arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine

Trebinje-Pridvoračka jama mjesto svirepog stradanja i opomene

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine. Sa mjesta stratišta trojica Srba uspjela su da pobjegnu i upozore ostalo stanovništvo. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba koji su ukazali na svirepo i stravično stradanje Srba iz Pridvorice i Trebinja prije 76 godina, te istakli da spomen-ploča i kapela kod Pridvoričke jame opominju šta se dogodilo te strašne noći. Najviše ih, kažu, boli nepravda što muslimani potpomognuti ustašama nikada nisu kažnjeni za nedjelo koje su počinili nad svojim komšijama Srbima. Pomenu žrtvama ustaškog zločina na Pridvoračkoj jami prisustvovao je načelnik Odjeljenja za

Saslušanje uhvaćenog ustaše

Među dokumentima Dinarske četničke divizije u Vojnom arhivu u Beogradu, nalazi se i zapisnik sa saslušanja ustaše Ante M. Gojčete, koji ima šest gusto kucanih stranica. U zaglavlju dokumenta piše: “Rađeno u Gorskom štabu Dinarske vojno-četničke divizije, u planini, dana 2. septembra 1942. godine. Obaveštajni odsek. Predmet: Istraga. Saslušanje uhvaćenog ustaše Gojčeta Milin Ante“. (79) Gojčeta, koji je uhvaćen dok je išao na odsustvo, je rođen 1923. godine u Čitluku. Pre rata je bio rudar, a u ovo doba nalazio se na službi u ustaškom Glavnom stanu u Zagrebu, u Preradovićevoj ulici br. 5. Na početku ispitivanja okrivljeni je izjavio da je u ustaše stupio po nagovoru poručnika Mate Vidovića,

"Deoba" partizana na Tjentištu Foto R. M.

“Puklo” bratstvo i jedinstvo

Godišnjicu bitke na Sutjesci SUBNOR obeležio 10, a SABNOR 17. juna Tjentište – Do 1991. godine godišnjica Bitke na Sutjesci slavila se u jednom danu, 4. jula na Dan borca. Nije se pitalo koje si vere i nacije. Posle okončanja građanskog rata u BiH, više ništa nije kao što je nekad bilo. Puklo je i partizansko bratstvo i jedinstvo, pa na obeležavanje čuvene Bitke za ranjenike u Petoj neprijateljskoj ofanzivi, i ovu 74. godišnjicu sećanja na ratne dane na Tjentištu, partizani i njihovi simpatizeri iz Republike Srpske, došli su 10. juna, a njihovi saborci iz Federacije BiH, u subotu 17. juna. Partizani iz Crne Gore, koji deluju u okviru OBNOR,

Na Tjentištu je danas obilježeno 74 godine od Bitke na Sutjesci, najveće bitke koju su partizanske snage vodile u Drugom svjetskom ratu.

Savanović: Bitka na Sutjesci primjer kako se brani život i prostor

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je danas na Tjentištu, gdje su obilježene 74 godine od Bitke na Sutjesci, da je ova bitka sinonim borbe za slobodu i primjer budućim generacijama kako treba braniti život i prostor. “Ova bitka pokazuje – kada je čovjeku život ugrožen, koliko ima jak duh da se odbrani od zla”, rekao je Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. Savanović je u Dolini heroja podsjetio da se u opsadi 120.000 njemačkih vojnika našlo 19.000 partizana među kojima je bilo 3.000 ranjenika. Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izrazio je žaljenje što sve organizacije sa prostore

Kalendar genocida NDH nad Srbima u Hercegovini: ZLOČIN U SURDUPU (MORINE)

Himzija Bauk iz Ravni,komandir žandamerijske stanice u Fojnici, kod Grcka,  zatražio je i dobio od ustaških vlasti  odobrenje da odabere deset najuglednijih Srba, zatočenika u gatačkom zatvoru da ih pogubi kako on želi. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. juna 2017. godine. Noću 22.juna1941. ubacio je u kamion Muma Hasanbegovića 10 odabranih Srba, vezao ih lancima i konopcima i povezao prema  Nevesinju. Na raskrsnici puteva  kamion je skrenuo u pravcu Morina. Između sela Plužina i klisure Surdup kod mjesta Česma (Mala Čatrnja) izveli su ih iz kamiona i stavili na najstrašnije muke a zatim im glave smrskali maljevima i čekićima.” Tako su

Zloglasni sveštenik Sidonije Šolc vrši obred masovnog katoličenja pravoslavnih Srba. Kozarska Dubica, avgust 1941. godine. Foto: Wikimedia Commons/znaci.net

Jeziva slika: Pravoslavni Srbi stoje u gomili, čekajući na masovno pokatoličenje (FOTO)

Kozarska Dubica, avgust 1941. godine. Pogledajte lica ovih okupljenih ljudi: neki od njih mašu papirnim zastavicama NDH, deci se vidi strah u očima, odrasli samo žele da se ovo što pre završi i da ih ostave na miru i u životu Nikada nećemo znati koliko je tačno Srba pokatoličeno tokom Drugog svetskog rata i terora ustašaiz takozvane Nezavisne Države Hrvatske, ali broj svakako nije mali. Desetine, možda i stotine hiljada. Nećemo nikada znati ni koliko njih se vratilo pravoslavlju nakon rata, posebno što religija generalno tada nije bila baš društveno poželjna. Ono što znamo jeste da Alojzija Stepinca, jednog od glavnih vinovnika pokatoličavanja sada pokušavaju da proglase božanstvom. Naravno, da su Srbi katoličeni po pretnjom oružja vrlo dobro znamo, ali nam

Spomenik u Rankovcima

Kalendar genocida NDH u Hercegovini, 3. jun: Napad ustaša na selo Donji Drežanj i zločin u Rankovcima

Zločinačka ordija Franje Sudara je 3. juna namjeravala da u Donjem Drežnju ponovi masakar nad Srbima kakav je prethodnog dana izvršila u Udrežnju. Ali, vijest o pokolju u Udrežnju se već bila raširila jer su koljači to bučno proslavili u nevesinjskom hotelu i kafanama najavljujući novi pokolj u Donjem Drežnju. U mještanima ovog sela proradila je ustanička krv predaka iz starih nevesinjskih buna. Pravilno su procjenili da bez otpora  Srbima nema opstanka u NDH. Dočekali su ustaša paljbom iz 40 pušaka. Otpor su predvodili solunski dobrovoljac i nosilac Karađorđeve zvijezde Tomo Ivković i podoficir Obren Ivković. Prethodno, nejač, stoku i stvari koje su mogli ponjeti skolinili su u brdo. Dočekane kuršumima,

Đakovo: Komemoracija žrtvama holokausta i počast Stjepanu Kolbu

Da se ne ponovi – glavna je poruka s komemoracije za žrtve holokausta, održane u nedjelju na Jevrejskom groblju u Đakovu za žrtve nekadašnjeg sabirnog logora za Jevreje koji je u ovome gradu radio od 1941. do 1942. godine. Kroz logor je prošlo oko 2000 Jevreja, mahom žena i djece iz BiH, a više od 500 ih je tu skončalo. Dobrom dijelu logoraša logor u Đakovu bio je privremena stanica do Jasenovca ili Auschwitza. Zahvaljujući tadašnjem đakovačkom grobaru Stjepanu Kolbu, imena žrtava logora su popisana, kao i drugi podaci poput godine i mjesta rođenja, pa je đakovačko Jevrejsko groblje jedinstveno u Europi po obilježenim grobovima žrtava holokausta. U znak zahvalnosti hrabrom grobaru, lani je Kolbu otkrivena spomen-ploča na Jevrejskom groblju

Danas 76 godina od ustaškog pokolja Srba u selu Korita

U noći između 4. i 5. juna 1941. godine ustaše su u selu Korita, opština Bileća, mučki ubile više od 130 Srba – mještana ovog i okolnih sela, i bacile ih u Korićku jamu. Kosti korićkih mučenika izvađene su 1953. godine kada je, na osnovu 180 pronađenih lobanja, ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva tog strašnog zločina bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađa četrnaestogodišnji dječak Kosta Glušac, koji je jedini pružao otpor zlikovcima nad jamom. Među stradalima najviše je bilo članova porodica Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović, Nosović i Radan. Zločinci su

CRNA LEGIJA

76 godina od nepriznatog genocida nad Srbima u NDH: Kalendar zločina u Hercegovini

Hrvatsko nasilje i zločini nad Srbima u aprilskom 1941 u pojedinim mjestima Hercegovine prekinuti su dolaskom italijanskog okupatora. Po Rimskim ugovorima zaključenim sa NDH 18.maja 1941. Italija je preuzela obavezu da povuče svoje snage iz II okupacione zone do kraja maja iste godine i da svu u toj zoni vlast preda Hrvatima. Do povlačenja Italijana život za Srbe u ovom području bio je snošljiv. Hrvatska država nije gubila vrijeme u pripremi genocida pa je po planu, organizovano krenula u njegovo izvršenje u Trebinju, Mostaru i Nevesinju. Kako je „svaki početak težak“ i da  krvožedne mase ipak neko treba uvede u samo ubijanje njihovih nedužnih komšija, u ova mjesta je upućena

76 godina od zločina genocida NDH nad Srbima u Hercegovini 2. juna 1941.

Nevesinjski srez Pokolj u selu Udrežnje U svanuće u srpsko selo Udrežnje (oko 8 km putem južno od Nevesinja ) upalo je oko 60 većinom domaćih  i nešto  pridošlih zapadno hercegovačkih ustaša. Pošli su prema seoskim kućama i ispred  njih  redom ubijali domaćine i druge odrasle muškarce koje su zatekli.  Toga jutra, za kratko vrijeme ubili su 27 nedužnih ljudi, a dvije žene ranili.  Pri ulasku u selo  zločinci su ušli prvo u kuću  Peka  Kljakića i digli iz kreveta njegova dva sina Veljka od 16 i Miloša od 19 godina.  Ubili su ih na vratima seoske  crkve, a Miloša su dodatno proboli nožem.  Potom su provalili u crkvu ,

Spomenik na Kordunu

Željko Svitlica: 300

Jedan od najpoznatijih spomenika NOB-a nalazi se na Petrovoj gori u Kordunu. Djelo je poznatog vajara Vojina Bakića, a u posljednjem ratu doživio je sudbinu mnogih građevina i spomen obilježja iste vrste – uništila ga je vojska Hrvatske. Spomenik na vrhu Petrovcu je podignut u čast ustanka naroda Banije i Korduna i jednog događaja koji bi zaslužio naslov holivudskog spektaktla, ali kako su se kod nas antičke i epske bitke događale ”svako malo”, zatrpan je u šumama Petrove gore i zaboravljen kao i mnogi slični. Stezanje obruča naoružanih ustaša i domobrana oko narodnog zbjega na Petrovoj gori prouzrokovalo je jedan očajnički pokušaj – jedan skok u ambis, jedno ”neka bude

Dr Đuro Zatezalo

Proširena kronika genocida

Vojnić – “Radio sam svoj seljački i kovački posao”; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun, Banija, Gorski Kotar i Lika; drugo prošireno izdanje, u ediciji Eparhije Gornjokarlovačke i udruženja Jasenovac – Donja Gradina iz Banja Luke, svoju hrvatsku i prvu promociju imalo je u petak, 12. maja, u Vojniću, večer uoči obilježavanja 75. godišnjice proboja neprijateljskog, ustaškog obruča 1942. godine na legendarnoj Petrovoj gori.  Većeg i boljeg događaja i najave najveće kordunaške epopeje i proboja obruča na Biljegu, koji se uvijek održava kod spomenika na Petrovcu, i nije moglo biti. Mala dvorana u Domu kulture u Vojniću bila je pretijesna da primi sve zainteresirane za prezentaciju ovog, najnovijeg historijskog djela

Ustaše kolju srpskog mladića i ritualno skupljaju njegovu krv.

Podsećanje na strašna zla u hrvatskom ustaškom logoru Jasenovac: Pri klanju koljač Kojić je pio krv zatočenika

(Odlomci iz knjige „U mučilišti-paklu JASENOVAC“ Đorđa Miliše, vlastito fototipsko izdanje, Zagreb, 1945, reprint: NIP Politika, Beograd, 1991.) Uslijed stalnog pridolaska, u paklu Jasenovcu sakupio se golemi broj zatočenika. O podne, svi zatočenici pred kazanima čekali su poredani po dvoje u dugim nizovima („repovima“). Odjednom dojurio do pred same kazane automobil i iz njega izašao Ljubo Miloš. Dozvao glavnog kuhara i upitao, koliko ima zatočenika. Odgovorivši da će odmah izviditi i javiti mu broj, Miloš jedva spomene: „Nije potrebno, vas je“… nastavi svom šoferu, da mu iz auta preda njegovu „šmajsericu“, s kojom prostrelja nekoliko stotina zatočenika. Svi ostali razbježani zatočenici morali su se vratiti i preko mrtvih drugova primati

Lažna istorija i suze za zločincima

Višegodišnje ćutanje o genocidnom karakteru Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, rasnim zakonima, te progonima Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista dovelo je do niza neoustaških incidenta u Hrvatskoj, kako u političkoj tako i u drugim sferama društva Priredio: Nenad TADIĆ Uprkos davno izrečenim istorijskim sudovima o ustaškom teroru i dizanju na ustanak srpskog stanovništva koje je spasavalo živu glavu, u hrvatskoj javnosti i dalje traje spor oko onoga što se dešavalo u Srbu i njegovoj okolini u julu 1941. godine. Hrvatski desničari i revizionosti, te jedan dio “nacionalno svjesnih” političara i istoričara uporno tvrdi da je nad hrvatskim stanovništvom u tom kraju izvršen “genocid”, te da su ga počinili Srbi i

Selo Vojišnica, primjer stradanja Korduna

Kordun, selo Vojišnica kraj Vojnića. Ustaše su 14. maja 1942. godine, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić, poklale 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina (1.) Selo Vojišnica, koje se neposredno nastavlja na Vojnić u pravcu Vrgimosta posebno je teško stradalo u Drugom Svjetskom ratu. Od ukupno 650 stanovnika selo je imalo 343 civilne žrtve. Kad se tome pridodaju borci i umrli od direktnih posljedica ratnih stradanja, nestalo je praktično 2/3 sela. Mnogo seljana je stradalo 14.maja 1942. godine, kada je probijen obruč na Petrovoj gori. Ustaške snage u povlačenju činile su mnoge zločine

Čiko, mogu li s tobom

Slučaj Dare Sekulić Jedne sam subote u antikvarijatu Srce lubenice, na Opatovini, pedesetak koraka od tržnice na Dolcu, na polici među debelim pjesničkim antologijama pronašao pjesničku zbirku Dare Sekulić Grlom u jagode. Knjižica od pedeset i pet stranica, jedva veća od dlana, bez teksta na hrbatu, slučajno se tu našla kao zaostatak nečije rasturene kućne biblioteke. Ili je to netko umro, ili se rastavio od žene. Naslovi sarajevskih izdavača, pogotovu ako su domaćih pisaca, rijetki su po zagrebačkim antikvarijatima. Mnogo je više beogradskih ili novosadskih knjiga, življe su bile ovdašnje veze s tim gradovima. Sarajevo je bilo daleko i zatureno, zatvoreno u sebe sama i u svoju književnost. Tako je

Aleksandar Vulin Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Vulin: Srbi nikad nisu prihvatili “BG grad bez Jevreja”

Beograd — Svaka rana jevrejskog naroda je i rana srpskog naroda, svaka njihova radost je i naša radost, izjavio je ministar rada Aleksandar Vulin. Vulin je poručio i da u Srbiji nema i nikada neće biti organizovanog antisemitizma. “Srbija je ponosna na svoju tradiciju, istoriju i pobedničku prošlost, kao i na budućnost koja proizilazi iz pobede i činjenice da smo uvek bili na pravoj strani sveta”, rekao je Vulin na akademiji povodom Dana sećanja na žrtve holokausta održanoj na Starom sajmištu. Vulin je naznačio da Srbi nikada nisu prihvatili da će Beograd biti grad bez Jevreja, jer ovo su grad i zemlja Jevreja, za koju su zajedno sa Srbima delili

Gudovac

Majski pokolji Srba na Petrovoj gori

Ustaše i domobrani su u jarku “Metaljka”, na Petrovoj gori, od 9. do 14. maja 1942. godine, zaklali 57 žena i djece. Jarak “Metaljka” samo je jedno od mnogobrojnih stratišta na Petrovoj gori, podsjećaju iz Udruženja “Jadovno 1941.”. U svojoj knjizi “Radio sam svoj seljački i kovački posao” Đuro Zatezalo navodi svjedočanstva o ovim zločinima. Svjedočanstvo Đure Studena o masakriranju srpskih izbjeglica u Petrovoj gori u maju 1942. godine Zatezalo je zapisao 21. aprila 1961. godine. Tada je Studen imao 32 godine i trpio je teške bolove od zadobijenih rana ustaškim nožem. “Svezane su nas ustaše povele preko luke Kalovi. Mislio sam, pa vode nas u Vojnić. Ali nas okrenuše

Bez zaborava na užas koji je Srbe doveo do ivice postojanja

U nenormalnim uslovima života nedostojnih čoveka, svaki dan u dečjem konclogoru Jastrebarsko umiralo je 10 do 15 mališana, a umesto njih stalno bi dolazili novi, deo je sećanja preživelog logoraša Gojka Rončevića Mraovića, koje je danas podelio sa beogradskim gimnazijalcima. Na javnom času istorije posvećenom žrtvama Jasenovca, kojem su prisustvovali učenici Prve, Treće i Zemunske gimnazije, on je, sa preživelom logorašicom iz Stare Gradine Jelenom Buhač Radojčić, podelio sa njima sećanja na strahote koje je preživeo. „Imao sam sedam godina kada je počeo rat, i po formiranju NDH, odmah je počeo progon Srba. Već prvih danas rata počeli su da ubijaju i pale srpska sela”, rekao je Gojko Rončević Mraović.

Javna tribina Foto: RTRS

Banjaluka: Javna tribina o zločinima NDH

72. godine od stradanja 700 hiljada Srba, Jevreja i Roma u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, moramo da se prisjetimo da mnogo ubijenih još počiva u jamama, a ne grobnicama, poručeno je sa javne tribine koju je u Banjaluci organizovalo Udruženje građana “Savjest”. Ističu da se o strašnim zločinima mora više govoriti, a ne, kako kažu, samo o godišnjicama. Donja Gradina – mjesto najvećih stradanja Srba, Jevreja, Roma. Najstrašnijih zločina nisu bila pošteđena ni djeca. Ubijeno ih je 20 000. Više od 7 decenija prošlo je od sloma NDH i zatvaranja logora, a ostaci 700 000 jasenovačkih stradalnika još nisu sahranjeni. – Suština je u jednoj riječi – da su oni

Javna tribina: Sjećanja na 10. april 1941. godine

Petak, 5. maj 2017. godine u 20 časova Kulturni centar Banski Dvor, Banja Luka JAVNA TRIBINA Organizator: UG “Savjest” Banja Luka Tribina se organizuje povodom 1. Sjećanja na 10. april 1941 godine, dana ustoličenja Nezavisne Države Hrvatske u kojoj je obavljano državno istrebljivanje Srba, Jevreja i Cigana do sloma te Države 1945. godine. 2. (Pod)sjećanja na 72 godišnju našu srpsku nečast zbog nesahrnjivanja više stotina hiljada ubijenih i zatrpanih na znanim mjestima smaknuća u i oko Jasenovca. U svjetlu naznačene teme u naznačeno vrijeme i mjestu, ovo Udruženje pokušaće inicijalno i pojmovno, makar prisutnima na Tribini iznijeti svoje mišljenje koje izvire i zasniva se na jednostavnoj činjenici da: navršilo se

Rogatica - pomen Foto: SRNA

Obilježeno 75 godina od stradanja u selu Osovo

Kod spomenika u selu Osovo kod Rogatice danas je obilježeno 75 godina od stradanja 90 žena, djece i staraca srpske nacionalnosti, koje su ustaše zloglasne Crne legije Jure Francetića 27. aprila 1942. godine zatvorile i zapalile u štali Koje Ristanovića na lokalitetu “Kula”. Predstavnici lokalne zajednice i opštinske Boračke organizacije položili su vijence i zapalili svijeće kod spomen-obilježja stradalih. Načelnik opštine Rogatica Milorad Jagodić rekao je da postoji bojazan da brojka od 90 svirepo ubijenih nije konačna. “Velika su stradanja našeg naroda u vjekovima iza nas, što je najtužnije, često su skrivana, posebno stradanja iz Drugog svjetskog rata. Stojeći na ovom mjestu pitamo se kako ljudski um može biti toliko

U Beogradu je večeras otvorena srpsko-jevrejska izložba "Jasenovac-pravo na nezaborav"

U Beogradu otvorena izložba “Jasenovac-pravo na nezaborav”

U Beogradu je večeras otvorena srpsko-jevrejska izložba “Jasenovac-pravo na nezaborav” sa koje je poručeno da zločin, i kada se oprosti, mora da bude zapamćen, kako zlo u vremenu podignutih nacionalnih i vjerskih strasti ne bi vaskrslo u još ekstremnijem obliku. Predsjednik Narodne skupštine Srbije Maja Gojković, koja je otvorila izložbu u Domu narodne skupštine, rekla je da samo pominjanje Jasenovca, Logorgrada i ostalih stratišta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ asociraju na zatiranje porodica i ognjišta. “Zločin ne sme da se zaboravi, čak i ako se oprosti. To je naš zavet. Srbija treba otvoreno da govori o ekstremizmu i o tome da se u njenom susedstvu revitalizuje zločin, da se podgrejava

Logor smrti u Jasenovcu Foto: wikipedia.org

Najgori ustaški koljači — „fra Sotona“ i Luburić

Oni su počinili toliko grozne zločine da su ih čak i nacisti 1942. hapsili zbog zločina. Prošlo je više 70 godina otkako je u Zagrebu zbog zločina u Jasenovcu obešen Miroslav Filipović, poznat i kao „fra Sotona“, jedan od, po brutalnosti i sadizmu, najozloglašenijih ustaških zločinaca iz Drugog svetskog rata, piše hrvatski portal „Ekspres“. Rođen je u Jajcu 1915, a 1938. se zaredio i ušao u franjevački red u samostanu Petrićevcu u Banjaluci, dobivši redovničko ime Tomislav. Nije poznato kako se do 26. godine života radikalizovao, ali se zna da je već u prvim danima NDH njegov nadređeni u samostanu tražio od njega da se prestane petljati s ustašama. On to nije poslušao i čim je u januaru 1942. diplomirao teologiju u Sarajevu, postao je vojni kapelan

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala