arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Predsjednik Milorad Dodik nad Šaranovom jamom – VIDEO

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. U ovom Sabranju je učestvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Dodik je istakao da ne smiju biti zaboravljene žrtve ustaških pokolja. – Teško je i oprostiti, ali smo ovdje da odamo počast stradalima. Ovdje je ubijeno 40.000 Srba koji su dovedeni iz BiH, Hrvatske i Srbije. Stradali su obični ljudi, ali i oni koji su bili dio nacionalne elite – rekao je Dodik novinarima poslije parastosa. On je podsjetio da su Italijani u Drugom svjetskom ratu

01.07.2017. Dr Mladen Ivanić nad Šaranovom jamom – VIDEO

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr Mladen Ivanić prisustvovao je parastosu nad Šaranovom jamom na Velebitu, povodom ”Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine” i 76 godina od stradanja više od 40.000 ljudi, uglavnom Srba, u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. ”Šaranova jama je sveto mjesto za srpski narod. Ne smijemo da zaboravimo žrtve koje je podnio naš narod”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH dr Mladen Ivanić poklanjajući se žrtvama, kojih je, prema do sada prikupljenim podacima, koji nisu konačni, na najbrutalniji način ubijenih – 40.123. Predsjedavajući Ivanić rekao je da je i ove, kao i prošle godine, došao na ovo mjesto da oda počast nevino stradalim žrtvama i

Dan Prebilovački, 6. avgust 2017. godine: Počelo prijavljivanje za pokloničko putovanje

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci vas poziva na 12. pokloničko putovanje autobusom iz Beograda i Novog Sada u Prebilovce za kalendarski praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika 6.avgust, koji je dan mučeničkog stradanja 600 žena, djevojaka i djece iz Prebilovaca u Šurmanačkoj jami kod Međugorja 1941. Polazak autobusa iz Bg i NS 5.8. u predvečernjim časovima, dolazak u Prebilovce 6.8. u ranim jutarnjim časovima, prisustvo Svetoj liturgiji u Hramu Vaskrsenja, ručak… Povratak iz Prebilovaca istog dana u popodnevnim časovima, posjeta manastiru Žitomislić. Dolazak u Bg i NS 7.8. u ranim jutarnjim časovima. (kasnije ćemo objaviti precizne satnice i lokacije polaska autobusa).  Prijave za putovanje- uplatom 1000,00 dinara na račun SND Prebilovci,

Tišina glasnija od leleka, tuga dublja od zloglasnih jama

Velebit – Tišina glasnija od leleka pobijenih nevinih ljudi, tuga dublja od zloglasnih jama, ponos na mučenike viši od vrleti Velebita. Jadovno, mjesto mračne istorije civilizacije i smrtonosni poligon za zatiranje srpskog sjemena. O Jadovnu su ispisane i ispričane mnoge priče. Nijedna, međutim, ne može biti toliko dobra i autentična da bi opisala osjećaj u srpskoj duši, koja se poklanja desetinama hiljada mučenika. Zato su njihovi potomci nad jadovničkim jamama smrti uglavnom ćutali. Grobnu tišinu nad Šaranovom jamom, u čijoj utrobi od zvjerske ustaške ruke 1941. godine skončaše hiljade Srba, nadjačavale su samo riječi molitve i plamen svijeće, koji je kao da i sam pokazuje otpor i prkos, odolijevao povjetarcu.

Livanjsko polje Foto: en.wikipedia.org/Pokrajac

Obnova spomen-kapele žrtvama ustaša u Livnu: Ni kosti im nisu bile svete

Ako sve bude po planu, 30. jula ove godine, na Ognjenu Mariju, odnosno svetu velikomučenicu Marinu, u Livnu će biti ponovo otvorena obnovljena i uređena spomen-kapela sa kriptom u kojoj večno počivaju posmrtni ostaci 1.587 žrtava ustaških pokolja počinjenih nad Srbima u ovom kraju, uglavnom na Ognjenu Mariju i Svetog Iliju 1941. godine. Živi bacani u jame Kapela sa kriptom je, da podsetimo, podignuta u leto 1991. godine i u njoj su 11. avgusta položene kosti žrtava izvađene iz dvadesetak jama i sa gubilišta u Livnu i selima rubom Livanjskog polja. Potresno svedočanstvo Pre 26 godina, 11. avgusta 1991. godine kada su u spomen-kosturnicu u Livnu položene mošti žrtava ustaških

Foto: RTRS/Srna

Dodik kod Šaranove jame na Velebitu: Teško je oprostiti…

Kod Šaranove jame na Velebitu juče je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. Parastos je služen za 38.010 pravoslavnih Srba ubijenih u kompleksu ovog sistema ustaških logora, a potom su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, te potomci žrtava i brojni hodočasnici položili vijence. Dodik je istakao da ne smiju biti zaboravljene žrtve ustaških pokolja. – Teško je i oprostiti, ali smo ovdje da odamo počast stradalima. Ovdje je ubijeno 40.000 Srba koji su dovedeni iz BiH, Hrvatske i Srbije. Stradali su obični ljudi, ali

Foto D. Dozet

Obeležen Dan sećanja na Jadovno (FOTO, VIDEO)

Na Jadovnu obeleženo 76 godina od stradanja Srba u NDH. Više od pet stotina ljudi prisustvovalo pomenu stradalima u kompleksu logora Da Velebit može da plače, danas bi sigurno zaplakao. Svaki kamen ovog ličkog gorostasa uzdahnuo bi, pustio suzu i pomolio se se za duše skoro 40 hiljada Srba i Jevreja, iz svih srpskih krajeva, mučki ubijenih u logorima Gospić- Jadovno- Pag tadašnje Nezavisne države Hrvatske. Kamen ne može, ali ljudi mogu. Više od pet stotina ljudi svih generacija okupilo se danas nad Šaranovom jamom i odalo poštu stradalim precima. – U jednom dana naša kuća je ostala bez muških glava. Odveli su đeda, stričeve i oca. Baba uspela da

Otkrivene nove spomen-ploče duž ”Krvavog puta”

Norveška je povodom obeležavanja 75 godina od kada su prvi zarobljenici deportovani na tlo Norveške organizovala niz komemoracija na više mesta. Ratni zarobljenici (njih oko 4400) iz tadašnje Jugoslavije, od kojih su 95% bili Srbi, su tokom drugog svetskog rata odvedeni na prinudni rad u Norvešku kako bi gradili puteve i železnice. Planina Korg je zbog surovih uslova rada i života za njih predstavljala ”Krvavi put”. Povodom ovog obeležavanja je otkriveno šest spomen ploča duž ”Krvavog puta”. Norveški kralj Harald Peti je po prvi put svojim prisustvom dao poseban značaj ovom obeležavanju i odao počast stradalima postavljanjem venca na spomen ploču, zajedno sa ambasadorkom Srbije Suzanom Bošković Prodanović. Predsednik SD

Obilježen “Dan sjećanja na Jadovno” (VIDEO)

Kod Šaranove jame na Velebitu obilježen je “Dan sjećanja na Jadovno 1941″godine. Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća odata je počast za 40 hiljada ubijenih u kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne države Hrvatske. Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, resorni ministar Milenko Savanović i potomci žrtava. Predsjednik Srpske poručio je da žrtve ustaških pokolja ne smiju biti zaboravljene. Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao da je “Šaranova jama” sveto mjesto za srpski narod. Za samo 132 dana, na najsvirepiji način ubijeno je 38 hiljada Srba, dvije hiljade Jevreja i brojni drugi ideološki protivnici NDH. Njihova tijela bačena su u 32 jame širom kompleksa

Mučenici iz Hrasna našli smiraj po treći put

„Neka smo samo dočekali da nađu konačni smiraj kosti naših očeva, stričeva, braće na svetoj hrašćanskoj zemlji, pa ne bi žalili i mi ovdje pored njih počinuti“  Ovako su danas govorili oni stariji potomci mučenika iz sela Hrasno, sahranjujući u novosagrađenoj Spomen ckrvici zemne ostatke svojih predaka, poubijanih „na pravdi Boga“ za Vidovdan 1941. godine i bačenih u obližnju jamu, gdje je na pokolj povedeno njih 101, ali je 39 uspjelo da se odveže i pobjegne, pa su zemne ostatke 62 žrtve njihovi potomci najprije vadili iz jame i sahranili u seosku Spomen kosturnicu, ali im potomci nekadašnjih dželata ni tu nisu dali mira i u proteklom ratu minirali i

Kosti brutalno pobijenih prekrivene šljunkom i peskom u uvali na Pagu

Plaža na mestu ustaškog logora

Zaboravljena stratišta Gospić-Jadovno-Pag kriju tragove strašnih zločina s početka Drugog svetskog rata Ostaci strašnog sistema logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, u NDH, danas su dobrim delom devastirani. Spomen-table su više puta skidane, a jame sa masovnim grobnicama neobeležene. Ovo je rezime istraživanja dr Filipa Škiljana iz hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti, predstavljenog u subotu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u okviru projekta “Mesta stradanja – prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj”. Podaci o broju stradalih, kako navodi Škiljan, razlikuju se od autora do autora. Đuro Zatezalo je broj žrtava procenio na najmanje 40.123, od čega je 32.103 stradalo u Jadovnom, a 8.020 na području Slane i Metajne. Njih 38.010 bili su

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ukazao je na značaj današnjeg okupljanja na Kozari jer i na ovaj način Republika Srpska čuva i njeguje sjećanje na ljude koji su se 1942. godine digli na ustanak

Srbi ne bi bili ubijani da je Srpska postojala u Drgugom svjetskom ratu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da Srbi ne bi bili ubijani po Kozari, Jasenovcu i drugim logorima u BiH i Hrvatskoj da je Srpska postojala za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dodik je na obilježavanju 75 godina od Bitke na Kozari istakao da je Kozara sinonim antifašističke borbe, te da su njemački okupatori i ustaše htjeli da pobiju, protjeraju i pokrste Srbe, što je viđeno na mnogim područjima. On je naglasio da komunistički režim nije smatrao za shodno da adekvatno obilježi mjesta srpskog stradanja, kao i da je Sarajevo u bivšoj Jugoslaviji zapostavilo kozarački kraj poznat po partizanskoj borbi. Dodik je napomenuo da se juče u Jadovnu uvjerio

Ustaške vlasti osnivaju logore smrti – Knjiga Jadovno 1.

Odmah nakon uspostave kvislinške tvorevine NDH, u Zagrebu je osnovana Ustaška nadzorna služba (UNS). Njen Ured III je bio zadužen da organizuje koncentracione logore po ugledu na koncentracione logore u nacističkoj Nemačkoj. Na čelu Ureda III se nalazio Eugen Kvaternik Dido, kojem su bili podređeni „svi organi redarstva, oružništva, mjesnih zapovjedništava te uopće svih državnih samoupravnih organa“.[1] Od početka maja 1941. godine, Kvaternik je ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR). Stvoren je golem policijski aparat, s vrlo razgranatim službama i organizacijama. UNS i RAVSIGUR su bile ustanove koje su jedine imale pravo da osnivaju logore u cilju masovnog hapšenja, mučenja i ubijanja svih nepoćudnih za NDH. Zbog toga

Dragocena su saznanja Jeni Ligtemberg o događajima na Markalama, u Srebrenici i Srpskoj Krajini, zasnovana na do sada nepoznatim izvorima, poverljivim izjavama međunarodnih predstavnika sa kojima je razgovarala tokom boravka u Bosni.

Arčibald Rajs našeg doba — Holanđanka koja je raspršila laži Zapada

Dnevnik Jeni Ligtemberg važan je istorijski dokument, ali i toplo lirsko delo. Na njen zahtev, priredio ga je i izdao „njen najbolji prijatelj sa Pala“ Mirko Šošić, sagovornik Sputnjika, dve decenije posle ranih sukoba.   https://video.img.ria.ru/Volume37/MP3/2017/06/18/2017_06_17_SerbiaIntervjuMirkoSosic_hp2qhq1c.oce.mp3 „Ovde nešto nije u redu“, pomislila je Jeni Ligtemberg, apotekarka u čuvenoj bolnici „Valerijus“ u Amsterdamu gledajući TV dnevnik. „U Bosni ratuju tri naroda, a samo su Srbi svima krivi za sve. Samo su njima uveli sankcije“. Sledećeg dana, popričala je sa dve Srpkinje koje su radile u njenoj bolnici. Kuvaricom Radicom, i Vesnom, koja je pomagala u nabavnoj službi. Nedugo zatim, priključila im se u protestima protiv Hansa Ditriha Genšera, ne samo zato što „Holanđani ne vole Nemce, već zato što je videla šta

Tribina: Religija i nacionalizam

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 3. jula 2017. godine, u 19 časova, u Klubu Doma omladine Beograda (Makedonska 22) prisustvujete tribini na temu „Religija i nacionalizam“. Odnos religije i nacionalizma predstavlja jedno od otvorenih i svakako za nas jedno od najznačajnijih pitanja. Isprepletenost i međusobni uticaj verskog i nacionalnog osećaja na našim prostorima se vidi kroz praktično čitavu prošlost, vidi se u sadašnjosti, a sigurno je da će i u budućem periodu imati snažan pečat ovih sentimenata i fenomena.  Razumeti odnose ova dva osećanja i uverenja nije moguće bez pojedinačnog shvatanja i razumevanja oba navedena elementa. Šta ona podrazumevaju, na čemu se zasnivaju, kako prepoznati koji je pravi put u religijskom

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.