arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Ignjat Pavlas, Foto "Vikipedija"

Dug patrioti i humanisti

Inicijativa istoričara Ilije Petrovića za postavljanje biste Ignjata Pavlasa. Obeležavanje 100-godišnjice prisajedinjenja prilika za spomenik rodoljubu Stota godišnjica od okončanja Prvog svetskog rata i prisajedinjenja Banata, Bačke, Baranje i Srema Kraljevini Srbiji, koja se obeležava iduće godine, prava je prilika da Novi Sad konačno dobije spomenik dr Ignjatu Pavlasu (1887-1942), nacionalnom posleniku i jednoj od najistaknutijih ličnosti među Srbima toga doba. U nameri da otrgne od zaborava velikog rodoljuba i humanistu, koji je zajedno sa suprugom Olgom ubijen u zloglasnoj Raciji mađarskih fašista 1942, istoričar Ilija Petrović je još pre deset godina podneo inicijativu za postavljanje njegove biste u centru grada. – Tu inicijativu pre četiri godine sam obnovio, a

Sadašnji spomenik na Starom sajmištu na mestu nekadašnjeg logora u Beogradu. Foto: Wikimedia/Pinki.

Serbian Draft Holocaust Legislation Sparks Criticism

Srpski A leaked draft of legislation on setting up a new state body to commemorate Holocaust victims in Serbia has been criticised for allegedly glossing over the role played by Belgrade’s Nazi-allied WWII administration. A leaked draft of proposed new legislation on the commemoration of the Holocaust in Serbia has attracted criticism from activists who claim it’s an attempt to rewrite history – although officials have responded that this is not the final version of the law. Rights groups allege that the draft text ignores the role played by the Serbian Nazi-allied administration in arresting Jews who were then sent to the Judenlager Semlin concentration camp in Belgrade. Some 7,000

Delegacija iz Rusije odala počast žrtvama Jasenovca i Donje Gradine

Predstavnici ruske oblasti Nižnji Novgorod, među kojima je i episkop gorodecki i vetluški Avgustin, posjetli su danas Spomen-područje Donja Gradina u Kozarskoj Dubici, gdje su na grobnom polju “Topole” odali počast žrtvama koncentracionog logora Jasenovac i stratišta Donja Gradina. “Duboko sam potresen, a ostaje unutar mene pitanje i nedoumica – zašto je istina o tako strašnom djelu, postojanju logora i uništenju gotovo milion pravoslavnih Srba, Roma i Jevreja skrivana u vrijeme rada Ninberškog tribunala i zašto se ćuti o organizatoru takvih zvjerskih djela”, izjavio je episkop Avgustin. Doktor istorijskih nauka i profesor katedre svjetske diplomatije i međunarodnog prava na Nižegorodskom državnom univerzitetu Oleg Aleksejevič Kolobov izjavio je da je kao

Izložba u kripti hrama Svetog Save- Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995 god.

Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja, otvorena je 14. februara u navečerje praznika Sretenja Gospodnjeg, izložba “Stradanja Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995. god.” u kripti hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.Izložbu je otvorio u ime Njegove Svetosti, episkop toplički g. Arsenije, vikar Patrijarha srpskog i nastojatelj hrama Svetog Save u Beogradu. Na izložbi su govorili: g. Nevenko Vlaisavljević,autor izložbe; dr Veljko Đurić Mišina, srpski istoričar, specijalizovan za istoriju Srpske pravoslavne crkve, proučavanje genocida i holokausta, kao i modernu istoriju Zapadnog Balkana, radio je u više naučnih i obrazovnih ustanova, a trenutno je v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Na kraju se obratio Nastojatelj hrama Vladika Arsenije,

Manipulacije brojem ubijenih u Jasenovcu i dalje traju

Na sajtu Muzeja Holokausta u Vašingtonu piše da su ustaše u Jasenovcu ubile između 77.000 i 99.000 ljudi od 1941. do 1945. godine, a da je na području današnje Hrvatske i BiH /koja je bila u sastavu ustaške NDH/ ubijeno između 320.000 i 340.000 Srba. Na sajtu je navedeno i da je više od 30.000 hrvatskih Jevreja ubijeno u NDH ili u logoru Aušvic-Birkenau. Kada je riječ o broju žrtava u Jasenovcu od njegovog osnivanja 1941. i evakuacije u aprilu 1945. godine, navodi se da su hrvatske vlasti ubile na hiljade ljudi. Istaknuto je da su ustaše pobile između 45.000 i 52.000 Srba, između 12.000 i 20.000 Jevreja, između 15.000

ante-starcevic.jpg

Frankovačka ideologija od Ante Starčevića do danas

Od samog nastanka pa do danas, iza svih dezintegracija Srpstva stoji, kao osnov, ideologija Ante Starčevića i njegovih naslednika, frankovaca. Frankovačka ideologija najača je na Balkanu, jača od komunističke, makar komunisti mislili obrnuto. Hrvatski komunisti su bili uglavnom intimno frankovci, kao što su Ivan Stevo Krajačić, Andrija Hebrang, August Cesarec, Vladimir Bakarić i tzv. levičar Miroslav Krleža, čiji je frankovluk prvi uočio Stanislav Vinaver 1924. godine. U razgovorima sa Pavelićem tokom rata u Zagrebu, Krleža je govorio o „Anti Starčeviću kao „lučonoši u hrvatskoj noći“, a Pavelić mu je uzvratio komplimentom: „Gospodine Krleža, Vi se nikada niste ogriješili o hrvatstvo“. Ante Starčević, zajedno sa Eugenom Kvaternikom, osnivač je nepomirljive i militantne

Obilježeno 75 godina od ubistva 562 Srba

U hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Potkozarju danas su služeni liturgija i parastos povodom 75 godina od stradanja 562 Srba u Potkozarju i Piskavici u Drugom svjetskom ratu. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović naveo je da su ustaše 5. 7. i 12. februara 1942. godine svirepo ubile nevine srpske civile, među kojima i 77 djece. “To govori o razmjerama strahovitog zločina, nezapamćenog na ovim prostorima, a egzekutor je bila Nezavisna država Hrvatska posredstvom svojih koljača”, rekao je Savanović novinarima u Potkozarju. On je podsjetio da je mnogo ranije rođena ideja o tome da se kroz ubijanje, protjerivanje i pokrštavanje srpskog stanovništva, Hrvatska očisti od Srba,o čemu

Banjaluka: Sjećanje na stradale srpske đake iz Šargovca (FOTO)

U banjalučkoj Osnovnoj školi “Đura Jakšić” danas se obilježava 75 godina od stradanja 52 učenika iz Šargovca i okolnih sela. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović poručio je danas u Banjaluci da bi Srbi, imajući u vidu sve ono što im se dešavalo kroz istoriju, trebalo da jačaju jedinstvo kako bi ostali i opstali na svojim prostorima. Savanović je napomenuo da je Republika Srpska stvorena borbom srpskog naroda, da je okvir iz kojeg srpski narod ne treba da izlazi, nego je potrebno ekonomski je jačati. “Ovaj događaj upozorava nas da moramo podizati nivo svijesti i nivo duha o našem postojanju i opstajanju na ovim prostorima i okruženju

Imena i prezimena banijskih Srba (3)

Nastavak Lađević, Lazan, Lazarević, Lazić, Lalić, Landup, Lapčević, Lacković, Latin, Latrija, Lelić, Lemić, Letić, Letica, Livun, Likar, Lipar, Lisica, Litra, Ličanin, Ličina, Lovrenović, Lovrić, Lončar, Lončarević, Lotina, Lukač, Lukačević, Lukić, Lumija… Ljiljak, Ljubinković, Ljubičić, Ljubišić, Ljubović, Ljubojević, Ljubojević-Pavlović… Mađar, Mađarac, Mazalica, Majkić, Majstorović, Malača, Malbaša, Malbašić, Malević, Malenčić, Malešević, Malivuk, Malinić, Maljković, Mamić, Mamuzić, Mandić, Manić, Manojlović, Marin, Marinković, Marić, Maričić, Marjanović, Markiš, Marković, Martinović, Martić, Marušić, Marčetić, Maslovara, Matijašević, Matijević, Matić, Matković, Macakanja, Macanović, Macut, Mačak, Madžarac, Mašala, Mašić, Meandžija, Medaković, Medaković-Bojić, Medvednjak, Medić, Menićanin, Mesar, Metikoš, Mećava, Mijanović, Mijatović, Mijuk, Mikašinović, Mikelić, Mikić, Mikičić, Mikulić, Milakara, Milaković, Milanković, Milačević, Milašinović, Milenković, Miletić, Milešević, Milinković, Milić, Milićević, Miličević, Miličić,

Parastos za 2.300 Srba koje su poklale ustaše

Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću služen je parastos za 2.300 Srba koje su u samo jednom danu prije 75 godina poklale ustaše u ovom banjalučkom naselju, kao i obližnjim mjestima Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Služenju parastosa prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar pravde Srpske Anton Kasipović, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić. Parastosu, nakon kojeg će biti položeni vijenci na Spomen-kosturnicu i održani prigodni govori, prisustvuju i predstavnici nevladinih organizacija proisteklih iz odbrambenog otadžbiniskog rata, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke. Prethodno je u

Milaković: Dan ustaškog pokolja u Drakuliću proglasiti Danom žalosti

Potpredsjednik Skupštine Grada Banjaluka Milan Milaković podnijeće iduće sedmice gradskom parlamentu inicijativu da se danom žalosti na području grada proglasi 7. februar, dan kada su 1942. godine ustaše poklale oko 2.300 Srba, među kojima 551 dijete, u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac. “Inicijativu predlažemo imajući u vidu da tog dana građani Banjaluke treba da izraze počast svim žrtvama ovog pokolja, koji se ne smije zaboraviti”, izjavio je Srni Milaković, koji je danas pristustvovao parastosu u banjalučkom naselju Drakulić, gdje se obilježava 75 godina od ustaškog pokolja. Svake prve nedjelje u februaru služi se parastos i zaupokojena liturgija u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću, a prvi

U Drakuliću počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac.  Liturgiji prisustvuju direktor republičkog Sekretarijata za vjere Dragan Davidović, predstavnici grada Banjaluke, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke. Nakon liturgije, kod Spomen-kosturnice u Drakuliću u 12.00 časova biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u rano jutro 7. februara 1942. godine izvršile pokolj Srba u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima, ubijeno je

Danas parastos ubijenim Srbima u Drakuliću

Služenjem liturgije i parastosa, te polaganjem vijenaca na spomenik u banjalučkom naselju Drakulić danas će biti obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Obilježavanje počinje u 9.00 časova služenjem Svete liturgije u Spomen-hramu Svetog Velikomučenika Georgija u Drakuliću, rečeno je Srni u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Drakulić. U 12.00 časova kod Spomen-kosturnice u Drakuliću biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. izvršile pokolj nad srpskim stanovništvom u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima,

Zdravko Šotra: U vrijeme kad se u Vukovaru bore za ćirilicu, u Beogradu je uopšte nema!

Zdravko Šotra o novoj seriji o Lazi Kostiću, samosvesti nacije, višim silama koje ga prate kroz karijeru – Dugo sam pripremao seriju Santa Maria della Salute, jer je reč o vrlo složenom projektu, koji prati ceo životni put Laze Kostića. Slikajući njegov život slikamo mnoge istorijske, političke i kulturne događaje kako u Vojvodini tako i u Beogradu. Pripreme na pisanju scenarija bile su veoma opsežne, a Laza je bio zanimljiv čovek svim savremenicima, koji su osećali potrebu da o njemu nešto zabeleže. Njegov život bio je veoma zanimljiv, dinamičan. Čovek koji je neprekidno išao iz jednog mesta u drugo, iz događaja u događaj, u prvoj polovini svog života. U drugoj

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

O prezimenima, ukratko Srpska prezimena na Baniji stara su koliko je staro i postojanje Srba na/u njoj. A to postojanje ne mjeri se samo s tri ili četiri posljednja vijeka – ono je i mnogo starije. Neka prezimena Srbi su donijeli u banijske krajeve tokom seoba, neka su prihvatana po dolasku, neka su upisivana “na svoju ruku” od strane okupatora, u čemu su Austrougari bili nenadmašni. Bezbrojni su izvori nastanku i prezimena: u hrišćanstvu, u imenima, u biljnom i životinjskom svijetu, u običajima, psihološkim stanjima, stvarima, toponimima… Neki su Srbi prihvatali i katoličku vjeru, a onda postepeno prelazili i u hrvatski etnikum i tako postajali Hrvati. Ali su im prezimena

Imena i prezimena banijskih Srba (1)

Nešto kao uvodno slovo Imena banijskih Srba, a od njih počinjem, i onih prognanih, etnički očišćenih, i onih koji su ostali i onih koji su se vratili, mijenjala su se kroz istoriju – nekad brže i brojnije, a nekad sporije i rjeđe. I ponekad pod uticajima drugih, posebno okupatora, a ponekad, bogme i češće, i u skladu, modernim rječnikom (engleskim) rečeno, s trendovima. Odnosno u skladu s “modernim vremenima”, čaplinovski rečeno. Uostalom, kao i kod drugih naroda. Nisu Srbi u tome bilo kakva iznimka. Ali su kroz sva ta vremena, kroz sve te protekle seobne i u gotovo neprestano ratne, graničarske vjekove, čuvali i svoja tradicionalna imena. Od kojih mnoga

Staro sajmište

Izvjesna izgradnja memorijala na Starom sajmištu u Beogradu

Izgradnja memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu u Beogradu, gdje se tokom Drugog svjetskog rata nalazio nacistički logor za Srbe, Jevreje i Rome, nikada nije bila bliže, rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali. “Logor na Sajmištu jedini je prostor Holokausta u Evropi koji nije na dostojan način obeležen i mi ćemo to promeniti”, rekao je Mali povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. On je naveo da je završena izrada Nacrta zakona o budućem memorijalnom centru na Starom sajmištu, koji će imati ne samo memorijalni, već i obrazovni, muzeološki i naučnoistraživački karakter. Prvi objekat koji će biti stavljen u funkciju memorijalnog kompleksa je centralni logorski objekat – Centralna kula, prenijeli

Miloš Kordić

Podsećanje na krvavi ustaški zločin u banijskom selu Komogovini, 26. januara 1942. godine

Piše: Miloš Kordić Dvadeset i šestog januara godišnjica je strašnog hrvatskog ustaškog zločina, 1942. godine, u srpskom selu Komogovini, na Baniji, u Hrvatskoj. Tog su dana ustaški zlikovci iz Petrinje, po visokom snegu, ljutoj zimi, upali u selo, sa severa, iz pravca sela Jošavice (u petrinjskoj opštini, takođe nastanjenoj Srbima), i pobili 118 žitelja Komogovine i okolnih sela. Dva-tri dana ranije ustaše su pljačkale i palile kuće i ubijale sve što se kretalo po Jošavici i drugim srpskim selima koja su im pre Jošavice bila na putu ka Komogovini, cilju njihovog krvoločnog pohoda. Komogovina je bila jedno od najpoznatijih ustaničkih sela na Baniji. Selo se u istorijskim knjigama prvi put

Invitation for Exhibition Opening in London

Ćirilica The Embassy of the Republic of Serbia in London and the Association ‘Ognjena Marija Livanjska from Belgrade are organizing an exhibition at the grounds of the Embassy. The exhibition, whose authors are prof. Veljko Djurić Mišina and Mr Radovan Pilipović, has already been presented to the public in Belgrade, Novi Sad and Banja Luka. We warmly invite you to attend the opening of the exhibition, made up of archival documents, photographs, artefacts from the life and past of the Serbs from the Livno area (Bosnia-Herzegovina) “Serbs of the Livno Plain – Endurance Through the Centuries” on 27th January 2017 at 19.00 hours at the Embassy of the Republic of

(Foto: M. Đorđević)

Soneti vraćaju u život pretke

Možda je došlo vreme da Srbi, kao društvo – bez negativnih osećanja, stvaralački, ozbiljno i sa samopoštovanjem, kao neki drugi narodi, u sličnoj situaciji – uspostave temeljniji odnos sa genocidom koji su pretrpeli, kao elementom svog identitetskog pamćenja Knjiga „Bol” Miroslava Maksimovića (1946), koju je objavila „Čigoja štampa”, plod je porodične drame iz Drugog svetskog rata. Za nju je pesnik znao od detinjstva, ali u porodici o njoj nije razgovarano – i zbog majčine traume, i zbog „bratstva i jedinstva”. A onda, sve se raspalo, i država građena na lažnim temeljima. Autor je smogao snage da, nedavno, ode i pronađe jamu Bezdanicu, u koju je u avgustu 1941. bačena čitava

Tika Stanić Foto: Informer

Jasenovac Srbe ne zanima?! Tika Stanić: Odustao sam od filma, jer niko ne da pare za snimanje!

Tika Stanić kaže da nijedna institucija nije zainteresovana da se ekranizuje priča o stradanju Srba u najstrašnijem logoru smrti Glumac i producent Tika Stanić posle deset godina odustao je od snimanja filma o Jasenovcu jer nije uspeo da sakupi novac za ovaj projekat. Kako kaže, najveća želja mu je bila da na filmskom platnu prikaže strašan pogrom Srba u ustaškom logoru, ali niko nije hteo da mu da pare za to. Janketić kao komandant Ovo ostvarenje je najavljivano kao srpska “Šindlerova lista”, ali sve je izglednije da neće ugledati svetlo dana jer za njegov završetak fali više od dva miliona evra. 2,3 miliona evra bi koštalo snimanje ovakvog filma –

Komemoracija u Kometniku kod Voćina

Ustaške pretnje Srbima u Voćinu: Proći ćete kao ’43.

Prilikom osveštenja spomenika žrvama ustaškog terora, u Voćinu u Slavoniji pronađena je aktivirana bomba kašikara, ispod koje je bila ispisana preteća poruka Srbima. Kašikara je bila postavljena u položaj iz koga bi se na najmanje vazdušno pomeranje skotrljala i aktivirala prilikom pada među učesnike. Kako li će ove godine proći Srbi prilikom obeležavanja godišnjice stradanja stanovništva u selu Voćin u Slavoniji, kad je ustaška vojska Nezavisne države Hrvatske 14. januara 1943. godine ubila 142 nedužna srpska civila? U nekoliko prethodnih, okupljanje na dan komemoracije izazvalo je niz negativnih reakcija domaćeg, hrvatskog stanovništva, a 2013. godine u znak protivljenja oštećena je srpska pravoslavna crkva. Ipak, najveći incident, koji je okarakterisan kao pokušaj terorističkog

Draksenić

Krvavi januar u Slavoniji i u Drakseniću

Ustaše iz Podravske Slatine i drugih dijelova Slavonije ubile su 13. i 14. januara 1942. godine 200 srpskih muškaraca iz sela Kometnik i susjednog zaseoka Dobrić, nedaleko od Voćina. Ovaj pokolj predstavlja jedan od prvih masovnih zločina ustaša nad cjelokupnim stanovništvom nekog sela u Slavoniji, podsjećaju iz Udruženja “Jadovno 1941.”. U selu Kometnik ubijeno je oko 28 stanovnika, dok su ostali stanovnici deportovani van sela. Muškarci iz Kometnika i Dobrića, njih 174 iz prvog i 32 iz drugog sela, otjerani su u improvizovani zatvor u Voćinu, dok su žene sa djecom, spominje se brojka od 190, odvedene u Zdence, selo između Podravske Slatine i Našica, gdje su izolovane u privremenom

Alojzij Stepinac (Foto Tviter/@tomljevar)

Štir o kanonizaciji Stepinca: Biće to jedan radostan dan

Rim – Ministar spoljnih i evropskih poslova Davor Ivo Štir razgovarao je u Vatikanu s državnim sekretarom Polom Galagerom o stabilnosti jugoistoka Evrope, prilikama u BiH, kao i o pitanju kanonizacije Alojzija Stepinca. Štir je podsetio na mešovitu katoličku i pravoslavnu komisiju koja treba da do leta dovrši svoj posao, iako proces kanonizacije ne zavisi od toga, prenosi Hina. „To je unutrašnja stvar Katoličke crkve. Mi jedino možemo reći da će taj dan sasvim sigurno biti jedan radostan dan za sve ljude kojima je Stepinac, njegovo životno delo, uzor u zauzimanju za slobodu i dostojanstvo čoveka”, rekao je Štir, navodi Hina. Odluka o kanonizaciji Stepinca nije doneta a o tom

Završen prvi igrani film o Jasenovcu!

“Ljudski um po prirodi beži od bolnih stvari, a NDH genocid je ekstremno bolan. Taj genocid je toliko strašan da ga ljudski um prosto odbija i to vidimo često u vidu negiranja. Ne negiraju samo Hrvati taj genocid, već i mnogi Srbi“ – kaže Milan Zarić, čija firma “Anticenzura“, producira ovaj film. Upravo je završen prvi igrani film o genocidu u NDH i posebno u Jasenovcu, pod naslovom „Prva trećina – oproštaj kao kazna“. Producent filma je “Anticenzura“ Milana Zarića. Scenario i režiju potpisuje Svetlana Petrov, producent je Bojan Babin, a glavne uloge tumače Predrag Kotur, Nenad Heraković i Vladan Jakovljević. Film opisuje istiniti događaj: ustaša Žile Friganović za opkladu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala