudbina srpskog naroda, rekao je dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo u Starom Brodu kod Višegrada gdje je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. “Mi smo ovdje da bi se sjećali, jer čovjek umire dva puta. Jednom kada ode pred lice Božije, a drugi put ukoliko ga ljudi zavborave. Pred licem Božijim svaki čovjek živi vječno, ali pred licem svog roda oci su oni koji određuju ko smo mi”, istakao je Đogo. On je dodao da su Srbi ljudi koji pamte,

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH.

Istina o stradanju Srba u Starom Brodu da dopre do mladih

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, da je važno obilaziti ovakva mjesta kako bi istina o tome doprla i do mladih generacija. Dodik je rekao da to podrazumijeva savremene metode komuniciranja sa mlađom generacijom koja mora da shvati i razumije obim stradanja u Starom Brodu. On je izjavio novinarima da ga je bilo sramota što ranije nije znao za ovo mjesto, iako se smatra upućenim u istoriju srpskog naroda u BiH i uopšte. “Na ovu priču o Brodu nisam naišao ni u jednoj knjizi, ni priči. Tek

Parastos Foto: RTRS

Obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba

U Starom Brodu kod Višegrada danas se obilježava 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. U spomen-kapeli u Starom Brodu jutros je služena liturgija, a zatim je održan parastos kojem je prisustvovao predsjednik Milorad Dodik. Istorijskom času o zločinu u Starom Brodu prisustvovao je veliki broj učenika osnovnih i srednjih škola iz Višegrada, Rogatice, Pala i drugih okolnih mjesta. Obilježavanje ovog datuma organizuje Crkvena opština Višegrad, u saradnji sa opštinama Rogatica, Sokolac i Višegrad. Obilježavanje je počelo sinoć u Gradskoj galeriji izložbom fotografija i dokumenata o stradanju srpskog naroda od Sarajeva do Starog Broda tokom 1941.

Savanović - pres Foto: RTRS

Savanović: Ideologija NDH probuđena devedesetih godina

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je, zbog rehabilitacije NDH u Jugoslaviji i nekažnjavanja za stravične zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu, ideologija zasnovana na ubijanju, protjerivanju i prisilnom pokatoličavanju Srba probuđena devedesetih godina prošlog vijeka u Hrvatskoj, a potom i u selu Sijekovac kod Broda kada je, u stvari, i počeo rat u BiH. “Taj proces još nije završen i to govori koliko moramo biti oprezni, ekonomski jaki, jedinstveni i spremni zbog, eventualno, novih sličnih situacija znajući našu istoriju, naše komšije i njihove strateške ciljeve, a to je da ovi prostori budu bez Srba”, poručio je Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade

Ustaški pokolj na Mladence

Ovde se nisu samo krile žrtve, ovde su se prvenstveno krili zločinci, rečeno je u Starom Brodu, gde su ustaške legije Jure Francetića u proleće 1942. godine, 22. marta, na Mladence, pobile i u Drinu bacile oko 6.000 Srba, civila, žena i dece. Punih pola veka o ovom nečuvenom zločinu se nije ni pričalo ni pisalo, pa su zločinci ostali nepoznati i niko od njih nikad nije odgovarao za svoja zlodela. U ustaškom pokolju u susednom selu Miloševićima ubijeno je oko 1.000 žena i dece. Preživelo ih je samo nekoliko, a među njima i tada 11-godišnji Risto Borovčanin iz Sokoca, koji je pao među leševe i tako ostao živ. –

Stari Brod: Nebo je plakalo nad zelenom grobnicom

“Ubijali su narod, pa se umore od ubijanja. Zamijene se, nastave klati drugi, a oni prvi se odmaraju. Kolju, nabijaju na bajonete. Moju sestru od tri godine zgrabi ustaša i baci je na onaj nož na pušci, probode je, i baci je u Drinu. Drina je proguta. Piše: Zoran Janković Moga oca goni ustaša oko drvenig kola, on bježi, ako ga stigne, zaklaće ga. Jaaa… moja rano ljuta…” priča starina Miloš Bašević. Pitamo ga koliko ima godina. „Dvaes’ deveto sam godište, pa ti, eto, računaj kol’ko mi je” kaže Miloš i poslije stanke nastavlja: „Kako sam ja bjež’o ustaša me je gađ’o onom bajonetom da me ubode, nije me stig’o,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala