arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
vojin-zirojevic.jpg

Velikomučenici

25.03.2019

Ako je istina da je čovjek postao od životinje, savim je izvjesno da je njegov smisao za mučenje i ubijanje pripadnika svoje vrste jedna od prvih velikih razlika. Čini se da su u tom vidu „očovječenja“ najdalje otišli ustaše čija bezdušnost, nemilosrdnost, krvoločnost i okrutnost nema premca. Sve je to u najpotpunijem obliku došlo do izražaja i u Livnu i okolini, a kao i drugdje, i ovdje su sve činili na mig i uz blagoslov crkvenih velikodostojnika. Tako je julskih dana 1941. godine, lištanski župnik Božo Šimleša objavio vjernicima da su Srbi stavljeni van zakona i zaprijetio kaznom strašnog suda svakome ko ne krene u „svetu borbu protivu izroda katoličke

Djeca u logoru u Sisku

Zašto su sve vlasti krile genocid nad Srbima?

25.03.2019

I kraljevska vlada i komunisti zataškavali podatke o zločinima ustaša u Drugom svetskom ratu. Istinu znali i saveznici i srpski ministri u londonskoj vladi, ali su je prećutkivali – da su Srbi žrtve najvećeg etničkog čišćenja. Hrvatska pojačava svoj advokatski tim koji će pokušati da dokaže da je Srbija nad njom izvršila genocid, uprkos pomirljivim porukama iz Beograda. Srpski istoričari kažu da ovo nije prvi put da Zagreb dugotrajnim parničenjem pokušava da sakrije odgovornost za najsistematičnije etničko čišćenje u 20. veku, u kome su Srbi potpuno izbrisani sa teritorija na kojima su vekovima živeli kao autohtono stanovništvo.  – Srbi još nisu svesni da su doživeli genocid, jer su skrivali zločine

spomenik-gostic-spomenko.jpg

Spomenko Gostić – 27 godina od pogibije 15-godišnjeg junaka

20.03.2019

Dvadesetog marta ove godine navršava se 27 godina od kako je u odbrani rodnog sela Jovića na Ozrenu poginuo Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac VRS.  Mali heroj je danas zaboravljen, do seoskog groblja gdje je sahranjen može se doći samo pješice, šumskim putem, a ni jedna institucija nije se nikada sjetila da oda dužnu poštu dječaku koji je život ugradio u temelje Republike Srpske. Spomenkov saborac Brane Milivojević sjeća se da je dječaku umrla  majka početkom 1992. godine, a već u septembru iste godine granata je pred kućom ubila baku sa kojom je živio. Ratni vihor ga je

Bikuša

18.03.2019

Ljeta 1990. godine,  uzaludno sam tražio jamu Bikušu iznad Čelebića. Nije pomoglo ni to što mi je vodič bio Duško Šunjka, čovjek koji na tom terenu poznaje svako konačište divljači, svaki brlog divljih svinja, sve čeke, prelaze i priječce. Uzaludno smo se provlačili kroz gustiše i šipražje, peli na uzvišice i visočije drveće — more rascvjetalog jasenja je u svojoj bjelini sakrilo čak i bijeli kameni obelisk podignut poslije rata nad ovim stratištem Poslije mi, čini mi se, nije bilo ni žao što je nijesmo našli, što ni Duško Šunjka koji brdo Klanac i Livadnice poznaje kao svoj dlan nije pogodio pravi put do nje. Možda je tako i bolje.

svetozar-livada1.jpg

SVETOZAR LIVADA: Dabogda te predstavljao prof. dr Milorad Pupovac

10.03.2019

Prihvaćamo nagonske vlastodršce bez provjere tko su i kakvi su ljudi, kakvo im je znanje, obrazovanje i moral. Dakle, ne stoji da nas ubiše prejake riječi nego konstanta proključalog mentaliteta skorojevića, kojeg samo povijest može izmijeniti …On je bio odlučujući glas za promjenu naziva Sabora u naziv „Hrvatski državni sabor“ iz doba NDH… Iako sam pojeo, kako se kaže, s ovim gospodinom „oku soli“ stvarajući srpske institucije, ne znam kako da se prema njemu postavim. Da l’ da ga sažaljevam, prezirem ili osuđujem. Čovjek nije ono što o sebi primišlja, nego ono što o njemu (ne)djela pokazuju. Zato mi se čini da je najbolje da faktima o njemu progovorim. Kao

Sveštenici u logoru “Danica” kod Koprivnice 1941.

08.03.2019

(Iz bilježnice jednog preživjelog sveštenika-logoraša) Pred rat napuštena tvornica “Danica”, postala je godine 1941. – logor “Danica”. Kao avet u podravskoj ravnici sa svojim visokim vodovodom i tvorničkim zgradama duž ceste i, paralelno sa druge strane magazinima do kojih su stizali vagoni, čija je utroba gutala ljude i odvozila u nepoznatim pravcima – ravno na stratište. “Danica”, nasmijana djevojka kako je bila ranije prikazana na kutijama od krema za cipele, nije više zaštitni znak proizvoda ove napuštene tvornice; sada je krvavo ustaško znamenje – slovo “U” – zamijenilo ovaj dražesni osmijak i ceri se kao avet iz svakog kuta ovog zdanja – logoraši ga vide i tamo gdje nije, iz

visocica-divoselo.jpg

Izbjeglička priča

06.03.2019

Zovem se Milan Počuča. Živim sam u Bačkoj Topoli od aprila 1994.g. Ćerka i sin, sa svojim porodicama, žive u Beogradu i N. Sadu. Uzgred, suprug ćerke je stasavao i školovao se kao izbjeglica, uglavnom sam, jer i roditelji (izbjegli iz Drvara), u borbi za golo preživljavanje, nisu bili u mogućnosti da mu pomognu. Šira porodica, kao uostalom kod svih Ličana, živi rasturena po cjelom zemaljskom šaru, kao račija djeca. Mjesto i vrjeme rođenja, 1939. g. Divoselo, Općina Gospić, Kraljevina Jugoslavija. Kao i sam taj prostor sudbina čudna, jedinstvena i ne baš uobičajena. Visočica Potičem iz seosko pečalbarske porodice. Tragična sudbina Srba se na izvjestan način na najslikovitiji način odrazila na nas. Otac ubijen poč. II. sv. rata. Obe bake

Devastirani_spomenik_pobijenim_zrtvama_na_Krupi_kod_Draceva.jpg

Stravičan pokolj Srba 1941. u Dračevu kod Čapljine

05.03.2019

Ubijeno je više od 70 Srba iz Dračeva, Sjekosa, Kljenka, hercegovačkih Glušaca, Dubravice, Kolojanja, Cerovice, Višića i pojedinaca iz drugih mesta. Selo Dračevo se nalazi u opštini Čapljina, na plodnoj zemlji, sa leve strane reka Neretve i Krupe, preko puta Gabele, a ispred Metkovića. Sve do 19. veka u Dračevu su živeli samo Srbi i muslimani. Danas je to veliko i čisto hrvatsko selo. Srbi iz Dračeva su užasno postradali u hrvatskom Pokolju 1941, a 1992. su proterani sa svojih ognjišta, dok su im materijalna dobra opljačkana ili uništena. Hrvati iz Dračeva, pohapsili su pred Vidovdan 1941, sve svoje komšije Srbe, odrasle muškarce i zatvorili ih u putarsku kuću. Posle

plascanska-dolina-nob.jpg

Sjećanje na zločin u Janja Gori

27.02.2019

Povodom zločina u mjestu Janja Gora, kod  Plaškog, koji se desio 27. februara 1945. godine, kada su ustaše masakrirale 25 srpskih seljaka, donosimo spisak „ žrtava fašističkog terora i rata na području plaščanske doline i okolice1941-1945“- za područje Janja Gora. Spisak je kompletan i bez intervencija preuzet iz knjige Plaščanska dolina i okolica u NOR-u  u izdanju Historijskog arhiva u Karlovcu iz 1976.godine.  Žrtva je ljudsko biće, živa duša, a ne broj. Ne zaboravimo njihovia imena. JANjA GORA  Grahovac Petra Marija, rođ. Pešut, 1912, seljanka, Srpkinja, ubile je ustaše zajedno s njene šestoro maloljetne djece u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Danica, 1935, dijete, Srpkinja, ubile je ustaše u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Gojko, 1937, dijete, Srbin, ubile ga

Cvita Bošković

Cvita

26.02.2019

Od četrnaestoro preživjelih u jami Ravni dolac najstarija je bila Cvita Bošković iz Donjih Rujana. Bilo joj tada četrdesetak godina. Preživjela pakao žive grobnice u njedrima Dinare, ali život učinio svoje. Stigle godine, stigle posljedice mjesec i po dana provedenih u bezdanici bez dovoljno vode i bez hrane, bolest slomila izmoždeno tijelo i ova hrabra, ponosna starica već bezmalo trideset godina više nije među živima. Zahvaljujući njenom unuku Božu Laliću iz Aranđelovca, gdje je Cvita provela svoju životnu jesen, njeno sjećanje i kazivanje o tom zlom ljetu 1941. godine ostalo je zabilježeno na magnetofonskoj traci kao živo svjedočanstvo i poruka da se zlo ljeto više nikada ne ponovi: „Vidimo mi

Crno jezero-plač iz dubine rijeke Une

25.02.2019

Mnoga su i raznolika mjesta na kojima su Srbe, Jevreje i Rome prinosili na žrvenike ”bogovima” ustaštva 1941.godine. Prije samog ”žrtvoprinošenja nedužnih Srba, Jevreja i Roma” žreci nove religije ustaštva svoje su žrtve pa ustaškom obrednom zakonu’ mučili, masakrirali i ubijali. Svima su čuveni i poznati Jasenovac i Jadovno – sinonimi za sve logore,  jame i bezdane koje su kao sistem zločina osmislili i realizovali hrvatsko-muslimaske ustaše NDH-zije. Iako to znaju njihovi potomci, koji se sada deklarišu kao europjeci i veliki demokrate, oni se osjećaju uvrjeđenim kada ih čovjek potsjeti na to. Jednako se na ovo potsjećanje ljute i reaguju određeni ”vjernici” i članovi određenih rimokatoličkih redova i crkvenih krugova,

Vjesanje_Srba_u_Gacku_1914.jpg

Srbi iz Bosne i Hercegovine u vrtlogu Prvog svjetskog rata

25.02.2019

Vješanje Srba u Gacku 1914. godine U raspravama o Gavrilu Principu, karakteru Mlade Bosne i ulozi Srbije u izbijanju Velikog rata, sudbina Srba u Bosni i Hercegovini za vreme Prvog svetskog rata ostaje zaboravljena. Mi slobodni građani, kojima je zajamčena bila lična sloboda ustanovom, našli smo se kao preko noći lišeni sviju ljudskih prava, poniženi više nego životinje, u prahu, memli i mraku, koji nije bio namjenjen da daje skrovište ljudima, nego akrepima i zmijama. – Internirci Zemaljskoj vladi u Sarajevu Danas, na pragu obilježavanja stogodišnjice izbijanja Prvog svjetskog rata, duhovi prošlosti ponovo lebde nad nama. U publicističkim krugovima i naučnoj zajednici širom Evrope sve su češće rasprave o karakteru

kosanovici.jpg

Istina Kosanović Dušana i Stevana

25.02.2019

U želji da istina o tragičnoj smrti mojih oca i strica (Kosanović Dušana i Stevana) ostane trajno zabilježena kao iskreno svjedočanstvo kroz moje skromno sjećanje dostavljam Vam kratak životopis za obojicu, te dešifrovane dopisnice koje je u ratnoj golgoti sačuvala moja majka. Bit ću neizmjerno sretan ako Vam ovi dokumenti posluže u građi koju obrađujete  za eventualne potankosti uvijek sam na raspolaganju. 1. – školska sprema Dušana Kosanović djece: Simica šumarski tehničar; Samuilo dipl. ing. Šumarstva; Dušanka, osnovna škola; Dragomir dipl. ing. Šumarstva 2. Stric Stevan nije imao djece Biografija Kosanović Dušan rođen je 1892. godine u selu Kunić br. 56, općina Ploški Kotor, Ogulin, od oca Vladimira i majke Simice, a brat Stevo

ivo-andric.jpg

Ivo Andrić: Zaraziti nekog čekanjem, to je najsigurniji način vladanja nad njim

23.02.2019

I tako, prihvativši prećutno uslove života koje vam vaš neprijatelj postavlja, živite kako on hoće; upravo, i ne živite nego strpljivo čekate, sve dok se sav vaš život, zajedno sa svim onim što ste očekivali, ne pretvori u strpljenje i beskrajno čekanje, što znači da ste prihvatili rajinski način života, a to je isto što i put dobrovoljne propasti za sebe i svoje potomstvo. Da ne bi morali da vas sami ubijaju, zarazili su vas tim čekanjem koje vas održava u životu i polagano ubija. Uvenućete i nestati kao što su uvenuli i nestali toliki preci i narodi u Osmanskom Carstvu, pre vas na isti ili sličan način. Nisu ni

neki-italijanski-vojnik.jpg

Dobrotvori

23.02.2019

Da nije zlih ljudi, dobrotvorima bi se utro trag. Da nije poganstva i mržnje, dobrotvorstvo i ljubav bi poginuli za sva vremena. Nesreća je samo što čovjek sve to shvati i uvidi kad ga zlo skoli i nesreća pritisne, što dobročinstvu nauči cijenu tek kad ga obrva pakost i nemilosrđe. To najbolje znaju oni koji su preživjeli i prošli kroz pakao ustaškog zlotvorstva. Niko kao oni nije utvrdio da dobročinstvo nikad ne može poginuti, da dobro vazda ispliva, čak i ako se u more baci. Mnogi se od njih, tako, neće sjetiti detalja iz sopstvenog života, svih stradanja i muka koje su preturili preko glave, ali svi kao molitvu pamte

baba-visnja.jpg

ZABORAVLjENA HEROINA: Rat baba Višnje protiv Austrougarske

23.02.2019

Među imenima zaboravljenih srpskih heroina sigurno se nalazi i baba Višnja Mosić iz višegradskog sela Gornje Dubovo koja je desetak godina pre Sarajevskog atentata i početka Prvog svetskog rata bila pripadnik organizacije Mlada Bosna. Ova visprena i pismena srpska seljanka, koja je 1906. godine ostala bez muža Pera, ne samo da se brinula o brojnoj familiji nego je preko uvek nemirne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, čija je granična linija prolazila na stotinak metara od njene kuće, prevodila sve one koji su je za pomoć zamolili. Austrougarske vlasti u predvečerje Prvog svetskog rata pojačale su kontrolu granice između sela Dubova u BiH i Zaovina u Srbiji, ali to

vladimir_umeljic.jpg

Vladimir Umeljić: „Sveti“ Alojzije Stepinac i Srbi

21.02.2019

Sasvim trezveni istorijski izvori sami po sebi vagaju Alojzija Stepinca. Pismo Vladimira Umeljića Episkopu slavonsko-pakračkom Jovanu Ćulibrku Preosvećeni Vladiko, Vaš intervju Nedeljniku, koji je – sudeći po Vašem sledstvujućem prigovoru – od strane novinara dodatno politički konotiran (instrumentalizovan?), pogodan je da izazove u najmanju ruku nedoumice i sumnje, neće sigurno i nažalost ostaviti dobre tragove iz zlog vremena. Dozvoljavam sebi kritički ton, jer složićete se, u svetosavskom pravoslavljanju Nebeskog Svedržaoca nema Bogu hvala mesta nepogrešivosti, kao u vatikanskoj hijerarhiji. Šaljem Vam donji tekst, koji svedoči da i bez pogrešnog i grešnog oslanjanja na komunističku „pravdu i pravo“, sasvim trezveni istorijski izvori sami po sebi vagaju Alojzija Stepinca, te da Vaše: 

Prof. dr Svetozar Livada

Svetozar Livada: Čitao sam dnevnik Alojzija Stepinca

21.02.2019

Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“ penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske dr Svetozar Livada . Zašto je Stepinčev dnevnik i danas u rukopisu? Zato što je Stepinac njime sam sebe osudio. I zato nikada taj dnevnik neće biti objavljen jer bi time bio srušen mit o Stepincu kao prelatu koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja i žrtvovanja za veru. Navedite neke zanimljive detalje iz tog rukopisa? Čuvena je njegova izjava o Srbima: „Kada bi Srbina i Hrvata skuhali

Logor Danica

Ustaški logor “Danica” 1941. godine

19.02.2019

(Iz neobjavljenog rukopisa preživelog logoraša iz “Danice”, prote Dimitrija Joke) – U selu Drnje kod Koprivnice, osnovan je logor, i zgrade napuštene fabrike “Danica” biće upotrebljene u logorske svrhe. Iz naše zgrade, 600 zatvorenika odmah je otpremljeno tamo. Nas je sada ovde bilo nepunih 400 ljudi. Govorilo se da ćemo i mi za njima… tako je i bilo sa našom sobom. Na železničkoj stanici bilo je dosta putnika, ali odjednom se oko nas nagomila silni narod, neprijateljski prema nama raspoložen, i svi se ustremiše na nas. Biju nas kamenicama, pokidaše plot, pa nas onim letvama sabiše u jedan ćošak, pljuju, viču, pesniče, hoće da nas linčuju… Zolić (natporučnik sprovodnik) je

Jasenovac_ulaz_u_logor_1.jpg

Dugo skrivena tajna: Istina o iskopavanjima u Jasenovcu

15.02.2019

Samo 1964. vršena su iskopavanja u Jasenovcu, i akademik Srba Živanović je učestvovao u njima. U enciklopediji Catena mundi prvi put je objavljen izveštaj. Predrag Dragić Kijuk je 1991. u enciklopediji Catena mundi, svima i svakome, obznanio izveštaj komisije o tom iskopavanju, posle koga je Srba Živanović morao da beži iz zemlje. Evo odlomka: „U prvoj sondi br. 112 B nastavljeno je iskopavanje. Uklonjen je prvo površni sloj blata napravljen posle kiše, pa se zatim nastavilo sa iskopavanjem. Između dubine 1,20 i 1,50 m ležali su mnogi nagomilani predmeti raspoređeni bez nekog određenog reda celom površinom sonde. Bili su pomešani sa grumenima kreča, od kojih su pojedini bili znatne veličine do

zlocin-u-ponikavma-i-sapicima.jpg

Godišnjica zločina nad Srbima u Čajniču 1993.

13.02.2019

14. februara obilježava se godišnjica kako su 1993. godine snage tzv. ARBiH ubile 24 civila srpske nacionalnosti u čajničkim selima Ponikve i Šapići. Napad je izveden s leđa, s teritorije Crne Gore. Među ubijenima je bio i 14 godina star Željko Mašić. Ranjena je i zarobljena sedmogodišnja Ivana Mašić koja je sa majkom odvedena u logor u Goražde. „Mama je među zločincima prepoznala komšije Bungure, Muslimane iz Bukovice“ rekla je Ivana Mašić. Žrtve i porodice žrtava bezuspješno pokušavaju, svojim svjedočenjima, da probude pravosudne institucije u BiH i Crnoj Gori. Godinama je istragu o ovom zločinu vodilo Okružno tužilaštvo u Trebinju. Po nalogu Suda BiH predmet će preuzeti Tužilaštvo BiH. Vrhovno državno tužilaštvo

Janja

12.02.2019

Janja Šunjka je prevalila sedamdesetu, ali se još ne da životu i godinama – zapisao sam u proljeće 1990. Onako krupna i stasita, još sigurno i krotko korača i, sem po nekoliko grdnih ožijaka po tijelu, ni po čem se ne bi dalo zaključiti da je sudbina i prema njoj bila tako okrutna, da je i ona iskusila nemilosrđe ustaško. Vedra, govorljiva, očito zadovoljna sa tri kćeri i sinom i njihovom srećom, nerado zbori o onome što je prije bezmalo pedeset godina preživjela u rodnim Rujanima. Sve bi, kaže, nekako to da zaboravi i smetne s uma, ali se ne da, snovi je iznova vraćaju u Ravni dolac i mira

Drakulic.jpg

Pokolji 1942. godine – egzemplar genocida

07.02.2019

Pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja egzemplar genocida, jer su u njemu ubijeni svi bez selekcije, i iza njega stoji država, a ne pojedinci, ističe novinar i publicista iz Banjaluke Jovan Babić. On je naglasio da je signal za izvršenje zločina dat iz Zagreba, što se vidi iz činjenice da su ubistva izvršile dvije satnije Druge tjelesne bojne poglavnika NDH Ante Pavelića, koja je bila njegova lična garda. “Da je evidentno riječ o genocidu i da je plan za izvršenje zločina pripreman u tajnosti, govori i podatak da čak ni veliki župan tadašnje župe Luka i Sana – Vladislav Vitez Aleman nije bio upoznat o

Marvenim vagonima za Jasenovac

06.02.2019

Zatvoriše vrata i spustiše onu tešku rezu. Ona je stravično tresnula u svoje ležište, vrlo glasno, jer je u vagonu vladao muk, kao da nikoga nema. „Svi muškarci stariji od deset godina, neka izađu u stroj. Ako ostane netko ijedan dan stariji od deset godina, bit će streljan. I on i majka”! Izlaze ljudi na čistinu ispred Sokolane i nekadašnje škole u Grubišnom Polju. Postrojavaju nas u četiri reda, vrste. Kolona se protegnula od ceste do nasuprot katoličke crkve i cintora, pa lijevo, sve do kuće nekadašnjeg pristava. Majka i sestra plaču i gledaju me. Ništa ne govore. Prećutno i one i ja prihvatismo prijetnju kao realnost i ja pođoh

Saga o Predojevićima: Majci crkvu, sebi džamiju, a strica pod gomilu

04.02.2019

Pet stotina godina, s koljena na koljeno, u Bileći se prepričava jedna dirljiva i uzbudljiva priča, epska ali istinita drama, o majčinoj ljubavi, otetom sinu jedincu, silnom turskom junaku, sebičnom đeveru, stricu, knezu, surovoj kazni, crkvi i džamiji. Predojevići su bilećki Ep o Gilgamešu, hercegovačka Odiseja i Ilijada, zavetno pismo o Primetnoj gomili u Prijevoru gde su stolovali srednjovekovni srpski vlastelini. Kad su Turci stigli u Hercegovinu narod je postao raja i svoj jad i čemer mogao je da upamti i zabilježi samo u kamenu i usmenom predanju. Drugih mjesta imao nije. Sunce je bilo već visoko kad su čobani podno Dubovca vidjeli kolonu kako promiče kroz Krtine ispod Grabovica

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: