arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

PONOSNI NA MAJORA MILANA TEPIĆA

29. September 2016.

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici danas je obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja majora Milana Tepića. “I poslije 25 godina tradicionalno se okupljamo na ovom mjestu i odajemo počast majoru Milanu Tepiću, zasigurno jednom od najvećih heroja u srpskoj istoriji. Kozarska Dubica je ponosna što je iznjedrila takvog čovjeka, a ovo je mali simboličan čin u odnosu na djelo koje ostalo iza pokojnog majora, našeg sugrađanina”, izjavio je načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro. On je izrazio očekivanje da će u vremenu koje dolazi u Komlencu biti izgrađeno odgovarajuće spomen-obilježje. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić izjavio je da su

Dušan J. Bastašić: Treba nam novo Načertanije

29. September 2016.

Dušan J. Bastašić već godinama se nalazi na čelu UG Jadovno 1941. Ovo udruženje je svojim radom uspjelo da okupi oko sebe veliki broj potomaka žrtava ustaškog terora i zajedničkim snagama postigli su zavidne rezultate u objelodanjivanju istine o strašnim zločinima, koji su počinjeni u vrijeme zloglasne NDH. Posao koji bi trebalo da radi država sveo se na entuzijazam i volju nekolicine pojedinaca. U razgovoru za Srpsko Kolo Bastašić otkriva genezu srpskog ćutanja, ali i kritički posmatra realnost u kojoj se se često sami odričemo očuvanja nacionalnog identiteta. Koliko danas, 75 godina nakon zločina, uopšte znamo o Jadovnu ali i o drugim stratištima iz vremena NDH? – O prvom likvidacionom

Komemorativni skup u Grubišnom Polju septembra 2012. na 70-tu godišnjicu stradanja

Tužna godišnjica masakra Srba sa Bilogore

28. September 2016.

Prije 74 godine, 28. septembra 1942. hrvatske ustaše su na Bilogori pobili preko 500 Srba, većinom žena i djece. “Nad našim članovima porodica sa Bilogore i Grubišnog Polja, samo zato što su bili srpskog roda i pravoslavne vjere, u ozakonjenom zločinu Nezavisne Države Hrvatske, počinjen je strahovit i zdravom umu teško pojmljiv zločin”, rekao predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan J. Bastašić. Krajem septembra 1942. kreće neprijateljska ofanziva na Bilogori, sa oko 5.000 ustaša, domobrana i Nijemaca. Neprijatelj je tada u logore – jasenovački i sisački – otjerao oko 3.000 stanovnika, mahom žena, staraca i djece, od kojih se vrlo malo vratilo. Ustaše su u to vrijeme u selima poubijale gotovo sve

OBILjEŽAVANjE 25 GODINA OD STRADANjA MAJORA MILANA TEPIĆA

28. September 2016.

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici sutra će biti obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja, majora Milana Tepića. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić potvrdio je da će pomen Tepiću, u okviru programa obilježavanja “Septembarskih dana odbrane”, biti održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Za taj junački čin major Tepić je odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije posthumno odlikovan Ordenom

Milojko Budimir: Istjerani, ali i opljačkani

28. September 2016.

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji: Od registrovanih povratnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj živi oko 38 posto, izvan Hrvatske oko 45, dok ih je umrlo oko 17 posto. Piše: Paulina Arbutina Da li je u posljednjih godina bilo naznaka pozitivnije klime za Srbe u Hrvatskoj? Smatralo se da će ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom socijaldemokratskih političkih snaga na vlast njihova prava biti poboljšana. Međutim, to se nije dogodilo. Od završetka građanskog rata, iako se na izborima u Hrvatskoj mijenjala vlast, odnos prema Srbima se nije promijenio. Na osnovu diskriminatornih zakona koje je donio Hrvatski sabor, nasilno su im oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni

Najava: Tribina u Prebilovcima

27. September 2016.

Pozivamo mještane sela Prebilovci ali i one iz Klepaca, Tasovčića i okolnih sela da u petak, 30. septembra 2016. u 19. časova dođu u Dom Kralja Milutina u Prebilovcima, na tribinu: „Memorijalni centar – Prebilovačka kuća“ Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke, predstaviće projekat izgradnje, uređenja i predviđene namjene Prebilovačke kuće. U razgovoru sa prisutnima ovo je prilika da se razmjene mišljenja, čuju prijedlozi i kritike. Očekujemo vas. UG Jadovno 1941.

U TRNOVU OTKRIVENA SPOMEN-PLOČA SA IMENIMA 111 STRADALIH SRPSKIH CIVILA

27. September 2016.

U spomen-sobi u porti crkve Svetog Đorđa u Trnovu danas je otkrivena spomen-ploča sa uklesanih 111 imena srpskih civila stradalih tokom proteklog rata, među kojima je najmlađa žrtva imala samo 15 mjeseci. Zamjenik predsjednika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo Goran Timotija rekao je da je na spomen-ploči ispisano 111 imena civilnih žrtava, ali da se prikupljaju podaci za još stradalih koji će naknadno biti upisani. Prema njegovim riječima, najmlađa žrtva na spisku stradalih civila je petnaestomjesečna beba, a najstarija baka od 94 godine. Timotija, koji je u ratu izgubio oca i ujaka, istakao je da su članovi porodica stradalih ogorčeni činjenicom da do danas niko

Izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“

U Banja Luci postavljena izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“

25. September 2016.

U organizaciji Udruženja Ognjena Marija Livanjska, Beograd i Banskog Dvora, Banja Luka, u petak 23.septembra u Velikoj sali Banskog Dvora svečano je otvorena izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“, čiji su autori prof dr Veljko Đurić Mišina, Radovan Pilipović. Izložba će biti otvorena do 30.septembra 2016. Izložbu je otvorio Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Atanasije. Pred oko sedamdeset posetilaca o vekovima života, stradanja i zaostavštine livanjskih Srba govorili su: – Gordana Dostanić, predsednik UO Udruženja OML. – Prof. dr Branko Dokić, dekan Elektrotehničkog fakulteta i – dr Dušan J. Bastašić, predsednik Udruženja Jadovno 1941. U umetničkom delu programa učestvovali su klarinetisti Stefan Đurica i David Kovačić i KUD Janj iz Strojice

Skandalozna izjava hrvatskog sveštenika: Mi ne treba da se stidimo NDH!

25. September 2016.

Stotinjak Zagrepčana okupilo se u subotu uveče u crkvi Bazilika srca Isusovog gde je održana misa za 35 ustaških zločinaca, generala i oficira propale NDH Incidenata nije bilo, a sveštenik Drago Majić koji je vodio misu zadušnicu, nazvao je mučenicima ustaške zločince koji su se 1945. razbežali na sve strane. Svima koji su došli u crkvu deljen je na četiri strane napisan materijal u kojem je NDH prikazana u najlepšem svetlu, a generali i pukovnici Pavelićeve soldateske kao heroji. Ispred crkve je nekoliko onih koji su došli na misu istakli hrvatsku zastavu, a većina je nosila šalove sa šahovnicama. Pred okupljenim fotoreporterima su se slikali i iskazivali poštovanje prema zločincima.

Denis Bojić

Intervju: Pred našim očima žigom zločinca označavaju i našu nerođenu djecu

24. September 2016.

Iako je bilo vremena i potrebe da se o srpskim stradanjima tokom novije istorije snime igrani i dokumentarni filmovi, stekao se utisak da su se domaće filmadžije utrkivale ko će više da popljuje vlastiti narod i ko će od njih dati veći doprinos međunarodnoj satanizaciji Srba. Većina poznatih domaćih režisera dala je značajan doprinos harangiranju sopstvenog naroda devedesetih i nakon tzv. demokratskih promjena. Uspješno jašući na međunarodnom antisrpskom talasu, dobijali bi nagrade na inostranim festivalima kao ideološki podobni umjetnici koji su u svojim djelima prikazali Srbe onakvim kakva ih je opisivala zapadna medijska mašinerija, a u šta nije vjerovao niko obrazovan i nepristrasan na tom istom Zapadu. U njihovim djelima

Poziv: U Banjoj Luci otvaranje izložbe o Livanjskim Srbima

23. September 2016.

Udruženje Ognjena Marija Livanjska vas poziva na svečano otvaranje izložbe “SRBI LIVANjSKOG POLjA – TRAJANjE KROZ VEKOVE” Autori: Prof. dr Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović Petak 23. septembar, 19 časova, Veliki salon Banskog Dvora Vođeni iskonskom ljubavlju prema poreklu, livanjski Srbi, danas stanovnici Srbije, pripremili su eksponate i fotografije, složene po segmentima, kako bi prikazali deo svoje etnologije, kulture i burne istorije. Očekujemo da ćete sa nama podeliti zadovoljstvo i ukazati nam čast prisustvom svečanom otvaranju izložbe, u petak 23. septembra u 19 časova u svečanoj sali Banskog Dvora, u Banjoj Luci. Izložbu će otvoriti Njegovo Preosveštenstvo, Episkop bihaćko-petrovački g.Atanasije (Rakita). Održavanje izložbe pomogli su: Udruženje Jadovno 1941.; Uprava za dijasporu i veze sa Srbima u regionu

Sveti vladika Nikolaj

Đakon Nenad Ilić: Molitva svetog vladike Nikolaja za mučenički srpski narod

19. September 2016.

Povodom Sabora srpskih svetitelja setimo se potresne molitve Svetog Nikolaja Srpskog koju je upućivao Bogu za svoj voljeni mučenički narod. „Spasi, Gospode, narod svoj, i spasi mene. Ako ne spaseš narod, tvoj i moj, a spaseš mene, ja ću se u Raju osećati u tuđini. Usliši Gospode molitvu pravednika Tvojih Save i Nemanje za grešni narod i spasi narod, jer je narod Tvoj, iako je i grešan. Kako si spasavao Jerusalim od neznabožaca i krivovernika, tako spasi i Beograd od bezvernika, da se glasi spasenje od Tebe a ne od ljudi. Iznemože narod Tvoj od čekanja, ne kušaj do kraja strpljenje njegovo, Gospode, Gospode. Iznemože narod Tvoj od čekanja. Sva

„Treba to zabraniti! Mene je strah i kada ih pogledam“, kaže za pokrivene žene Mostarka Kristina Milićević [Al Jazeera/Sanel Kajan]

Građani Mostara: Ovdje stanuje fašizam

19. September 2016.

Na ulicama u zapadnim gradskim kvartovima stotine je plakata kojima ženama koje nose nikab poručuje da nisu dobrodošle. Piše: Sanel Kajan Prizor s kukastim krstovima na mostarskim ulicama, uništeno Partizansko spomen-groblje, čiji su zidovi išarani ustaškim obilježjima i grafitima koji veličaju NDH, ulice koje nose imena ideologa fašizma iz Drugog svjetskog rata… Sve je to svakodnevnica Mostara. Posljednjih dana na ulicama u zapadnim gradskim kvartovima stotine plakata kojima se na uvredljiv način poručuje ženama koje nose nikab da nisu dobrodošle. Plakati se mogu vidjeti posvuda: na stubovima, oglasnim tablama, izlozima… Najviše ih je oko velikog tržnog centra, u kojem je smješten i hotel, gdje je posljednjih mjeseci primjetan značajan broj

Aleksandar Vučić (Foto: Sinhua)

Vučić o referendumu u RS: Raspakivanje Dejtonskog sporazuma bio bi problem za sve!

19. September 2016.

Premijer Aleksandar Vučić upozorio je sinoć da onaj ko pokušava da “raspakuje” Dejtonski mirovni sporazum, pravi problem svima bez obzira što, kako je rekao, taj sporazum nije idealan. – Plašim se svega i svačega ako to neko bude pokušao. Srbja ima obavezu kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, ali i zato jer ima svoj narod preko Drine. Zato je naše da uradimo sve da smanjimo tenzije – rekao je premijer. Srbija, podsetio je Vučić, nije podržala referendum, ali joj, kako je rekao, ne pada na pamet da se meša. To je, kazao je, racionalno i po tom pitanju su jedinstveni predsednik Srbije i Vlada Srbije. – Naša zemlja je dala racionalan, ozbiljan

Akademik Matija Bećković

Memorandum je ime operacije koju su službe obavile pripremajući raspad Jugoslavije

18. September 2016.

To je možda, a i bez možda, najvarvarskiji čin u 175 godina dugoj istoriji Akademije, koja je varvarstvu često izlagana, ali nikad tako javno i neskriveno. Za Akademiju taj dokument i ne postoji, ali u istoriji bestiđa i besuđa postoji. To je možda, a i bez možda, najvarvarskiji čin u 175 godina dugoj istoriji Akademije, koja je varvarstvu često izlagana, ali nikad tako javno i neskriveno. Za Akademiju taj dokument i ne postoji, ali u istoriji bestiđa i besuđa postoji. Pogotovo za one u „postčinjeničnoj eri“ koji laž i istinu ne razlikuju. I za Akademiju i za Srbiju bi bilo tragično ako ni posle 30 godina to varvarstvo ne bi

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA