arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Štrbac: Hrvatska vidi trun u tuđem oku, a ne vidi balvan u svom

Reagovanja zvaničnog Zagreba na odavanje počasti generalu Dragoljubu Mihailoviću u Beogradu i poruke da se time urušavaju evropske vrijednosti izazivaju i suze i smijeh kod onih koji i površno prate zbivanja u Hrvatskoj i njen odnos prema ustaštvu, rekao je za Srnu direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac. On je naglasio da je narativ koji u vezi sa Mihailovićem ovih dana koriste Hrvati istovjetan riječima koje godinama koristi “Veritas” kada ukazuje na sveprisutnu rehabilitaciju ustaštva u toj zemlji. – Ne znam da li bi plakao ili se smijao kada to čitam. Sve što su oni napisali to godinama mi pripisujemo upravo Hrvatskoj. Rehabilitacija ustaštva, podizanje spomenika deklarisanim i osuđenim ustašama

Ratni zločin 20. i 21. oktobra u Kragujevcu

Prvo masovno streljanje građana u Kragujevcu izvršeno je 20. oktobra 1941. godine u 18 časova. Tog dana Nemci su izveli na streljanje dve grupe civila. Svi uhapšenici odvedeni su u dvorište kasarne Trećeg artiljerijskog puka i tamo pretresani i oduzete su im sve lične stvari. Nemci su streljali prvo grupu od 66 osoba, u kojoj je bilo najviše Jevreja, a potom i grupu od 53 osobe iz zatvora, u kojoj je bilo talaca i predratnih robijaša. Nemačke oružane snage su 20. oktobra 1941. godine streljale ukupno 119 lica srpske i jevrejske nacionalnosti. Tako je počelo. Najveće streljanje građana u Kragujevcu izvršeno je 21. oktobra 1941. godine. Tog dana Nemci su

Potresne poruke najbližima pre streljanja u Kragujevcu: Zbogom, srce, ja danas …

Streljani Kragujevčani pisali su poslednje poruke svojim najbližima neposredno pre pogubljenja, a neke od njihovim poslednjih reči čuvaju se u Muzeju “21. oktobar”. ENGLISH Streljani Kragujevčani pisali su poslednje poruke svojim najbližima neposredno pre pogubljenja, a neke od njihovim poslednjih reči čuvaju se u Muzeju “21. oktobar”. * Gimnazijalac Ljubiša imao je samo 17 godina kada su ga izveli pred streljački vod, a roditeljima je ostavio poruku: “Dragi tata i mama, pozdrav, poslednji put. Ljubiša”. Nažalost, njegov otac poruku nikad nije pročitao, jer je i on, što Ljubiša nije znao, bio zarobljen i streljan istog dana. * “Draga Lelo, Seko i Bato, kucnuo je zadnji čas, oprostite svom tati. Ljubi

U MASAKRU UBIJENO VIŠE OD 300 MEŠTANA KOPAONIKA: SS divizija pekla je decu, sakatila žene, zapalila crkvu sa vernicima (FOTO)

VIŠE od 300 meštana Krive Reke kod Brusa ubijeno je u masakru, koji je istorija upamtila pod kodnim imenom operacija “Kopaonik”. Autor: S. BABOVIĆ – NOVOSTI Tog oktobra 1942.godine u podkopaoničkim selima goreli su ljudi. Kada je krenulo užasno  ubijanje, pripadnici SS divizije “Princ Eugen”, sa oko 1.500 podunavskih Nemaca,oko 1.000 pripadnika bugarskog 36. pešadijskog puka i 300 belogardejaca pekli su, palili, sakatili i streljali meštane podkopaoničkih sela. Najviše je stradala Kriva Reka. Najmlađa žrtva bila je beba Vera (Trifunović). Poživela je tek mesec dana. Najstariji ubijeni bio je Jablan Mišković od 80 godina. -Sačuvalo me je telo mrtve majke, sisao sam dva dana i dve noći – posvedočio je

HOLOKAUST IZLAZI IZ PODRUMA VATIKANA: Teme će se odraziti na buduće odnose katolika i Jevreja, ali i pravoslavaca

Uloga pape Pija XII, sa novootkrivenim dokumentima iz njegovog pontifikata u vreme Drugog svetskog rata i njihov značaj za jevrejsko-hrišćanske odnose biće centralna tema Međunarodne konferencije na rimskom Univerzitetu Gregorijana od 09. do 11. oktobra. Piše: VN Biće to najveći susret ikada organizovan po otvaranju vatikanskih arhiva na zahtev pape Franje, koji je uputio marta 2022. godine. Govoriće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, vodiće se dijalog između istorije i teologije. U sedam zasedanja u tri dana izaći će na svetlost dana i novi dokumenti o pontifikatu pape Pija XII i njihov značaj za otkrivanje istine na temu “papa nije znao – papa je znao”. Biće to dijalog o istorijskim

Pozadina ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića: Obaveštajac Vladeta Milićević je krunski svedok koji je znao sve o ustašama, i ne samo o njima

Obaveštajac Vladeta Milićević je u više navrata, kontinuirano od leta 1934. pa sve do dana atentata u Marseju 9. oktobra, izveštavao Beograd o planovima za ubistvo kralja Aleksandra Karađorđevića. „U svetskim policijskim analima ne postoji nijedan atentat o kome se unapred više znalo, a da je, kasnije, uspeo!“, reći će Milićević. Njegovo svedočenje o pozadini atentata čini ga jednim krunskih svedoka tajne istorije 20. veka. Piše: Dragan Bisenić Gotovo sve što znamo o delovanju ustaškog pokreta između dva rata kao i o njihovoj ulozi u ubistvu kralja Aleksandra Karađorđevića koje se dogodilo 9. oktobra 1934. dugujemo dr Vladeti Milićeviću, vodećoj ličnosti međuratne jugoslovenske obaveštajne službe. Poslednjih godina, njegovo ime počelo je

NA DANAŠNjI DAN ZATVOREN ZLOGLASNI BANjIČKI LOGOR: Među zatočenicima jedno vreme bili žena Draže Mihailovića i Pašićev unuk

Na današnji dan pre 79 godina, 4. oktobra 1944, poslednji zatvorenik izašao je iz zloglasnog banjičkog logora, kroz koji je tokom Drugog svetskog rata prošlo oko 30.000 ljudi, a ubijeno više od 4.200. Piše: V. Crnjanski Spasojević Sačuvana policijska evidencija pominje imena 23.697 logoraša, ali ova brojka nije konačna jer na spiskovima nema celih grupa za koje se zna da su tu bile. Isto tako ni broj od oko 4.200 likvidiranih, čije je ime i prezime evidentirano u banjičkim knjigama, nije konačan.U zvanične brojke nije uračunato ni oko 3.800 ljudi koji su odatle poslati u druge logore u Evropi, gde su skončali. Nisu ubeleženi ni starci koji su puštani tek

Kako su Srbi čuvali i sačuvali Hrvatsku (FOTO)

Od graničara u Vojnoj krajini u austrijskom carstvu do partizana u Drugom svetskom ratu. Štiteći granice Beča, štitili i granice hrvatskog naroda. U Šestoj ličkoj partizanskoj diviziji bilo je čak 96 odsto Srba. Skandal koji je ne tako davno izbio na konferenciji u Zagrebu o nestalima licima, kada je pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić izrekao niz uvreda na račun Srbije i rekao da sve zlo u regionu dolazi iz Beograda, što je primoralo Veljka Odalovića, generalnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Srbije, da napusti ovaj skup, po ko zna koji put otvara pitanje srpsko-hrvatskih odnosa. Hrvatska ponovo gori. Ne samo po dalamatinskom kršu. Gore strasti zapaljene pre mnogo decenija i

Momčilo Pavlović: Dan tuge i bola Leskovca – 6. septembar 1944.

Moralni aspekt leži u nesrazmeri između stradanja velikog broja civila i postignutog vojnog cilja, kao i odnosu pobednika prema žrtvama bombardovanja . Malo je gradova u Srbiji koji su u jednom danu, za dvadesetak minuta koliko je trajalo bombardovanje od strane saveznika tj. Amerikanaca, izgubili toliko ljudskih života, a grad pretrpeo užasno devastiranje, kao što je Leskovac 6. septembra 1944. Posle dva tmurna dana kada avioni nisu imali borbene misije, tog 6. septembra 1944. iznenada su saveznički avioni u misiji br. 130 zasuli suncem okupan grad u 12 časova i 18 minuta tepih-bombama sa bezbedne visine, a lovci mitraljirali stanovnike koji su bežali prema obližnjem Hisaru. U trenu je grad odleteo

Nikola Milovančev: Dokazana saradnja Hebranga sa Gestapoom i ustašama

Hebrangova saradnja sa nemačkim okupatorom i sa ustašama bila je opovrgavana od strane pojedinih istoričara i publicista, što sada više neće biti moguće. U jednoj hrvatskoj istorijskoj publikaciji („Zbornik Janković“, br. 4) objavljen je, u hrvatskom prevodu, članak Nikole Milovančeva „Milan Žugelj i Andrija Hebrang u dokumentima beogradskog Gestapoa i UDBE“. Milovančev u svom radu navodi 19 arhivskih dokumenata nacističke tajne policije (Gestapo) i jugoslovenske komunističke UDBE. Ta arhivska građa u potpunosti razotkriva činjenicu da je Andrija Hebrang, ratni (1942-1944) sekretar Komunističke partije Hrvatske, 1942. započeo saradnju sa Gestapoom, uz očito znanje ustaške tajne službe. Dokumenti se odnose na slučaj hapšenja u Zagrebu Andrije Hebranga 1942, nakon kojeg je u Beču uhapšen njegov

ČASNI KRST U ČAST STRADALE SRPSKE DECE KONAČNO U NORVEŠKOJ POSLE 80 GODINA

Završeno je snimanje igranih scena za film ,,33 Anđela”, u Norveškoj. Piše: Đorđe Bojanić Veliku zahvalnost dugujemo pokretaču i direktoru filma i producentu Branku Dimoviću Dimeskom, bez njega teško da bi se ova priča o stradanju srpske dece ekranizivala, a cela ekipa je tu bila samo da mu pomogne u toj nameri, koju smo svi želeli i od srca radili na tom projektu od nacionalnog značaja za sav srpski narod. Veliki rad, trudu, zalaganje, istraživanje i hrabrost je uložen u ovaj film. Da konačno naša mučki stradala deca budu Srbi a ne internirci i jugosloveni, a i vrlo malo, skoro ništa se nije znalo o stradaloj srpskoj deci u Norveškim

KRST IZ DONjE GRADINE NOSE U NORVEŠKU: Obeležje za 33 srpske dece stradale u logorima u Skandinaviji

Na inicijativu potomaka srpske dece stradale u logorima u Norveškoj za vreme Drugog svetskog rata, Branka Dimovića Dimeskog, književnika sa Kosova i Metohije, i dr Johanesa Solberga, teologa iz Norveške, izrađen je “Časni krst” koji će iz Spomen-područja Donja Gradina krenuti put ove skandinavske zemlje i biće postavljen u spomen-parku u Trondhajmu, na Vidovdan. FOTO: Snima ekrana Piše: J. Stojković Na groblju u ovom gradu počivaju srpski logoraši umoreni u norveškim logorima, a među njima i stradala srpska deca, o čijoj sudbini se snima dokumentarni film “33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji. Ekipa filma snimiće u Donjoj Gradini i ovo svojevrsno odavanje pošte stradaloj deci i postavljenje “Časnog krsta” u Norveškoj.

Kamničke suze potomaka crnogorskih četnika: Oprosti, Miloše, oprosti!

Kreneš i stigneš! A ne znaš ni zašto si krenuo i kuda dalje? Ali znaš da dalje ne možeš i da si stigao gdje treba. I gdje si trebao davno da dođeš, da se sabereš, da uzmeš daha i shvatiš da dalje ne možeš i da nema smisla ići dalje. Nije bilo smisla ni što si došao, ali kada si već tu, valja da znaš da nema većeg besmisla, a ni smisla što si stigao i što si se usudio da oprostiš – sebi i drugima! Piše: Ivan Milošević Znao sam da imam obevezu prema kapetanu Jugoslovenske vojske u otadžbini, Milošu Stanojevom Miloševiću, da krenem i stignem u Sloveniju i

Udruženje ,,Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz Budve organizuje posjetu stratištu u Sloveniji – Kamnička Bistrica

Na mjestu stratišta, u subotu 17. juna, služiće se Sveta Liturgija sa parastosom za pokoj duša svih onih kojima se ni dan danas ne zna ni groba ni mramora. Slovenačko krvavo proleće, kako najčešće nazivaju brutalna ubistva na desetine hiljada antikomunista, koji su se našli 1945. na sjeveru bivše Jugoslavije u namjeri da napuste njene granice. Udruženje „Otkrićemo istinu“ iz Budve, se godinama bavi sudbinom oko 20.000 muškaraca, žena i djece, koji su se našli u slovenačkim šumama, u namjeri da se pridruže Englezima, a većina njih je našla smrt tokom maja, juna i jula 1945. godine. U mjestu Kamnička Bistrica, samo u jednoj od više grobnica zatrpano je oko 3.500

Rade Crnogorac: Kad se Piva na nebo selila

7. juna 1943, na dan Obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, u pivskom selu Dola, desio se jedan od najstravičnijih zločina. Pripadnici folksdojčerske Princ Eugen Divizije, govorila je zvanična istorija, rafalima su pokosili 522 žitelja ovog kraja, a među njima i 109 djece. Smrt su sijali niz cijelo pivsko pleme, tako da je živo spaljeno, u selima i katunima ili bačeno niz litice, više od 1 260 nevinih ljudi, žena, djece i staraca. U slivu Komarnice, Pive i Tare, između Durmitora, Maglića, Vlasulje, Golije i Vojnika, okruženo Gackom, Golijom, Šipačnom i Drobnjacima, prostire se staro hercegovačko pleme Piva. Piva je srpskom rodu dala niz znamenitih ličnosti, među kojima se, porijeklom iz

“Sudnji čas” u Smederevu u Drugom svetskom ratu: katastrofa puna tajni

Koji je uzrok misteriozne eksplozije nakon koje je Smederevo nazvano srpskom Hirošimom i koliko je zaista žrtava koje je izazvala. Pokušavajući da pomogne majci da pripremi ručak od malo namirnica koje je imala na raspolaganju tog 5. juna 1941. godine u prizemnoj kućici na obodu beogradskog naselja Zvezdara, blizu današnje Volgine ulice, 12-godišnja Darinka Maksimović prepala se kada je njen dom zatresao zemljotres od koga su iz kredenca popadale šoljice i tanjiri. Bilo je 14 sati i 14 minuta, dan je bio vruć, a Beograđane, još uvek šokirane od snažnog bombardovanja grada nekoliko meseci ranije i okupacije koja je usledila, dodatno je uplašilo podrhtavanje tla. „E, samo nam je još

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

Noć u kojoj je vatra progutala knjige „nenemačkog duha“

Pre tačno devet decenija, nemački nacisti priredili su u Berlinu prvo masovno i ritualno spaljivanje knjiga. Manifestacija je otpočela uveče, 10. maja 1933. godine. Iste noći, nemački studenti organizovali su bakljade u više gradova i univerzitetskih centara. Prisutne je svojim govorom, pod naslovom „Ne, moralnoj dekadenciji i iskvarenosti“, podsticao ministar propagande Jozef Gebels. Velikoj manifestaciji na tadašnjem trgu Opernplac (Trg opere, koji je kasnije preimenovan u Bebelplac), u centru Berlina, prisustvovalo je oko 40.000 ljudi, a na lomači je gorelo oko 25.000 knjiga. Atmosfera prilikom spaljivanja je bila pompezna. Mnogi studenti su bili odeveni u SS uniforme. Ceremonija je uključivala muziku i ples. Spaljivane su sve knjige koje su smatrane

Niš je u Drugom svetskom ratu bombardovan čak 67 puta

Niš je u Drugom svetskom ratu bombardovan 67 puta u periodu od 1941. do 1944. godine. Bombardovali su ga Nemci, Angloamerikanci i jedanput Crvena armija. Prvo bombardovanje bilo je 6. aprila 1941. godine naletom nemačkih aviona. Tada je oboren jedan nemački „meseršmit 109”, a pilot je zarobljen. Nakon ulaska Nemaca u Niš, grad su počeli da bombarduju Angloamerikanci pristigli iz baza u južnoj Italiji. Njihovi primarni ciljevi bili su bombardovanje naftonosnih postrojenja u Rumuniji, a kad su bili loši meteorološki uslovi, rezervni ciljevi bili su srpski gradovi: Niš, Leskovac, Beograd… Bombardovanja Niša počela su 20. oktobra 1943. godine. Tog dana je 40 četvoromotoraca u 13 časova bombardovalo železničku infrastrukturu u

Bojanić: KRVAVI BEOGRADSKI VASKRS… “PRIJATELjSKO“ RAZARANjE SRBIJE

Bombardovanja Beograda aprila 1944. bila su izuzetno razorna, razornija od nemačkih vazdušnih napada na Beograd 6. aprila 1941. godine, na samom početku Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Pre 78. god na Vaskrs,  16.04.1944. godine „Saveznička avijacija“ je počinila stravičan zločin bombardovanjem Beograda na prvi dan Vaskrsa. Bombardovanje je nastavljeno i na drugi dan Vaskrs 17.04.1944. godine. U ta dva paklena dana srušene su Terazije, oštećeni svi mostovi na Savi i Dunavu, glavnu Železničku stanicu, železnike stanice u Topčideru i Rakovici, , palatu „Albanija“, Poštu broj 2, Tehnički fakultet, Vajfertovu pivaru, Studentski dom, Bajlonijevu pijacu, razoreno je i prvo beogradsko porodilište, stradale su nekoliko porodilja sa tek rođenim bebama, uništene su bolnice, dečiji domovi. Razorene i uništene su

Sremski front kao stratište srpske mladeži

Najteža i najduža operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Najodgovorniji za ogromne žrtve oni koji su komandovali – Tito, Dapčević, Nađ i Jovanović  Izvor: VEČERNjE NOVOSTI; Autor: IVAN MILADINOVIĆ; april 2019. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Već vekovima gradimo kuću “na stazi slonova” – rekao je jednom prilikom Emir Kusturica, i dodao da ne spadamo u one srećne narode čija istorija je duhovita i laka, operetska jednočinka. Naša je teška drama u kojoj jedan krvavi

Zaboravljeni zločin u Sirigu

Mađarski vojnici su na današnji dan, 13. aprila 1941. godine, streljali 111 meštana Siriga.To se smatra prvim masovnim streljanjem civila na teritoriji tadašnje Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Piše Ivan Negrišorac Kad se dogodio prvi organizovani genocidni čin nad Srbima u Drugom svetskom ratu? Teško je razumeti zašto se o zločinu u bačkom selu Sirigu 13. aprila 1941. u širokim krugovima tako malo zna, te kako to da ovaj događaj nije unesen u strogo probranu agendu obeležavanja srpskih civilnih stratišta. O tome su, dakako, znali ponešto istoričari koji su se bavili Drugim svetskim ratom na teritoriji Jugoslavije, a posebno Vojvodine. O ovom događaju pisano je mahom u sklopu nekih

Pilot Đorđe – Đoko Putica

Pilot Đorđe – Đoko Putica: Hercegovac koji je bombardovao Treći rajh

„Teretna željeznička stanica (Grac) je ispod mene. Dižem se na 300 metara i dajem znak izviđaču. Za nekoliko sekundi će odbaciti bombe. Sada! Prva bomba je tresnula među vagone, druga na splet pružnih skretnica – otvorio se veliki krater… Treća bomba je porušila dvospratno željezničko skladište, iza čega se naglo dižem u oštrom zaokretu iznad dimnih eksplozija bombi. Četvrta bomba je odletela preko krova skladišta, čiju eksploziju nisam video usled penjućeg zaokreta. Van sebe sam od oduševljenja. Uspelo mi je! Bombardovao sam Treći rajh! To vam je za Beograd!…“ (iz zapisa pilota Karla Murka) Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA Autor: Milan Putica NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav

Poletjeli iz Banje Luke: Dan kada smo bombardovali Rajh

Većina naših čitalaca zna da je 6.4.1941. godine bez objave rata bombardovan Beograd. Da li su zbog diskreditacije Jugoslovenske Kraljevske Vojske skrivane herojske akcije Kraljevskog vazduhoplovstva? Izvor: FRONTAL – april 06, 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Osveta kraljevskog vazduhoplovstva za bombardovanje Beograda i skrivene istorijske činjenice o kontraudaru bombardera kraljevskog vazduhoplovstva 37613 Šestog aprila, u 6:30 ujutru, bez objave rata, sile Trećeg rajha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Njihove vazdušne snage su bombardovale

GODIŠNjICA STRADANjA NA LIJEVČE POLjU: „Četničko Kosovo“ u svijesti srpskog naroda Hercegovine

6. aprila 1945. godine u borbama u Lijevče Polju stradalo je jezgro hercegovačkih četnika na čelu sa svojim komandantom Miloradom Popovićem. Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA Autor: Milan Nikčević, april 06, 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Ono što je Zidani Most, Kočevski Rog i Pohorje u svijesti nacionalnog naroda Crne Gore to je Lijevče Polje, „četničko Kosovo“ u svijesti srpskog naroda Hercegovine – simbol tragičnog stradanja duboko urezan u dušu i kolektivno pamćenje, „zbirno

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala