arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
klecka-jama.jpg

Klečka jama kod Ogulina – stratište žrtava ustaškog zločina genocida

13.06.2023

Nad Klečku jamu teško je i doći, a još teže govoriti i pisati o svirepom ozakonjenom masovnom zločinu koga počiniše nad nevinim ljudima zvijeri u ljudskoj spodobi u vrijeme bezumlja postojanja satelitske Hitlerove tvorevine, NDH Ante Pavelića, 1941 – 1945. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 28. oktobra. 2015. godine. Mi živući ne smijemo nikad zaboraviti pakao ovakvog masovnog umorstva nevinih koji mučenički izdahnuše u najgroznijim mukama bilo u svojim kućama, stajama, sjenicama, na njivama, u kršćanskim svetinjama crkvama, školama, u šumama, na masovnim stratištima u bezdanim jamama, kao što je i ova ovdje pod Klekom – Klečka jama gdje su ustaše u

Pandurica

Kalendar genocida u Hercegovini, 13. jun: Mučenička smrt uglednih Ljubinjaca u jami Pandurica

13.06.2023

U noći 13. juna 1941, hrvatsko – muslimanske ustaše na čelu sa Leom Togonalom u ovu jamu su bacili 36 uglednih Srba: 33 pravoslavca, dvojicu katolika i jednog muslimana. Prethodno su ih nedjeljama i danima svirepo mučili u  Ljubinjskom zatvoru. Od kamiona  kojim su dovezeni iz zatvora do jame vučeni su 50 metara metara do jame u koju su ugurani živi. Ljubinjski srez Jama Panurica  nalazi se 2 od Ljubinja, kod sela Vođeni, pored samog puta ka Trebinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine :1. Božidar Šarenac – sveštenik2. Obren Jahura – učitelj3. Tomo Jahura – zemljoradnik4. Gojko Kozić –

Kozara i Potkozarje – srpski zid plača

10.06.2023

Hrvatski i njemački fašisti opljačkali su sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 68.000 srpskih civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac. Na Kozari i Potkozarju, prema podacima nakon rata, ubijeno je i stradalo 35.000 civila. Ofanziva ustaša i njemačkih nacista, uz podršku mađarskih fašističkih snaga, na Kozaru počela je na današnji dan 1942. godine, što je bio uvod u jedan od nastrašnijih zločina počinjen nad srpskim narodom ikada. Zatiranje naroda Uz podršku mađarskih riječnih brodova, 40.000 njemačkih i hrvatskih vojnika zatvorilo je obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti. U opkoljenom području zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila branilo je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda. Poslije

Genocid nad „nepoćudnima“ u NDH: Zločin u Jelovcima i Rakovcu – Pale 1943. godine

09.06.2023

Na našim prostorima vladali su mnogi osvajači, ali niko nije počinio veća zvjerstva i svirepost od ustaškog režima u NDH. Teško je opisati razmjere zločina koji su počinjeni na teritoriji NDH u periodu od 1941-1945 godine, jer je u svakom gradu na području te zločinačke tvorevine postojao neki zatvor, logor ili gubilište u kojima su svakodnevno ubijani nedužni ljudi. Piše: Vladimir Vučković, magistar kriminologije Ustaška zločinačka tvorevina NDH koja je sijala strah ubijanjem, protjerivanjem i pokatoličavanjem nije zaobišla ni Srbe podno Romanije. Za provođenje ustaških ideja u ovim krajevima bili su zaduženi Hrvati iz Zapadne Hercegovine, a izvršioci lokalni „Muslimani“ među kojima su se po zlu isticali Ivan Červenko, Đorđe

Miloš Ković: Krajina kao simbol i suština istorije srpskog naroda

09.06.2023

Postoji jedna reč koju, zbog našeg duhovnog zdravlja, valja uporno i stalno ponavljati. Potrebno je da je iznova izgovorimo upravo danas i naročito ovde, u drevnom Krušedolu, na padinama Fruške gore, nove, srpske Svete Gore, u Sremu, utočištu srpskih prognanika, od Svetih Brankovića do današnjeg dana. Ta reč je – Krajina. Miloš Ković; FOTO: Jadovno 1941. Pri tome, ne mislim samo na austrijsku Vojnu krajinu, istorijsku pojavu koja ima svoj početak i kraj u dobu od 16. do 19. veka. Nije ovde reč ni samo o Bosanskoj krajini, kao nekadašnjem delu drevne turske granice. Kada kažemo „Krajina“, potrebno je da se setimo vekovnih seoba, izbeglištva, ali i genocida nad srpskim

MILOŠ KORDIĆ – VEČERNjI ZAPIS: Kad dječak Milan M. posmatra kako mu od ustaškog noža nestaje porodica

09.06.2023

Jednog jutra, 1942. godine, dječak Milan M. ostao je bez porodice. Osim starijeg brata. Tada odraslijeg dječaka, koji se priključio partizanima i otišao da ratuje po rebrima kozarskih šumskih vijenaca. A onda i dalje – možda sa doktorom Mladenom Stojanovićem, Josipom Mažarom Šošom, Petrom Mećavom… Naratovao se Milanov brat. I preživio bratu Milanu. Kao što je bratu, partizanu, preživio mlađi brat Milan. Danas, sa ove vremenske daljine u odnosu na vrijeme prije građanskog rata u Hrvatskoj, mogu slobodno reći da mi je Milan M. bio prijatelj. A da sudim o tome da li sam to isto bio i ja njemu – ne mogu. A nemam koga ni da pitam. Milan

Zorica Gojković: Zločin im je religija

08.06.2023

Povodom godišnjice stradanja stanovnika Plužina i Pive, u junu 1943. godine. Užas svjetskog rata ne zaobiđe ni Crnu Goru. Od trinaestojulskog ustanka 1941. godine u Pivi se smjenjuju vojske i vlasti. Svaki novi dan, nova neizvjesnost. Vodi se bitka za puko preživljavanje. I ništa nije sigurno osim smrti koja vreba iz svake doline, od dušmanske i bratske ruke, iz prazne vreće, bolesti, surovih zima i gladnih vukova. Dođoše neka mnogo zla vremena. Kao da su popustili kalauzi Ada pa sva satanska sila sa svim činovima pokulja napolje i kidisa na sve što ima simbol krsta. Piva vida rane i broji grobove od raznih vojski, sa raznim kapama i simbolima. Svi

KALENDAR GENOCIDA NDH U HERCEGOVINI, 8. JUN: Užas Kapavičke jame i zločin u Izgorima

08.06.2023

Hrvatske vlasti su početkom juna 1941, započele plansku lividaciju Srba u istočnoj Hercegovini kako bi se riješili buntovnog epskog srpskog elementa prema crnogorskoj granici i kako bi uvukli muslimane u zločine i time ih vezali za NDH, a suprotstavili ih Srbima i izložili ih tako srpskoj eventualnoj srpskoj odmazdi. Mora se reći da su se muslimani u velikoj većini prihvatili uloge koju im je za njih Zagreb odredio. Ljubinjski srez Od 3. do 8.juna ustaško vođstvo u Ljubinju na čelu sa Leom Togonalonm, koje je na raspolaganju imalo masu hrvatskih ustaša iz Popova polja i muslimana iz Ljubinja i okoline, uspjelo je u selima Kapavici, Pocrnju, Rankovcima, Vlahovićima i Ubosku

Srebrenica: Obilježena godišnjica od ubistva 228 Srba

06.06.2023

Polaganjem vijenaca na Spomen kosturnicu i služenjem parastosa, danas je u Srebrenici obilježena godišnjica od ubistva 228 Srba među njima 80 djece sa područja Srebrenice ubijenih na praznik Trojice 1943. godine od strane zloglasne 29. ustaške formacije predvođene Josipom Kurelcom. Srebrenica – parastos žrtvama ustaškog zločinaFoto: SRNA Na području Srebrenice tokom Drugog svjetskog rata, počinjen je genocid nad srpskim narodom od strane Nezavisne države Hrvatske i komšija muslimana, koji su mahom bili pripadnici ustaških formacija, kada je ukupno ubijeno 2.262 Srebreničana srpske nacionalnosti- istaknuto je danas na komemoraciji. Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u ovom mjestu Branimir Kojić rekao je da su ovdje pobijeni

KAKO JE ZEC SPASIO RAJKA ĆUKA USTAŠKOG NOŽA: Sudbina posljednjeg svjedoka zločina na jami Gumna kod Kapavice

05.06.2023

Svakog juna u ljubinjskom kraju održavaju se pomeni žrtvama ustaških zločina iz 1941 – onim na jami Gumna kod Kapavice i onim na jami Pandurica nadomak sela Vođena… A ova priča koju priča Rajko Ćuk, posljednji svjedok zločina na Gumnima neobična je i po tome što je u njoj srećnu i važnu ulogu, po našeg sagovornika, odigrao – jedan zec! On je tragediju učinio manjom barem za jednog lovca. Kako? Najveći dio života Rajko Ćuk iz ljubinjskog sela Uboska proveo je s puškom ljubinjskog sela Uboska proveo je s puškom. Kao lovac, neka vrsta hercegovačkog trapera, verao se po ljutim grebenima, planinskim i brdskim vrhovima, dolinama, loveći kune, lisice, jazavce,

Korićka jama- sveto mjesto velikog zločina

04.06.2023

Korićka jama kod Bileće, u koju su ustaše bacile 130 Srba iz bilećkog sela Korita i okolnih sela, predstavlja sveto mjesto velikog zločina koji buduće generacije nikada ne treba da zaborave, rečeno je danas na obilježavanju 82 godine od tog zločina. Korićka jama; FOTO: SRNA Mještanin sela Korita Milorad Nosović rekao je da je veoma važno danas se pokloniti sjenima mučenika Korićke jame, koji su 1941. godine na najmonstuozniji način ubile ustaše. “Prošle su 82 godine, ali nemilo sjećanje nikada ne može proći i Korićku jamu nikada ne može prekriti veo zaborava”, rekao je Nosović kod Spomen-kosturnice na Koritima. On je istakao da će o tome vječno svjedočiti i monumentalni

Krst na kamenu koji je u okovima je delo arhitekte iz Beograda Predraga Ristića. Takav krst postoji još na grobu Hristovu a okovala ga je zbog propadanja carica Jelena. Simboliše spas naroda na kamenu.

Dan za istoriju – 6. jun 1941: Hercegovci započeli prvi ustanak u porobljenoj Evropi

04.06.2023

Približava se šesti juni, značajan datum u srpskoj istoriji, posebno onoj koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Zamorili smo se različitim datumima kada su dizani ustanci u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji.., zvanično je u BiH i Hrvatskoj decenijama priznavan dvadeset sedmi juli! A da li je baš tako bilo? Ove godine se u široj javnosti prilično neopaženo šesti juni, u hercegovačkom kraju kao Dan srpskog ustanka ,,trećeg“ kako za zovu tamošnji seljaci. To mjesto zove se Brljevo, smješteno je u prelijepoj prirodi u istočnom dijelu opštine Gacko, između sela Kazanci, Vratkovići, Starih i Novih Dulića, Galešine i Zavodičja, na putnom pravcu Gacko-Krstac-Nikšić. Mještani navedenih sela

Nacisti i ustaše dogovorili progon Srba

02.06.2023

Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje, odnosno protjerivanje, u Srbiju oko 200.000 Srba. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Žerjavića, Srbi su u fašističkoj NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz 1941. godine bilo ih je 1.848.000, od ukupno 6.966.729 stanovnika, ili 26,5 odsto. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja “srpskog pitanja”, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. U NDH Hitler je uvrstio i područje BiH, na kojem je tada

JASENOVAC – Pamtimo da ne osudimo svoju decu da im se ponovi!

01.06.2023

Koliko je Jasenovac stravična pojava istorije možda se ponajbolje shvati kada se vidi koliko je jeziv utisak ostavio na doktora Gideona Grajfa, jevrejskog istoričara koji je specijalizovan za Holokaust. Kada se Jevrejin koji je rastao sa pričama o Šoi šokira, mislim da bi to trebalo da natera svakog da se zamisli. Ako ni to nije dovoljno, treba naglasiti da je nemački general Horstenau izrazio u svojoj knjizi potrebu da povraća kada je kročio u logor i video prizore pobacanih dečijih leševa od kojih se ledi krv u žilama. On je zapisao doslovno: ,,Najveće od svih zla mora biti Jasenovac, koji nijedan obični smrtnik ne može pojmiti.’’ Ovaj mističan, gotovo metafizički

Sveti Vukašine, novomučeniče jasenovački i klepački, moli Boga za nas

30.05.2023

Po blagoslovu Episkopa zvorničko-tuzlanskog g. Fotija, Slava udruženja Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i udruženja „Jadovno 1941.“ Banja Luka – Beograd, Sveti Vukašin, novomučenik jasenovački i klepački, zajednički je proslavljena u ponedjeljak, 29. maja, u crkvi Svetog Pantelejmona u Bijeljini. Svetu Liturgiju je služio sveštenik Siniša Šarenac uz sasluženje sveštenstva, a goste su pozdravili Spasoje Albijanić, predsednik udruženja „Jovan Dučić“, Bijeljina, Dimitrije Ćeranić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo i Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banja Luke . Uz primjeren program, guslarske i narodne pjesme u parohijskom domu je servirana Trpeza ljubavi. Uz brojne goste, proslavljanju Sv. Vukašina, prisustvovali su i članovi udruženja Ognjena Marija livanjska iz Beograda

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

30.05.2023

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

Srboljub-Zivanovic.jpg

Srbe u Jasenovcu klalo i 1370 katoličkih sveštenika

29.05.2023

Slušali smo cijenjenog i dragog nam profesora Živanovića u Londonu kako nam priča o njegovom radu i istraživanju ove bolne, tragične i strahotne teme, mi klinci, sabrani iz raznih krajeva srpstva oko Sv. Save i njegovog londonskog hrama koji nam je bio i bolnica, i utočište, i zavičaj, i dom, i mirna luka u koju smo se vraćali onako izlupani iskušenjima i stranputicama svjetske metropole. Bilo je predavanja, ali često nam je govorio spontano, neplanirano, nakon bogosluženja, za stolom obližnjeg restorana, a mi smo slušali i postavljali pitanja, učili od njega i pamtili po prvi put nam saopštene činjenice o sopstvenom stradanju. Hvala profesoru za sav trud i rad koji

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

28.05.2023

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

Milan Ružić

Stari Brod je mesto na kom se srpska krv uliva u Drinu

28.05.2023

Nikada se nijedan Srbin ne može osećati dobro govoreći o zločinima u Starom Brodu, ali je još gore i teže ćutati. Ćutanje nas je koštalo zaborava preko šest hiljada srpskih žrtava u Miloševićima i Starom Brodu. U pitanju je mesto gde rečno dno više nije pokriveno kamenjem, nego Srbima. Ovo beskrajno modro prostranstvo je jedina tačka gde Drina tiho teče da ne budi one koje je pokrila. Bežeći od zagrljaja noževa, ljudi su skakali u zagrljaj reke i ona ih je svojom pesmom uljuljkala u smrt, tačnije u večni život. Ovo je mesto veličanstvene lepote, ali i velikog užasa. Sva ova lepota je morala da gleda šta su lokalni muslimani

Više od 6.000 Srba stradalih u Starom Brodu ne smije biti zaboravljeno (VIDEO)

28.05.2023

U Starom Brodu kod Višegrada obilježena je 81 godina od zločina nad više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije, koje su pobile ustaše Jure Francetića. Višegrad – Stari Brod – pomenFoto: SRNA Služen je parastos i položeni vijenci kod spomen-obilježja i cvijeće u rijeku Drinu. Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima dogodio se u proljeće 1942. godine, a skrivan je 66 godina. Slika dugih djevojačkih bijelih košulja koje se rasvjetavaju u nabujaloj Drini neprestano se vraća u sjećanje Milorada Ćebića, jednog od rijetkih preživjelih svjedoka ustaškog zločina u Starom Brodu. – Ko je prešao, taj je ostao živ, a sve što je ovdje bilo na ovom mjestu je stradalo – ispričao

Rade R. Lalović: SONETI NAD SJENIMA SRPSKIH MUČENIKA

25.05.2023

Kada smo se sredinom druge decenije 21. vijeka, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti njegovanja kulture sjećanja u školskoj praksi, počeli baviti istraživanjem poezije čiji je glavni motiv srpsko stradanje u 20. vijeku skoro niko od osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora srpskog jezika i književnosti, pa čak ni od univerzitetskih profesora sa katedri za srpski jezik i književnost nije mogao da nam odgovori na pitanje da li je neko od srpskih pjesnika napisao koju pjesmu o Jasenovcu, Jadovnu, Prebilovcima. Dominantni odgovori su bili „Ne znam.“ ili „Ja se time nisam bavio“. I tako je započelo naše traganje za poezijom koju smo u svojim kasnijim radovima nazvali srpska poezija stradanja i patnje.

vukasin-ikona.jpg

Đurđica Dragaš: Spavaj mirno Vukašine… tvoje je carstvo nebesko!!!

25.05.2023

Razoružao si bezdušnika rečima svetačkim – Samo ti dijete radi svoj posao!!! Plavo je nebo danas, Vukašine.Sunce miluje nekošenu travu, tvoju postelju samrtnu… Samotna ptica peva o tebi, o tvojim blagim očima i žuljevitim rukama seljačkim…Peva o tvojoj duši nevinoj. Ne plače nebo za tobom danas kao što ni ti nisi plakao pred svojim dželatom.Gledao si ga očima iskopanim, miran i nedodirljiv. Obrisao si njegovo okrvavljeno čelo rukama odsečenim. Mislila je zver da će se nahraniti tvojim bolom, da će, kidajući tvoje telo, umiriti svoju glad…Nadala se da ćeš moliti za život, da ćeš otići sa strahom u očima… Nadala se, al’ uzalud… Osakaćen, rastrgnut, umoren… gledao si krvnika dušom

Pakao koji su u jamama otkrili arheolozi tokom šezdesetih godina

24.05.2023

Istraživače koji su radili na otkopavanju /manjeg/ dijela jasenovačkog kompleksa tokom šezdesetih godina prošlog vijeka najviše su šokirale brojne dječije čizmice za mališane predškolskog uzrasta. Ovi predmeti su pripadali ubijenim žrtvama i nabacani su na njih prije zatrpavanja jame zemljom… Priredio: Nenad TADIĆ U opštoj licitaciji brojem jasenovačkih žrtava, Srba, Jevreja, Roma, te antifašista, hrvatska strana nerado citira one koje su vršili iskopavanja tokom šezdesetih godina prošlog vijeka i koji svjedoče da je samo u /manjem/ dijelu koncentracionog logora u jame bačeno do 130.000 ljudi. Uz ovu brojku, koju pominje vođa istraživanja Zdravko Marić, ugledni arheolog i nekadašnji direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, treba napomenuti da 19 godina nakon rata

Kozara: Od Istorijske šume do Nacionalnog parka

24.05.2023

Nacionalni parkovi u većini slučajeva predstavljaju teritorije bogate biljnim i životinjskim svijetom, zaštićene zakonom od ljudskog uticaja. Spomenik na Kozari; FOTO: snimak ekrana U Karakasu (Venecuela) 1992. godine, održan je Svjetski kongres o nacionalnim parkovima, na kom je usvojena preporuka da svaka država zaštiti najmanje 10% svoje teritorije. Ipak, postoje i Nacionalni parkovi koji su osnovani u prvom redu zbog važnih istorijskih događaja. Jedan od takvih Nacionalnih parkova jeste i Javna ustanova Nacionalni park „Kozara“ Prijedor. Naime, u toku drugog svjetskog rata planina Kozara je bila teritorija na kojoj su se vodile velike i u nekim momentima presudne bitke protiv ustaštva i nacizma na našim prostorima. O partizanima Kozare u

Đurđica Dragaš: DUŠA PUNA LIKE

23.05.2023

Raduj se, grli se sa korenjem i zemljom jer u njoj nestadosmo i iz nje iznikosmo.. Lika; FOTO: Jadovno 1941. / D. Bastašić Lutaj noćas, dušo moja. Putuj sama, očiju širom otvorenih. Pustila sam te kao pticu, kao nerođeno dete, nemirno i srećno.  Pustila sam te da skitaš po sećanjima mojim,  da me pronađeš u dodirima i mirisima, u bojama i slikama. Otvorila sam dlan i dala ti slobodu. Slobodu da mi se s jutrom vratiš. Da mi doneseš  rosu i maglu praskozorja. Da zahvatiš vodu sa bunara i napojiš me studeni njenom. Trči mojim koracima dečjim, igraj se nevina i radosna….kao sunce, kao osmeh, kao prvi poljubac. Otvori kišobran

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: