arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Pop Risto Ćatić

22.05.2023

Čim su se domogli vlasti, ustaše su i u Livnu započele sistematske i temeljite pripreme za potpuno istrebljenje srpskog življa. Uputstva o tome donijeli su oni koji su sa blagoslovom Stepinca i potpunim ovlašćenjima Pavelića stigli iz Zagreba ubrzo nakon kapitulacije i raspada Jugoslavije. CVIJO PAJČIN — ORAŠČIĆ, simbol hrabrosti i nepokora u livanjskom kraju Znali su dobro da je prvi i najvažniji zadatak dokopati se najviđenijih i najuticajnijih ljudi i pokupiti oružje i ratnu opremu iz ruku Srba a potom ih, goloruke i obezglavljene, u datom trenutku sasvim uništiti. Napravljena je crna knjiga a jedan od prvih koji je u nju upisan bio je Cvijo Pajčin, zvani Oraščić iz

Ivan Jovanović – Crni: Ustaša jamar i Titov partizan

22.05.2023

Ime mu je među oko 1600 ustaša- katolika poginulih „za hrvatsku slobodu“ na spomeniku u Čapljini, podignutom 2002. godine Ivan Jovanović – Crni Polupismeni seljak, ustaša jamar, mučitelj i masovni ubica, monstrum iz Šurmanaca u katoličkoj župi Međugorje, glavni ubica prebilovačkih majki i njihove dece i hiljada drugih Srba, završio je Drugi svetski rat kao Titov partizan u Žumberačkoj brigadi! U nju je stupio u maja 1945. posle zarobljavanja kod Celja i ostao do demobilizacije 3.jula 1945! Jovanović je ovu činjenicu iz svoje biografije ispričao 4. 10. 1956, isledniku Ahmetu Alečkoviću, kao okrivljeni u Istražnom otsjeku Mostar Državog sekretarijata za unutrašnje poslove BiH (zapisnik 463/56). Ivan Jovanović je rođen 1902,

Preživjela Jelena Novaković: Sjećanje na zločine ustaša 1941. na Kordunu

21.05.2023

O genocidu na Kordunu, u Petrovoj gori i njenim okolnim selima, u vrijeme ustaško-domobranske ofanzive na Petrovu goru u prvoj polovini 1942. godine Dr Đuro Zatezalo je zapisao 1961. godine svjedočan­stvo preživjele žrtve Jelene Novaković. U jesensko doba 1941. godine došla je k nama pokojna Dragica Bulat i Veco Holjevac. Ne sjećam se dana, ali se dobro sjećam da su došli uveče. Preko rezervnog voda obavještene su žene Vojišnice da dođu na sastanak u moju kuću. Iste večeri sastalo se u mojoj kući 38 žena. Nama okupljenim ženama govorila je Dragica Bulat o ustanku i zadacima nas žena, naglašavala je da trebamo biti dobro organizirane, da moramo za vojsku skupljati

Svjedočenje Mile Džodan o zločinu nad Srbima Korduna

20.05.2023

Jadna dječica, majko moja. Kao pilići kad im glavu odsječeš, pa onako odskaču, niz putić se štrljkaju. Gledaš onu žalost, kako se ne može umrijeti ni živjeti. Mi smo pobjegli u Petrovu goru. Bili smo tako, u obruču. Samo je lišće gorilo. To je samo varilo. Mjesto gdje smo se sakrile zove se Bjeljevine. Bilo nas je puno: Iz Maljevca, Gejkovca i Svinjice. Rulja naroda. Puno je naroda tada poklano. Dok smo se skrivali u šiblju naišli su ustaše. Jedan je komandovao: – Orešković, zalomi lijevo krilo ! Počeli su pucati i vikati, da se dižemo. Kažu: – Evo partizana! Mi ih počnemo moliti: – Gospodo, gospod vam Bog dao, mi

LEZI SRPČE I GLEDAJ U SUNCE: Priče logoraša iz Jasenovca – i kamen bi zaplakao

20.05.2023

Brojna svjedočanstva govore o užasima u jasenovačkom sistemu logora. Zvjerske likvidacije i neshvatljiva tortura ustaša nad nedužnim ljudima, bili su svakodnevica zatočenika „fabrike užasa“. Slobodan Grujičić i Danica Praštalo uspjeli su da prežive jasenovačku golgotu. Tešku uspomenu na muke iz logoraških dana, kažu, pamtiće dok su živi. – U logoru nije pucala puška, nego se samo čuo krik, jauk, i bacanje tijela u Savu – prisjeća se Slobodan Grujičić, iz Mašića kod Gradiške. Slike jasenovačkog užasa i danas su žive u očima Slobodana Grujičića, iz sela Mašići. Kao četvorogodišnjak gledao je kako ustaše kamama, maljevima i noževima ubijaju hiljade nedužnih. I sam je u logoru izgubio svoje najbliže. – Izjutra

Jovan Mirić: Ustaška taktika na lokalu

20.05.2023

Kad bi poveli grupu Srba da ih pokolju i bace u jamu, ustaše su držale većinu na rastojanju od oko 100 metara od jame, a sprovodili jednog po jednog do grotla, gde bi ga koljač usmrtio i strovalio u dubinu. Mićo Momčilović, dečak od 11 godina, nađe se početkom avgusta 1941. godine  u zbegu. Proteklih nekoliko dana ustaše su imale masovnu akciju sakupljanja Srba iz sela i zaselaka kosinjskih, da bi jedne pobijene bacili u kraške jame, druge zapalili u kući Mile Javorine, treće pobili i zakopali. Neki od Srba utekoše iz kolone, drugi iz zapaljene kuće, Mile se zateče kod ovaca. Od malih grupica po šumama i vrtačama skupi

POKOLj: Kalovi, Petrova gora 13. maja 1942.

19.05.2023

Petrova gora, u predjelu Kalovi ustaše su poklale 13. maja 1942. 28 žena i djece. U znak sjećanja na žrtve Pokolja donosimo vam svjedočenja preživjelih o ovom strašnom zločinu iz knjige “Kotar Vojnić u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji”. Izjave zapisao i redigovao istoričar dr Đuro Zatezalo. ANĐELIJA NAPIJALO Osjećala sam da živim Trinaestog maja 1942. godine oko 16 sati bila sam u šumi Bjeljevine. Sakrili smo se u žbunje misleći da nas ustaše neće primjetiti. Međutim, ustaše koje su se kretale tražile su nas kao što jastreb vreba kokoš. Idući pogibali su se da bi nas primijetili ispod krošanja ili u žbunju. To im je uspjelo. Kad su nas

petrova-gora-izbjeglice.jpg

POKOLj: Jarak Metaljka na Petrovoj gori, 9-14. maj 1942.

19.05.2023

Interval od devetog do četrnaestog maja u istoriji stradanja srpskog naroda u NDH ostaće zabilježen kao doba ofanzive hrvatskih snaga  i stezanja obruča  na Petrovoj gori oko 700 partizana i hiljada srpskih izbjeglica iz kotareva: Slunja, Vojnića i Vrginmosta. U jarku Metaljka, od  9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali su 57 žena i djece. Jarak „Metaljka“ ili „pod Metaljkom“ kako se naziva u literaturi samo je jedno od mnogobrojnih stratišta Pokolja na Petrovoj gori. U svojoj knjizi „Radio sam svoj seljački i kovački posao“  Đuro Zatezalo navodi svjedočanstva o ovim zločinima. Svjedočanstvo Đure Studena o masakriranju srpskih izbjeglica u Petrovoj gori maja 1942. zapisao sam 21. aprila 1961. godine. Tada je imao 32

Đurđica Dragaš: Lika, moja i tuđa

19.05.2023

Srećna sam, blažena i tužna. Opet na svome, a međ’ tuđima. Tu, na korak od sebe, a tako daleko. Udišem ličko jutro. Miriše poznato, setno, daleko. Miriše na pokošenu travu, detinjstvo i dedino dvorište. Miriše na bunar divoseljački i polje vrebačko. Srećna sam, blažena i tužna. Opet na svome, a međ’ tuđima. Tu, na korak od sebe, a tako daleko. Slušam ptice, nemirne od oblaka što prete kišom. Letimo zajedno…. Letimo ka nebu… Prži me sunce na kamenu srušene crkve. Miriše  tamjan sa garavih zidova. Čuje se davno utihlo zvono, dečji plač i pesma devojaka. Čuje se život…veličanstven i dalek, blistav i zgažen. Život kojeg nema! Vodi me šuma velebitska,

Ljiljana Raković: Zašto stradaju profesori istorije

18.05.2023

„Historia magistra vitae est!“ – Poruka za „one“ iz moje struke koji najmračniju tragediju i zločine zloupotrebljavaju da šire svoje dobro poznate ideje. Činjenice 1. Tokom ratova 90-tih godina 20. veka, nasilje, kriminal, enormna količina oružja, dekadencija, opšti pad morala i urušavanje sistema vrednosti bili su prisutni svuda oko nas. I pored toga, i drugih problema sa kojima je morala da se nosi (oskudica zbog nehumanih sankcija, malih plata, povećanog broja dece u odeljenjima – preko 40 nakon izbegličkih kolona, štrajkova, protesta itd.) škola je tokom te strašne decenije i dalje bila bezbedno mesto, a nastavni kadar ugledan i poštovan. Iako su na ulicama carevali kriminalci, a sitniji među njima

Djuro_Zatezalo.jpg

Vodite ih i pobijte, oni su presuđeni…

18.05.2023

Od 6. do 9. maja 1941, pohvatale su ustaše na pre­varu 600 Srba muškaraca s područja kotara Slunja i Vojnić, od kojih su 520 poklale u Hrvatskom Blagaju Na Đurđevdan, 6. maja 1941. godine, osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan neču­venog zločina nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića. Zločin planiran, do­bro pripremljen i organizirano izveden

Kulturom sjećanja protiv zaborava

17.05.2023

U BIJELjINI ODRŽANA JAVNA TRIBINA UDRUŽENjA HERCEGOVACA “ JOVAN DUČIĆ” NA TEMU “SJEĆANjEM I PAMĆENjEM PROTIV ZABORAVA” Dvadeseti vijek je bio vijek stradanja i u tom vijeku nastradalo je oko 170 miliona ljudi, od čega je oko deset miliona ljudi bilo žrtva genocida, izjavila je profesor dr Sanja Savić, predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo na sinoćnjoj tribini “ Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava”, kojom su Udruženje Hercegovaca “Jovan Dučić” i Pravni fakultet Univerziteta Istočno Sarajevo željeli da rasvijetle stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata na teritoriji Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske, ali i stradanje Srba Hercegovine i Semberije u kompleksu logora i u jamama Jadovna i ostrva Pag. Govoreći

U Zemunu održano molitveno sabranje za Srbe pobijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

17.05.2023

U subotu 13. maja 2023. na 81 godinu od početka stradanja Srba u logoru Zemun, u eri Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom, potomci i poštovaoci žrtava, u organizaciji Udruženja Jadovno 1941. iz Beograda, održali su molitveni skup. Parastos su zajedno služili Protoprezviter Luka Verić, paroh crkve Svete Trojice, O. Petar Bakajlić, paroh hrama Sv. Oca Nikolaja, O. Saša Pajković i O. Igor Bates iz Crkve Sv. Dimitrija sa samog zemunskog groblja. Udruženje Jadovno 1941. je priložilo žito, vino i pogaču za službu, a potom predsednik Udruženja g. Momčilo Mirić i član UO g. Veljko Đinović su svečano položili

POZIV: U Zemunu organizujemo molitveno sabranje za Srbe pobijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

11.05.2023

U subotu 13. maja 2023. na 81 godinu od početka Pokolja, na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom, sa početkom u 11.00 časova, skup građana Zemuna, potomci i poštovaoci žrtava logora Zemun organizuju molitveni skup i kratak istorijski čas posvećen Srbima ubijenim u logoru Zemun 1942-1944. U koncentracionom logoru Zemun, smeštenom od 1941-1944. godine na nekadašnjem beogradskom sajmištu, tada teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, od početka maja 1942. godine, u drugoj fazi njegovog rada, ubijeno je, prema dosadašnjim istraživanjima, više od 10.000 Srba. Od tog broja, najmanje 6.500 žrtava su bile većinom žene i deca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Žrtve su na to mesto dovožene

Letak – Jadovno 1941.

11.05.2023

AGAINST OBLIVION- CONTRE L’OUBLI – PROTIV ZABORAVA – CONTRO L‘OBLIVIONE – GEGEN DAS VERGESSEN – PROTIV ZABЫVANIЯ – PROTI POZABI – PROTIV ZABORAVA Ovaj projekat udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke, letak/flajer na srpskom jeziku ali i na sedam stranih jezika, mnogo znači za objelodanjivanje istine o Pokolju a posebno o Genocidu počinjenom od strane hrvatskih ustaša i drugih oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske, nad Srbima na području Teslinog Smiljana. Klikom na neku od naslovnih fotografija ispod ovog teksta, otvoriće Vam se posebna stranica sa letkom/flajerom na odabranom jeziku. Dogodine na Jadovnu! Preuzmite letak u PDF formatu na jeziku koji odaberete Jadovničku misiju možete pomoći ako štampate letak obostrano, u

Đurđica Dragaš: Priča o Desi iz Divosela

08.05.2023

Došla si mi noćas u snu… prvi put. Došla si mi noćas u snu…prvi put… U šuštavoj beloj haljinici, s dečjim rukama, s očima punim neba. Smešile smo se jedna drugoj jer… mi smo ista krv! Pričala si mi o tom danu, o jutarnjoj rosi i požutelom, ustalasanom klasju. Mirisale smo zajedno sveže skuvano mleko i jele tvrdi hleb. Šaputala si mi o majčinom skutu i dedinom brku, o rumenom dečaku Jovanu. Jurile smo za šarenim teletom, milovale zvezdu na konjskom čelu, slušale ptice i šumu… Prepoznavale smo jedna drugu, bez dodira i pogleda jer… mi smo ista krv! Pričala si mi o strahu, o očevoj bori na čelu, o

Godišnjica hapšenja Vladike banjalučkog Platona

07.05.2023

Ustaše su uhapsile vladiku Platona i odveli ga 5. maja 1941, zajedno sa protom Dušanom Subotićem, arhijerejskim namjesnikom iz Gradiške na Savi, izvan Banjaluke gdje su ih ubili i bacili u rijeku Vrbanju. Sveštenomučenika Platona Banjalučkog ubio je ustaša Asim Ćelić. Vladičino iznakaženo tijelo pronađeno je u selu Kumsale 23. maja 1941. godine. Episkop Platon (svetovno ime Milivoje), rođen je u Beogradu 29. septembra 1874. od oca Ilije i majke Jelke (Sokolović). Gimnaziju je učio u Vranju i Nišu, a potom školovanje nastavio u Beogradskoj bogosloviji. Zamonašio se kao učenik trećeg razreda bogoslovije. Kada je završio bogosloviju rukopoložen je za đakona i prezvitera. Godine 1896. poslat je u Srpsko podvorje

Sandra Blagić: Dušo moja, boli li te nepravda?

07.05.2023

Boli li te dušo moja, što ti bar kapelu nijesmo podigli? Da nikne kapelica, da ti bar svijeću zapalimo. Da zapalimo svijeće za bezimenu djecu , za majke i bake, deke i očeve, stričeve, ujake, komšije… Dušo moja, boli li te nepravda? Dušo moja,pod crnicom zemljom, boli li te ćutanje? Boli li te umanjivanje broja poklanih, nedoklanih, u Savu bačenih mučeničkih duša? Boli li te tišina u Donjoj Gradini? Ili voliš što se čuje samo cvrkut ptica? Boli li te što se okupimo samo jednom godišnje da ti mučeničku zemlju cjelivamo? Da li te boli što te spominjemo rijetko ili skoro nikako? Pijetko samo pred izbore ili kad se neki poeni

sveti-vukasin.jpg

LOGORSKA ISTORIJA SRBA – SVETI VUKAŠIN JASENOVAČKI I SARAJEVSKI ĐURĐEVDANSKI TEFERIČ 1942.

06.05.2023

Žarko Vidović: Danas mi je, na Liturgiji, u Hramu Svetoga Save, oživelo sećanje i na moj transport, i dolazak u logor Jasenovac. Evo dana koji nam je dao Bog: u Arhijerejskoj sabornoj Liturgiji, u Hramu Svetoga Save na Vračaru, na dan Svetog apostola i evangeliste Jovana 2000. godine, Duh Sveti kroz usta Crkve – liturgijske zajednice naroda sa Vaskrslim Hristom – proslavlja imena srpskih Mučenika i Svetitelja, Svedoka Hristovih, među njima i Svetog Vukašina iz Klepaca i Sarajeva, Svetog Vukašina Jasenovačkog. Bio je iz hercegovačkog roda Mandrapa koji je svoju granu imao i u Sarajevu: stara ugledna kuća u ulici Miloša Obilića, na Piruši. (Zbog suviše vidnih i svežih tragova

HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941.

06.05.2023

6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića. Zločin planiran, dobro pripremljen i organizirano izveden po zamisli poglavara Pavelića i naređenju Eugena Dide Kvaternika. Upravo toga dana, 6. maja, dana veselja i slave, u ranu zoru, odjeknuli su prvi ustaški pucnji

Đurđevdanski ustanak

06.05.2023

Đurđevdanski ustanak je naziv za oružani otpor Srba u Kijevu kod Sanskog Mosta koji je izbio je 6. maja 1941. godine. To je bio prvi oružani otpor vlastima Nezavisne Države Hrvatske, ali i uopšte prvi oružani otpor na teritoriji okupirane Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svijetskog rata. Do oružanog otpora došlo kada su ustaše u jednoj od akcija pod izgovorom „oduzimanja oružja“ od Srba, došle na Đurđevdan, 6. maja 1941. godine u srpski dio sela Kijevo, u kojem je nekoliko porodica proslavljalo krsnu slavu. U kućama ovih domaćina ustaše su se ponašale veoma bahato, maltretirajući goste i ponižavajući domaćine prevrtanjem slavskih trpeza i lomljenjem slavskih svijeća. Čak su i zapalili kuću

Seljaci kopaju svoje grobove pre ubijanja.

Ustaše svjedoče o zločinu u Hrvatskom Blagaju nad Srbima Korduna 6. maja 1941.

05.05.2023

Zakleli smo se da ćemo srpsko sve poništiti, od kilograma, pa dalje. Mile-Milić Abramović, vodnik stožerne satnije 1. ustaške bojne, 8. ustaškog zdruga:  “Ja sam za vrijeme Jugoslavije pripadao HSS-i u kojoj sam bio sve do 1941. godine. Prilikom kapitulacije Jugoslavije ja sam bio kod svoje kuće u selu Korana (Srpski Blagaj) općina Cvijanović Brdo, kotar Slunj. Odmah uspostavom NDH, travnja 1941. stupio sam u ustašku organizaciju, kojom je rukovodio mlinar Joso Pau­nović. Mjeseca svibnja 1941. na dan Sv. Đurđa mi smo se organi­zirali za kupljenje Srba po Veljunu, Veljunskoj Glini, Crnom Vrelu i Poloju, te ostalim srpskim zaseocima Veljuna. Na isti dan naoruža­li smo se u Blagaju u jačini

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 04-05. maj 1945. Godišnjica stradanja Srba u logoru Sisak

04.05.2023

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com .

„UMANjENjE BROJA JASENOVAČKIH ŽRTAVA VODI PORICANjU ZLOČINA“ Režiser Momčilo Mrdaković upozorio na prekrajanje istorije

03.05.2023

Srpski režiser i arhitekta Momčilo Mrdaković, autor crnohumorne komedije “Mamaroš”, rekao je da priprema dva nova filma koja će se baviti temom zločina nad Srbima i Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, te ukazuje na opasnost od revizije, poricanja i umanjenja srpskih žrtava u ustaškom logoru Jasenovcu. Mrdaković, čija uža i šira porodica stradala u Jasenovcu, ističe u intervju Srni da umanjenje broja jasenovačkih žrtava vodi poricanju tog zločina, pa se pojavljuju istoričari iz Hrvatske koji ne govore o pobijenim Srbima u Jasenovcu, nego da su pobijeni „ustanici komunisti“. On je naveo da će jedan film biti o njegovoj majci Vukosavi Mrdaković, rođenoj Gligić, koja je preživjela ustaški logor Staru Gradišku

Đorđe Brujić: JASENOVAC U DVIJE SLIKE

03.05.2023

Pokušao sam da ti zatvorim oči, da sanjamo skupa.. Kožara Noć iz drugog prosijanjaDonese zrnce svjetlonosne klice,Oblakom se mjesec uvio u sušu,A ovdje u pepelištu istog postojanjaTvoje je čelo hladno, i ruke, i lice,I ne mogu više dotaći ti dušu,Ni ugrijati pramen njenog nestajanja. Nije u ovoj sobi jedini miris studi,Niti mravlja grudva jedina tišina:Bose su naše stope i gole su nam grudi,Na vremenskom trenu u kom je slamnat odarSamo je privid trupla i njegova bjelina;Razapete kože život su drugih ljudi,I plavi, riječni vrtlog što u dahu nam je modar, Kao jesenje more koje pod dlanovima krijem;Pokušao sam da ti zatvorim oči, da sanjamo skupaOnaj povez vjetra na kome te

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: