arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
rudnik_rakovac.jpg

Klanje u rudniku “Rakovac”

Istorija Narodnooslobodilačke borbe bila je toliko ideološki obojena i vrvila grubim falsifikatima da se iz školskih udžbenika nikad nije moglo ustanoviti ko su bile stvarne žrtve, a ko stvarni zločinci tokom Drugog svjetskog rata. Neumitna je istina da je u vrijeme zločinačke NDH samo u Bosanskoj Krajini na najsvirepiji način umoreno 88.000 srpskih duša. Prema dosad utvrđenim podacima, samo na Kozari tokom Drugog svjetskog rata evidentirano je 43.729 žrtava, od kojih su čak 96,7 odsto bili Srbi, 1,1 odsto žrtve muslimanske vjeroispovijesti, 0,5 odsto Hrvati i 1,7 odsto ostali (Romi, Jevreji, Ukrajinaci). Među žrtvama je bilo 10.995 djece, a od tog zastrašujućeg broja umoreno je 98 odsto srpske nejači i

Piskavica

76 godina od ustaškog pokolja stotina potkozarskih Srba

U isto vrijeme, u februaru 1942. godine kada se u Drakuliću desio stravični zločin, ustaše su počinile još jedan pokolj u potkozarskim selima Ivanjska (današnje Potkozarje) i Piskavica, u kojima je na najbrutalniji način poklano više stotina civila, ali se o ovom zločinu do danas nije pisalo i skoro da mu je zatrt svaki trag. Pokolje u Piskavici i Ivanjskoj partizanska vlast je prećutala, vjerovatno, da bi izbjegla susret sa istinom da su za partizanske diverzije kažnjavani samo Srbi, a ne i pripadnici druga dva naroda. Zemni ostaci umorenih u Piskavici i Ivanjskoj nisu sakupljeni u zajedničku kosturnicu, već su uglavnom ostavljeni da počivaju po seoskim dvorištima, gdje su ih preživjeli,

Madjarski_okupatori_ubijaju_srpske_i_jevrejske_civile.jpg

Borba za istinu: Racija 1942.

Racija 1942, poznata i kao Racija u južnoj Bačkoj, nemili je događaj koji je zadesio stanovnike naselja Šajkaške i gradove Bečej, Srbobran, Temerin i Novi Sad pre ravno 76 godina, januara meseca. Nazvana terminom policijske potere i prikrivena plaštom pretresa objekata i legitimisanja stanovnika ovih mesta, Racija je hiljade i hiljade života bacila pod led Tise i Dunava kroz rupe na zaleđenim rekama koje su probijene dinamitom. Egzekutori su bili mađarski fašisti, ideološki sledbenici Hitlerovog marionetskog vođe Mikloša Hortija, regenta Kraljevine Mađarske, a meta Srbi, Jevreji i antinacisti uopšte, bez obzira na etnos. Hortijeva produžena ruka, okupacioni žandarmerijski kapetan Šandor Kepiro ostaće upamćen kao krvnik Novog Sada i deportator njegovih

Ileana Čura Sazdanić

Još me progone senke krvnika

Ileana Čura Sazdanić preživela mađarsku raciju u Novom Sadu 21. januara 1942. godine. Brutalno su joj ubili majku i tetku, preživela jer su je zločinci pustili da ode po kaput Tog28 21. januara 1942. bile smo još u krevetu kada je, u šest ujutru, u naš stan u Ulici kralja Aleksandra 1 u Novom Sadu, hrupilo šest krupnih, uniformisanih ljudi sa isukanim bajonetima. Skamenile smo se od straha. Preturajući po stanu, urlali su da ne smemo da izlazimo na ulicu i da, ni slučajno, ne otvaramo prozore, jer će nas sve pobiti. Dok ovo govori, glas Ileane Čure Sazdanić (84), doktorke filologije, bolno podrhtava. Od najstrašnijeg zločina u istoriji Novog

Spomen ploča židovskim omladincima ubijenenim 1941. u logoru Jadovno

Hapšenje 165 jevrejskih omladinaca u Zagrebu u maju 1941. godine

ČASOPIS NOVI OMANUT Zagreb, novembar – decembar 1998/5759 Narcisa Lengel – Krizman i Mihael Sobolevski: Teško je ustanoviti kojim su se redom represivne mjere u svim dijelovima Nezavisne Države Hrvatske počele provoditi. Prve su na udaru bile osobe koje su potpadale pod udar rasnih zakona (od 30. aprila 1941), zatim jugoslavenski orjentisani pojedinci, poznatiji „ljevičari“, istaknuti sindikalni funkcionari i neki komunisti, jer opšta hajka na komuniste započinje tek nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez (22. juna 1941), budući da ustaše iz taktičkih razloga do tog vremena (još je bio na snazi pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza) nisu počeli sistematski hapsiti i progoniti komuniste. Jedna od prvih

handzar.jpg

SS Handžar divizija u Francuskoj

Verovali ili ne, ali tokom Drugog svetskog rata formirana 13 Vafen SS Handžar divizija, čiji su komandni sastav činili Nemci, dok su vojnici bili dobrovoljci, najvećim delom „Hrvati muslimani“ i oko desetak odsto „Hrvati katolici“ iz Bosne i Hercegovine, tada u sastavu NDH, ubrzo po osnivanju poslata je u Francusku!   Divizija je nosila SS uniforme, sa nemačkim orlom i hrvatskim grbom – crveno-belom šahovnicom, dok su na glavi imali fes sa znakom mrtvačke glave, tradicionalnom oznakom SS jedinica. Divizija je formirana 1. marta 1943. od 21.000 dobrovoljaca, od kojih je zadržano u njenom sastavu 13.000 najsposobnijih. Međutim, prema nekim hrvatskim izvorima, nastalim posle 1991, diviziju nisu činili dobrovoljci već

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 06. januar 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Skakavac, Vrginmost. 6. januara 1942, na pravoslavni Badnji dan, ustaše masakrirale 240 Srba i Roma (Cigana). Domačaj lug, u šumi Mlađe, kod Liplja, Skakavac, 6. i 7. januara i 10. maja 1942. Ustaše su masakrirale 68 Srba, muškaraca, žena i djece. U Gornjoj Trebinji, na Kordunu ustaše su pobile više od 220 nevinih civilnih žrtava na Badnjak i Božić, 6. i 7.januara 1942. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Komemoracija u Gornjoj Trebinji Komemoracija u Gornjoj Trebinji na Kordunu

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 04. januar 1942. Godišnjica stradanja Srba u Vojvodini

Istoričari su zabeležili da je racija u južnoj Bačkoj počela 4. januara u Čurugu i Žablju, a masovna ubistva nastavljena su u drugim mestima Šajkaške oblasti i u Novom Sadu od 21. do 23. januara. 1942. godine. Povod za taj masovni i ranije isplanirani pokolj civilnog stanovništva, bila je jedna akcija pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta u tom području, u kojoj su mađarske okupacione trupe imale deset poginulih. Prema podacima mađarskih vojnih krugova, do kojih je došao poslanik Stranke malih posednika u ondašnjem Parlamentu Mađarske Endre Bajči Žilinski, januarska genocidna racija odnela je najmanje 12.763 žrtve. Vezane vijesti: Pomen žrtvama racije u Čurugu

ognjena_marija_livanjska.jpg

„BJEGAO IZ STRAHA PRED HRVATIMA…”

Među dokumentima o ustašim zvjerstvima počinjenim nad Srbima u toj prvoj ratnoj godini druge svjetske kataklizme u dvadesetom vijeku, svakako je posebno zanimljiv jedan članak objavljen u ratnoj „Borbi” od 22. oktobra 1942. godine. Nepotpisani autor u članku pod naslovom „Stub zločina”, na osnovu originalnih ustaških spiskova i izvještaja govori o zločinima u Donjim i Gornjim Rujanima, Odžaku i Lištanima. Podnaslovom „Kako su četnički saveznici ustaše trijebili srpski narod“, autor sugeriše da su ovi stravični spiskovi sinonim zločina svih koji su oružje okrenuli protivu svog naroda, koji su se stavili pod skut okupatora i za njegove interese ogrezli u zločinstva: „Po zvaničnom ‘iskazu’ Oružničke postaje Prolog — piše ‘Borba’ — tajni

Ruski_car_Nikolaj.jpg

Bitka četnika i partizana još od crvenog oktobra!

Srbi su se u ruskom građanskom ratu koji je počeo 1917. godine fanatično tukli na obe strane. Odbijali zakletvu srpskom kralju, ali ne i austrougarskom caru. Tito: Najviše sam voleo misije na srpskom i ruskom frontu SMOTRA Ruski car Nikolaj ispred srpske dobrovoljačke divizije za Solunski front Oktobarska revolucija 1917. promenila je svet i lišila Srbiju jedinog zaštitnika u Velikom ratu. Srbi koji su se zatekli na ruskoj teritoriji upali su u vrzino kolo građanskog rata. O njihovoj ulozi u tim smutnim vremenima mnogo se i često manipulisalo. Učešće Srba u Građanskom ratu i u intervenciji u Rusiji još uvek nije do kraja istraženo. Srbi su se borili kako na

Foto_ilustracija.jpg

Sedamdeset tri godine od ustaških zločina u Raškoj gori i Raštanima

Na katolički Božić, 25. decembra 1944. godine, ustaše su u selima Raška Gora i Raštani u okolini Mostara na zvjerski način ubile 117 srpskih civila, među kojima je bio i veliki broj djece. Na današnji dan prije sedamdeset tri godine, oko 5.00 časova ujutro Hrvati iz Devetog ustaškog zdruga, koji su bili uglavnom iz okolnih mjesta, na sopstveni praznik mira i ljubavi, pohrlili su da satru srpsko pravoslavno stanovništvo – od djece u kolijevci do nemoćnih staraca U istraživanjima potomaka žrtava iz Raške Gore, došlo se do preciznih podataka poimenično za 74 žrtve pobijene 25. decembra 1944. godine. Sa žrtvama iz mjesta Raštani, na taj datum ukupno je bilo 117

nenad-antonijevic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Nenad Antonijević

“Odnos govorne istorije i istoriografske literature” naziv je predavanja održanog u okviru projekta “Kultura sjećanja i pamćenja – Odnos prema žrtvama Holokausta i genocida 1939-1945” Nenad Antonijević – istoričar, viši kustos Muzeja žrtava genocida iz Beograda svojim predavanjem uspostavlja korelaciju između usmenih svjedočenja preživjelih kao istorijskih izvora i istoriografske literature. Način, priprema intervjua, pristup, iskustva iz iz višegodišnjeg rada samo su neki od elemenata koje su učesnici seminara mogli da čuju. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dušan Pavlović i Mr Mira Jovanović-Ratković Video: Kultura sjećanja pamćenja – Dragoslav Ilić Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Željko Vujadinović Video:

pozivnica-2.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović

Video sa predavanja prof. dr Nikola B. Popović na temu “Totalitarne ideologije između dva rata i nastanak Trećeg rajha” održanog 23. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara “Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine Vezane vijesti: PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara

jovan-mirkovic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jovan Mirković

U okviru projekta “Kultura sjećanja i pamćenja – Odnos prema žrtvama Holokausta i genocida 1939-1945″ Jovan Mirković je 25.aprila 2012. godine održao predavnje na temu “Banja Luka kao lokalni primjer sprovođenja Holokausta i genocida”. Predavnje je, uglavnom,  bilo zasnovano na statističkim pokazateljima koji su bitan elemenat egzaktnog naučnog istraživanja ove tematike. Na kraju predavnja razvila se zanimljiva diskusija sa učesnicima projekta, studentima Odsjeka za istoriju u Banjoj Luci. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dr Milan Koljanin PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović Video: Kultura sjećanja i pamćenja

mira-radivojevic.jpg

Dr Mira Radojević – Pavelićeve ideje nisu donele ustaše u koferima

Veliko zlo koje je nastupilo u aprilu 1941. godine pripremljeno je mnogo ranije. Tome u prilog govori stalnost velikohrvatske politike, ostrašćeni nacionalizam Matice hrvatske, Jugoslavenske akademije znanosti, Rimokatoličke crkve, političkih stranaka, intelektualne elite… Odbijajući da imaju bilo kakvu vezu sa ustaškim režimom, hrvatski ministri i njihovi pomagači u emigraciji tokom Drugog svetskog rata nastojali su da prošire granice Banovine Hrvatske, što se u nekim varijantama gotovo izjednačavalo sa teritorijom NDH. Sve zajedno uticalo je na Milana Grola da u svom dnevniku napiše: „Na čemu će zidati Hrvatsku! Ima li što drukčije između njih i Pavelića u veliko hrvatovanju – izvan ovih zločina? I ne izvršuju li ovi njihov program?…“ „Ko

predrag-lazarevic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Predrag Lazarević

Video sa predavanja koje je pokojni Predrag Gugo Lazarević na temu “Holokaust i genocid u poslijeratnoj evropskoj kulturi” održao 23. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara “Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine”.   Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović  

Vojvoda_Stepa_Stepanovic.jpg

Kolubarska bitka

Vrhovna komanda je 16. decembra 1914. objavila sledeće: „Na teritoriji Srbije nema više nijednog neprijateljskog vojnika.“ Srbija je posle Cerske bitke pokrenula ofanzivu ka Drini. Saveznici su insistirali da srpska vojska pređe na teritoriju Austrougarske i izvrši pritisak na njene razbijene jedinice, kako bi se olakšao pritisak na zapadnom frontu.  Međutim, napredovanje je zaustavljeno od strane austrougarske vojske, koja se uprkos velikim gubitcima uspešno reorganizovala. Usledila su dva meseca ratovanja uz reku Drinu, sa velikim ljudskim gubitcima ali bez značajnijeg pomeranja fronta. Austrougarski generalštab, poučen nakon poraza na Ceru, daleko ozbiljnije je pripremio plan nove ofanzive. Srpskoj vojnoj komandi bio je potreban predah zbog popune snaga iz rezerve, kao i

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dr Milan Koljanin

Video sa predavanja Dr Milana Koljanina na temu “Antisemitizam u Evropi” održanog 28. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara “Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine”.     Vezane vijesti: PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Predrag Lazarević

poglavnik.jpg

Ispovest: Depeša generala Luzana

Žikica Đorđević, prognan sa Kupresa pre dve decenije, kazuje o stradanju porodice spremo, čijih je 126 članova ubijeno (3): Italijanski oficir raportirao i Musoliniju o užasnim zločinima nad srpskim kupreškim življem Kupres, 2. avgust, 1942. godina. Posle posete ministra Andrije Artukovića, kupreške ustaše su od gradića napravile pravo vojno uporište. Za Srbe je to bio novi uvod u stradanje. – Tako je i bilo – vraća sećanje na priču predaka Žikica Đorđević. – Ubrzo posle Artuković, Kupres pohodi i komandant Crne legije Ante Moškov. Domaćini su mu, kao znak pažnje, organizovali „lov“. Lov na Srbe! Lovci nisu daleko odmakli, tek do obližnjeg Begovog Sela i Odžaka. Tu su ulovili 52 člana naše

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 11. decembar 1991. Godišnjica zločina nad Srbima u Paulin Dvoru

Selo Paulin Dvor kod Osijeka. Pripadnici hrvatske vojske su navodno zbog osvete za poginulog saborca upali 11. decembra 1991. godine u kuću Andrije Bukvića u Paulin Dvoru kod Osijeka, gdje su držani civili starosti od 45 do 81 godine u kućnom pritvoru i poubijali ih. Među njima bila su i četiri bračna para. Ubijeno je 17 Srba i jedan pripadnik mađarske nacionalnosti. Ubijeni su Milan Labus, Spasoje Milović, Boja Grubišić, Božidar Sudžuković, Bosiljka Katić, Boško Jelić, Milan Katić, Dmitar Katić, Draginja Katić, Vukašin Medić, Darinka Vujnović, Anđa Jelić, Milica Milović, Petar Katić, Jovan Gavrić, Milena Rodić i Marija Sudžuković, svi srpske nacionalnosti, te Kećkeš Dragutin, mađarske nacionalnosti. Posmrtni ostaci 17 civila

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. decembar 1991. Godišnjica stradanja Srba iz Zapadne Slavonije

Krajem oktobra 1991. hrvatske snage po naređenju kriznog štaba iz Slavonske Požege provele su prisilnu evakuaciju 26 srpskih sela smeštenih u Požeškoj kotlini, podno planina Papuk i Psunja. Sela je napustilo 2.120 osoba, a nakon evakuacije počinje organizovana pljačka i sistematsko paljenje i miniranje srpskih kuća kako bi se prikrili tragovi pljačke i da se stanovnici napuštenih sela u njih više nikad ne bi vratili. Stanovnici sela Vrhovci, Čečavski Vučjak i Šnjegavić odbili su naredbu o “evakuaciji”. U zoru 10. decembra hrvatske jedinice iz Nove Gradiške i Slavonske Požege počeli su napad na ova tri sela i tom prilikom ubili 42 Srba. Likvidirano je 18 muškaraca i 24 žene od čega je

Ilija Ivanović

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Ilija Ivanović

Ispovijest Ilije Ivanovića preživjelog jasenovačkog logoraša i učesnika proboja 22 aprila 1945. dala  je novi pogled  učesnicima projekta na strašne dane genocida iz percepcije žrtve. Časni starina na divljenje svih prisutnih, stojeći čitavo vrijeme, iznosio je svoja sjećanja na sužanjske dane, dane patnje, gladi i svakodnevnog susreta sa smrću dok je radoznalosti i posvećensot studenata istorije dostizala amplitudne visine. Posebna želja da se isprati svaka riječ,svaki pokret svjedoka najtežih dana srpske nesreće pokazala  je da se nije trebalo čekati do sada da naš fakultet i studijski program ugoste i čuju suštinsku osnovu kulturalnog pamćenja ispovijest preživjele žrtve. Iako to  pokazuje nedostatak sistemskog rada do sada ponosni smo na činjenicu da

Ratko Dmitrović

Kako je Dušan Brkić sačuvao Srem u Srbiji

Visilo je o koncu, Hrvatska je bila odlučna da uzme Srem, sa Zemunom, komunisti u Beogradu su ćutali, i danas bi ušće Save u Dunav verovatno bila pogranična zona da se u tu priču, u Zagrebu, nije umešao jedan Srbin iz Obrovca Kad su ono komunisti, došavši na vlast, crtali „administrativne linije“ između šest tek uspostavljenih republika, upakovanih u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, Srbija je dobro i prošla, imajući u vidu ko je branio njene interese. Osim što su joj natovarili dva tega u vidu autonomnih pokrajina – Vojvodina i Kosovo i Metohija – Srbija je zamalo ostala bez jednog dela današnje Vojvodine, uprkos tome što je već bilo pripremljeno

Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava

MALA KNjIŽNICA MATICE HRVATSKE KOLO VL – SVEZAK 31. Dr. RUDOLF HORVAT LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILjEŠKE SVEZAK II. POSEBNI DIO TISAK „TIPOGRAFIJE” D. D., ZAGREB ZAGREB 1941 IZDANjE MATICE HRVATSKE SADRŽAJ 1. Selo Boričevac 2. Brinje 3. Brlog na rijeci Gacki 4. Dabar kod Otočca 5. Gospić g. 1834. 6. Škole u Gospiću 7. Vodovod u Gospiću 8. Izbori nar. zastupnika u Gospiću 9. Gračac 10. Jezerane 11. Komić u Krbavi 12. Kompolje kod Otočca 13. Korenica 14. Kosinj gornji i donji 15. Lapac gornji donji 16. Lešće kod Otočca 17. Lovinac 18. Selo Medak 19. Novi kod Gospića 20. Trgovište Otočac 21. Izbori narodnih zastupnika u

miloslav-samardzic.jpg

Spiskovi žrtava komunista zapadno od Drine

Pošto državna komisija za popis žrtava komunista istaržuje samo teritoriju istočno od Drine, red je da se makar na ovaj način posveti pažnja žrtvama komunista zapadno od Drine. Izneću ono što je meni poznato, uz poziv drugima da dopunjuju podatke. Umesto imena, sem izuzetno, navodićemo izvore, radi preglednosti. 1. Lika. Do sada je popisano oko 2.000 žrtava komunista u Lici, u sledećim knjigama objavljenim u emigraciji: – Gacka dolina i okolina na predstraži srpstva i pravoslavlja, Srpski četnici Gacke doline i okoline u slobodnom svijetu, Kanada, 1991. – Bolta L. Bogdan, Gračačka četnička brigada 1941-1945, izdanje pisca, Sidnej (Australija), 1987. – Plećaš-Nitonja Nikola, Požar u Krajini, izdanje pisca, Čikago (SAD), 1975.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala