arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

DUPANOVIĆ Dino – odgovor na izrečene neistine

DUPANOVIĆ Dino, direktor Muzeja AVNOJ-a u Bihaću, za video prilog TV USK objavljen 13.09.2023. godine iznosi niz neistina i netačnih navođenja istorijskih izvora na koje se poziva. Takođe, u pozivanju na takve izvore, svjesno prećutkuje one koji očito nisu poželjni da se javno objave. Piše: DRAGAN RADOVIĆ Primjera radi, na samom početku obraćana na 01:12 obrazlaže da je Vladimir Dedijer u svom Dnevniku zapisao kako je u Bihaću pobijeno 12 hiljada ljudi i to “prema računanju lokalnog stanovništva”, što je netačno. Ova konstatacija nije zapisana, već je riječ o priznanju muslimanskog ustaše Jusufa Pašagića, jednog od od glavnih organizatora zločina i najvećih zlikovaca u bihaćkom kraju, u kom govori gdje

50 godina stvaralaštva Rada Lalovića

Profesionalnim, stručnim, posvećenim i neprekidnim radom, profesor Rade Lalović je 50 godina stvarao, pisao i govorio u nastavi i književnosti. Njegovih 25 knjiga i preko 200 stručnih radova govore o strpljivom i predanom profesoru. Književno veče posvećeno ovom jubileju održano je sinoć u Centru za kulturu i informisanje u Foči. Za posebni doprinos razvoju obrazovnog sistema u Republici Srpskoj i razvoju Republičkog pedagoškog zavoda Lalović je dobio  Zlatnu plaketu povodom tridesetogodišnjice rada Zavoda. Dobitnik je i Povelje za njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku koju mu je dodijelio  književni klub „Luča“. Dobitnik je i niz drugih zahvalnica i priznanja za pomoć u radu obrazovnih i kulturnih institucija. O književnom

Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas!

Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas! Zbog vernosti Bogu i Božjoj pravdi postradaste telom – zemlja se rastuži; al’ spasoste duše – Nebo se veseli. A preci se vaši raspevaše Nebom, na kapiji Raja sretoše vas pesmom: Imena su vaša u knjizi večnosti, ulazite u Raj, deco besmrtnosti! Mi na zemlji, rod vaš, kličemo vam u glas: Mučenici novi, molite za nas!

Sutra u Beogradu, mirna protestna šetnja za odbranu Svetih novomučenika Jasenovačkih

Protestna šetnja će biti održana u sredu 13. septembra, na Dan svetih novomučenika Jasenovačkih. Početak je najavljen za 11:55 časova ispred zgrade Vlade R. Srbije u Nemanjinoj 11. Protestni skup organizuje Društvo srpskih domaćina sa nacionalnim organizacijama: udruženjima Krajišnika – koje predstavlja pukovnik u penziji Mirko Radaković, preživela deca logoraši Jasenovca Smilja Tišma i logora Jadovno Gojko Rončević, ujedno i direktor Instituta  Dijana Budisavljević, Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke i istoimeno udruženje iz Beograda, koja predstavljaju Dušan Bastašić i Momčilo Mirić; Rodoljubivi sabor i Pokret srpske sabornosti – prof. dr Alek Račić; Udruženje Ko Nam Truje Decu – pukovnik Zoran Jovanović; Udruženje Stara Bežanija – predsednik Volga Ilić koje

Foto D. Dozet

Vasilije Krestić: Nedostojna trgovina žrtvama genocida

Patrijarh se oglušio o molbu istoričara da na mesto predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida umesto episkopa Jovana postavi drugog vladiku. O falsifikovanju istorije i falsifikatorima (2) Nekoliko srpskih istoričara imalo je priliku da njegovu svetost, patrijarha Porfirija, u ličnom susretu upozna s ponašanjem vladike Jovana i njegovim stavovima koji se tiču počinjenog genocida nad Srbima u NDH. Patrijarh je tom prilikom zamoljen da poradi na tome da na mesto predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida umesto episkopa Jovana postavi drugog vladiku. Patrijarh se oglušio o tu molbu istoričara, koji, kao ozbiljni naučnici, ne mogu da se saglase s neodgovornim, politikantskim, s naučnog, moralnog i nacionalnog stanovišta neprihvatljivim istupima vladike

Uskočka šuma - ekshumacija

Predmet: Izveštaj o ekshumaciji žrtava ustaškog logora u Staroj Gradišci

Izveštaj Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini – Povereništvo za okrug Sremski u Zemunu od 23. aprila 1946.  Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Beogradu, o rezultatima ekshumacije žrtava ustaškog logora u Staroj Gradiški[1] ZEMALjSKA KOMISIJA ZA utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini POVERENIŠTVO ZA OKRUG SREMSKI U ZEMUNU Broj 397 Predmet: Izveštaj o ekshumaciji žrtava ustaškog logora u Staroj Gradiški[2] DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA UTVRĐIVANjE ZLOČINA OKUPATORA I NjIHOVIH POMAGAČA BEOGRAD Smatrajući za važno da se i pre početka rada upoznam sa pojedinostima i svim predradnjama ove ekshumacije odmah sam otputovao, i 14. IV 1946. god. u 9 sati

KAZIVANjE SIMA BOJBAŠE IZ GLUŠACA: U Jasenovcu su mi stradali majka Bosa, baba Mara, brat Milorad, sestra Danica i tetka Milica

Selo Glušci se nalazi u opštini Metković, u dolini rijeke Neretve, na samoj granici sa Hercegovinom. To je jedino čisto srpsko selo na prostoru od crnogorske granice na Debelom Brijegu, pa sve do Zadra, Šibenika i Knina. Pred Drugi svjetski rat brojalo je preko 200 stanovnika, a sada ih tamo ima oko 40. U logoru Jasenovac stradalo je 90 žitelja ovog mjesta, pretežno žena i djece. Porodice koje tamo žive su: Bojbaše, Pucari, Vukovići, Arnauti, Likići i Stanići, a u zaseoku (koje pripada Hercegovini) su Brstine. Nema nikakve razlike, u mentalitetu, običajima i svim ostalim karakteristikama ovih ljudi, sa ostalim Srbima iz Hercegovine. Ja sam, kao dijete, doživio ono što

Antun Miletić za “Glas Srpske”: Na sceni nije samo revizija broja žrtava već cijele istorije

U posljednje vrijeme vrši se ne samo revizija broja žrtava, nego i revizija istorije. Sad se više ne zna ko je dobio, a ko izgubio Drugi svjetski rat i to je prava katastrofa. Piše: Svjetlana Đuričić Kazao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” istoričar i magistar vojnih nauka Antun Miletić iz Beograda te naglasio da se revizijom bave i mnoge državne ustanove u Srbiji. GLAS: Šta stoji iza tih pokušaja revizije istorije i zašto se uglavnom pokušava umanjiti broj srpskih stradalnika u Drugom svjetskom ratu, a najviše u Jasenovcu? MILETIĆ: Zato što je najviše Srba ubijeno u Jasenovcu. Srba je najviše bilo i u partizanima, dvije trećine je bilo

Kalendar genocida: 08. septembar 1942. Godišnjica stradanja Srba iz Šida

Na današnji dan prije 81 godine u logor Jasenovac odvedeno je preko 400 muškaraca između 16 i 70 godina iz šidskog sela Jamena. Masovno hapšenje srpskih i romskih stanovnika sremskog sela Jamena, izvedeno je u kontekstu “Akcije Viktor Tomić”. Hapšenje su izvršili domobrani i ustaše. Slično hapšenje sprovedeno je 17. septembra. Publikovani su poimenični podaci o 284 uhapšena srpska stanovnika Jamene, među kojima je bio velik broj žena, i podaci o 115 romskih uhapšenih stanovnika ovog mjesta, među kojima su većina bili žene i djeca. Prema ovim podacima, među uhapšenim Romima bilo je 40 djece. Jamenački Romi su svi pobijeni u logoru Jasenovac. Istoga dana i dan kasnije uhapšeno je

Sedam decenija prikrivanja istine o krvavom stratištu

Ne pamtim oca, nemam nijednu njegovu fotografiju. Zato sam uvek volela da mi oni koji su ga poznavali pričaju kakav je bio… I da nalaze detalje po kojima podsećam na njega. To mi je pomagalo da u mašti zamišljam njegov lik, drhtavim glasom priča Mara Grkinić, rodom iz Donjih Gata u Cazinskoj Krajini, čiji su otac, dva strica i deda, inače invalid bez noge, jula 1941. stradali od ustaša na mestu zvanom Garavica, na putu od Bihaća prema Ličkom Petrovom Selu. – Odveli su ih na dan kada je rođena moja sestra. Zajedno sa hiljadama nedužnih civila na najsvirepiji način ubijeni su i bačeni u masovne grobnice na Garavici. Imala

Jama Golubinka u Šurmancima

Dečji plač iz bezdana hercegovačkih jama

Jedno od najvećih i najznačajnijih katoličkih svetilišta u 20. veku niklo je u Međugorju u blizini jame Golubinka, u koju su ustaše samo u jednom danu u avgustu 1941. bacile 237 dece iz Prebilovaca. Na svega dva kilometra od strašnog stratišta gde su svirepo ubijena srpska deca navodno se ukazala Gospa. Piše: Nikola Trklja Brdo ukazanja u proteklih 40 godina posetilo je više od 40 miliona katolika iz celog sveta ali izgleda da niko od njih nikada nije čuo plač nevine dece koja i danas vrište iz ponora obližnje jame u Šurmancima Zvanična istorija posle Drugog svetskog rata decenijama nas je učila da je ustanak u Jugoslaviji počeo 7. jula

Hronika temeljno pripremanog zločina

Jasenovac je mesto koje je postalo sinonim nacionalne traume. Ali bez sećanja i na žrtve na ostalim stratištima, buduće generacije neće moći da sagledaju tragediju i razmere zločina nad Srbima u NDH Piše: Marko Lakić Jasenovac je najstrašnija srpska reč. To je bila fabrika smrti na balkanski način. Brutalna i primitivna. Potpuna suprotnost nemačkoj industriji smrti koja je bila pedantna, administrativna i hladna. Jasenovac je bio sušta suprotnost. Tamo je sve bilo lično. Zločine su vršili pojedinci. Oni su žrtve gledali u oči. Takmičenja u klanju, maljevi, budaci, bajoneti… Zbog toga je to mesto postalo sinonim nacionalne traume. Ali, baveći se Jasenovcem i odbranom obima tragedije na tom mestu, koju

Zlatko Vajler

Pobegao iz Jasenovca pa pravo u šumu

Zlatko Vajler je sa nepunih šesnaest godina predstavljao Kraljevinu Jugoslaviju na Svetskom prvenstvu u stonom tenisu koje se 1931. godine održavalo u Budimpešti, a nekoliko godina kasnije je postao i državni prvak. Pored toga, bio je Jevrejin. 21. juna 1941. počeo je njegov lični pakao, a tako i naša priča. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 6. septembra 2017. godine.) Zlatko Vajler se rodio u Sušaku 1914. godine, a sa nepunih šesnaest predstavljao je našu zemlju na Svetskom prvenstvu u stonom tenisu održanom u susednoj nam Mađarskoj. Bio je takođe i prvak Kraljevine Jugoslavije u ovom sportu, a bavio se i gimnastikom. Zlatko

Jadovnička priča o Milici i Kati

Pajo je napravio drveni sanduk, svezao ga na motor i sam dovezao majčine kosti na rodni Kordun. Na Crkvištu, pravoslavnom groblju stanovnika Vojnića i okoline, stoji spomen obilježje porodice Petrović iz sela Knežević Kosa. Među njima je i spomenik Petrović Milici (1920-1941) i njenoj majci Petrović Kati (1896-1941). Ipak, Miličine kosti ne miruju na ovom groblju. Katine su kosti prenešene ovamo 1968. godine iz Like. Ovo je priča o njima… Prababa po ćaćinoj strani mi je iz kuće Petrovića iz sela Knežavić Kosa. Pavao Petrović “Pajo” je najstariji izdanak te familije. Predsjednik je, kako to danas kažu antifašističke i boračke organizacije (SABAH) u Vojniću. Jedan od posljednjih boraca “onoga” rata, u

ŽIVOT ČOVEK NA BALKANU: SLUČAJ DR NIKOLE NIKOLIĆA

Ovih dana se, po ko zna koji put, kreće u akciju smanjivanja broja žrtava u Jasenovcu. Čelnik Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Dejan Ristić, nikako da pređe cifru od sto hiljada, koja mu je odekud oktroisana ( valjda Srbi ne mogu da imaju „previše“ žrtava, jer su oni „genocidlije iz Srebrenice“, kako je odlučio gazda zvani Novi svetski poredak ). Piše: VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ SMEJU LI SRBI BITI ŽRTVE GENOCIDA? Ko god ima malo logike, i ko, bar malo, poznaje istorijske činjenice, ne može tek tako da se pomiri sa takvim revizionizmom. Dovoljno je, recimo, setiti se koliko je ljudi sa Kozare odvedeno u smrt, pa da sve bude jasnije. Nemačka

DOKUMENTARNI FILM “GARAVICE”

Dokumentarni film GARAVICE predstavlja priču o jednom od najvećih stratišta srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata. Film objašnjava i posljedice koje su uslijedile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu. Biblijsku tragediju obilježila je i nasilna islamizacija i pokatoličavanje Srba, umiranje i ostavljanje djece u smetovima Grmeča. Sudske presude i arhivska građa zabilježili su zločine iz strasti, skidanje krvave odjeće sa unakaženih srpskih žrtava i učešće djece muslimanskih i hrvatskih ustaša u zločinima. Film je baziran na više od tri hiljade dokumenata (sudske presude, saslušanja, zapisnici, izvještaji, proglasi i dr) i živoj riječi 27 preživjelih svjedoka, od kojih u

Slavko Vasić iz Adaševaca, preživeli zatočenik Jasenovca

Pokušaćemo da iznesemo potresni deo jedne životne istorije, kratku istinu čoveka koji pune tri godine nije nosio zvučno ime – čovek – jer to nije bio – ne svojom krivicom. Živeo je pod okolnostima gde se ljudski život nije cenio – bio je bezvredan. Nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Spasao se poslednjeg dana iz „fabrike smrti“, iz strašnog pakla, 1945. godine, ispred poslednjeg krvavog obračuna ustaša nad preostalim zatočenicima, pred njihovo bezglavo povlačenje i izbezumljeno bekstvo sipred jedinica Narodnooslobodilačke vojske. Hteli su svaki trag i svedoke da unište, što im je samo delimično uspelo. Slavko Vasić, ćurčija u krojačkoj zadruzi u Šidu, pričajući otresnu priču o užasnim nedelima

Dušan Krcunović i Časlav Koprivica: Ponovnim „brojanjem“ do ponovnog pogubljenja

Insistiranje na akribičnosti prilikom utvrđivanja broja stradalih Srba u Jasenovcu, logoru anihilacije svake akribičnosti, dovelo je do (po)grešnih brojeva, suprotno namjeri revnosnih istraživača, ali sasvim u skladu sa namjerom ustaških zlikovaca i savremenih revizionistčkih (post)ustaških agitropovaca, svih triju vjerozakona. Tako se u “akribičnosti” popisivača jasenovačke nekropole “potkrao” još jedan zaborav. Obnavljanjem zaborava u “akribičnim” brojevima, jasenovačke žrtve dvostruko su pogubljene. Prvim pogubljenjem nanošena je patnja žrtvama, dok se njihovim drugim pogubljenjem, gubljenjem u umanjenim brojevima, nanosi patnja živim em-pa(m)tiocima Jasenovca – sadašnjim i svim budućim, iživljavanjem nad njihovim pamćenjem i njihovim osjećanjima. Tako se tobože naučno savjesna matematika zločina – ni najmanje slučajno – preokreće u zločinačku „matematiku“, kojom se

Godišnjica brutalnog ustaškog ubistva 150 nedužnih i srpskog slikara Save Šumanovića

Sava Šumanović nema svoj grob. Počiva u jednoj od zajedničkih grobnica među hiljadama sremskih Srba, biranih za streljanje po ugledu među komšijama, po dobrom obrazovanju, po stvaralačkoj vrednosti, po pripadnosti veri. Danas je godišnjica brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. vijeka. U Sremskoj Mitrovici, u noći između 29. i 30. avgusta, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt je našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar Sava Šumanović. Ustaške vlasti HDH su na tom mestu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski i planski ubile više hiljada nedužnih civila, a najviše žrtava bilo je upravo tokom avgusta

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.”: Potomci žrtava Jasenovca ne mogu da ćute

Logorom Jasenovac, brojem žrtava i sjećanjem na ovaj strašni zločin, pored istoričara, trebalo bi da se bave i sociolozi, psiholozi, demografi, ali i sami potomci žrtava, zato što je ovaj koncentracioni logor jedna od najznačajnijih karika u srpskom identitetu. Razgovor vodio: Veljko Zeljković Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić, navodeći kako to potomcima žrtava niko ne može da zabrani, ma kako se on zvao i u kojoj fotelji sjedio. Kako kaže, intervju koji je nedavno dao direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić, u kom je istakao da diletanti ne bi trebalo da se bave Jasenovcem, jeste iritantan i uvredljiv za sve potomke žrtava

Đurđica Dragaš: NEIZBROJANI

Mnogo nas je… mnogo više nego vas!! Pitate koliko nas ima,tražite nam imena…. Mi smo neizbrojani, bezimeni.Sa nama spavaju nerođena deca i presahle majčine grudi.Iza nas ostaše pusta sela,izgubljena stada i neuzorane njive.Iz naših kostiju raste trava po kojoj gazite.Iz naših očiju pobeže nebo pod kojim hodate. Naša je krv na klasju što zri u kasno leto, na kućnim pragovima gde nas nađoše zveri.Naš pepeo samuje na zgarištima. U svakom smo drvetu, listu, cvetu,u proleću što nas probuditi neće.U svakoj pahulji što se ledi na prozoru. Naša duša je u kamenu što ga bacate na nas,u svakoj gruboj reči,u zaboravu kojim nas ubijate ponovo. Al’ mi vas pratimo, nevidljivi, lagani,

Spot “Teci reko” o Jasenovcu vidjelo oko milion i po ljudi (VIDEO)

Činjenica da je spot “Teci reko” o strahotama Jasenovca, u izvođenju “Beogradskog sindikata” i Pavline Radovanović, od 1. jula kada je premijerno prikazan ima oko milion i po pregleda ohrabruje da će istina o strašnim zločinima u tom logoru i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) biti sačuvana i oteta od revizionista, rekao je predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Beograd Momčilo Mirić. Nismo ni sanjali da će takav broj doseći, a što je nama najvažnije njihova publika su mladi. Upravo oni treba to da čuju, da saznaju i prepoznaju i da se sa tim poistovete – rekao je Mirić, čije je Udruženje pomoglo realizaciju spota. On je naglasio da je svaka srpska

Nedostojna licitacija broja žrtava u Jasenovcu

Poslednjih godina u srpskoj javnosti sve se češće i sistematičnije umanjuje broj srpskih žrtava u logoru Jasenovac. To se povremeno pretvara u prave medijske kampanje. Rasprave iza kojih ne stoje nova temeljna istraživanja, nego igre moći, politički interesi i ljudske sujete, pretvorile su se u ružne svađe i nedostojne licitacije. Sve je deo šireg trenda koji prati obnovu moći i samosvesti Nemačke i njenih saveznika iz dva svetska rata. U vreme obeležavanja stogodišnjice od izbijanja Prvog svetskog rata, kada je bilo jasno da je u toku revizija vladajućeg narativa o tom presudnom istorijskom događaju, na ovom mestu sam upozoravao da će na red doći i Drugi svetski rat. Zaista, danas

Sava Šumanović umoren bez krivice

Navršava se 81 godina od brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. veka. U Sremskoj Mitrovici je, u noći između 29. i 30. avgusta 1942, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar. Hrvatske ustaške vlasti su tu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski ubile više hiljada nedužnih civila, najvećim intenzitetom upravo tokom avgusta i septembra te 1942. godine. Sava je uhapšen 28. avgusta rano ujutro, zamolio je da se spremi, okupao se, uzeo stvari, poljubio majku u ruku i otišao zauvek, ne znajući za šta ga terete. Taoci su najpre

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala