arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

AMERIKANAC SNIMA FILM O TRGOVINI ORGANIMA NA KOSOVU: Zločini iz “žute kuće” ne zastarevaju

Roman Veselina Dželetovića “Srpsko srce Johanovo”, istinita priča o bogatom Nemcu kome je presađeno srce srpske žrtve u “žutoj kući” na Kosovu, oživeće u filmu radnog naslova “Žetva” Roman Veselina Dželetovića “Srpsko srce Johanovo”, istinita priča o bogatom Nemcu kome je presađeno srce srpske žrtve u “žutoj kući” na Kosovu, oživeće u filmu radnog naslova “Žetva” američkog autora Pola Kampfa. Ovaj reditelj, scenarista i producent, čiji je poslednji film Imprisioned sa Lorensom Fišburnom pre nekoliko dana premijerno prikazan na marketu u Kanu, za “Novosti” kaže da je prvu ponudu producenta Dragana Ivanovića iz “Bandur filma” odbio, ali, onda je pročitao knjigu… – Na putu od Los Anđelesa do San Franciska

Vojne spomenice uručene pripadnicima 549. motorizovane brigade

Pripadnicima 549. motorizovane brigade i članovima porodica poginulih starešina, vojnika i civilnih lica u sali Narodnog pozorišta u Leskovcu uručene su vojne spomenice povodom dvadesetogodišnjice odbrane otadžbine od NATO agresije, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane. Ratni komandant 549. motorizovane brigade general u penziji Božidar Delić, general u penziji Vladimir Stojiljković, načelnik Uprave za ljudske resurse Generalštaba Vojske Srbije brigadni general Savo Iriškić i komandant Trećeg centra za obuku pukovnik Slađan Cvetković uručili su vojne spomenice članovima porodica poginulih pripadnika 549. motorizovane brigade, ratnim pripadnicima brigade koji su penzionisani i premešteni i aktivnim pripadnicima Trećeg centra za obuku koji je pravni sledbenik prizrenske brigade. Komandant Komande za obuku general-potpukovnik Đokica

Junak sa Paštrika živi od nadnica

Andrija Lukić (41), vojnik iz čuvene bitke i akter sjajnog filma emitovanog u nedelju veče na RTS. Dobrovoljac iz Podujeva danas je raseljeno lice u Merdaru Poručio bih mladima da, kao što smo i mi tada voleli i branili svoju državu, i oni poštuju našu Srbiju, jer je ona naša kuća. Film o bitkama za Paštrik, koji je emitovan u ponedeljak uveče na RTS, snimljen je izvanredno! Sve je tako autentično, da prosto ne bi moglo bolje da se snimi, niti uradi – poručuje Andrija Lukić (41), jedan od aktera filma i ratnika koji se na licu mesta borio sa teroristima UČK, potpomognutim NATO avijacijom. Dobrovoljno se prijavio za služenje

Kad se otadžbina branila na Paštriku

Bitka je ostala zabeležana kao odlučujuća bitka za kopnenu ofanzivu NATO pakta. Za NATO, kako je navodio glavnokomandujući general Vesli Klark, bilo je to pitanje da li će se prolivati krv američkih vojnika Na današnji dan pre 20 godina počela je kopnena ofanziva UČK snaga iz pravca Albanije. Počela je bitka na planini Paštrik koja je bila odlučujuća u poslednjim danima rata. Bitka na Paštriku je drugi deo kopnene ofanzive koju su iz pravca Republike Albanije ka Kosovu i Metohiji pokušali da izvedu UČK teroristi u saradnji sa NATO snagama i regularnim jedinicama Vojske Albanije. Kad je postalo jasno da ofanziva na Košarama nije dala rezultate i da u tom

ISPOVEST ŽRTVE ALBANSKIH TERORISTA: Živim sa dva metka i čak 50 gelera u telu

Robert Stipić iz Grdelice, tokom NATO agresije preživeo napad iz zasede. Oko mene svi su bili povređeni. A onda nas je pogodila nova raketa Robert Stipić (48) iz Grdelice već dvadeset godina živi sa stravičnom uspomenom na NATO agresiju i kosovsko ratište, kada je samo pukom srećom, kao pripadnik Vojske SRJ, uspeo da preživi napad albanskih terorista iz zasede. Na to ga svakodnevno podsećaju i dva metka i više od 50 gelera, koje lekari nisu smeli da izvade iz njegovog tela. Jedan kuršum ostao je zaglavljen blizu kičme, a drugi u preponi, zbog čega je ostao invalid. Tog 29. maja, pre tačno 20 godina, Robert je na Kosovu pogođen sa

Mond diplomatik: Najveća lažna vijest s kraja 20. vijeka

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije /SRJ/ 1999. godine, koje je trajalo 78 dana, hranjeno je medijskim lažima s ciljem usklađivanja mnjenja zapadnog stanovištva sa stavom vlasti glavnih država, a glavni dezinformatori su bile zapadnjačke vlade, NATO i najugledniji mediji, piše francuski “Mond diplomatik”. Autori Serž Alimi i Pjer Ramber ističu da neke od posljedica ovog rata i dalje imaju težinu u međunarodnom životu. “U vrijeme prvog rata od njegovog nastanka 1949. godine, NATO je odlučio da napadne državu koja nije prijetila nijednoj državi članici. Izgovor je bio humanitarni motiv i djelovao je bez mandata UN. Takav presedan je poslužio SAD 2003. godine u vrijeme invazije na Irak, takođe potpomognut kampanjom

„Mi tada nismo gledali koja sila napada i koja je jačina te vojske, mi smo branili svetinju, Srbiju, do zadnjeg“

Da nije bilo pobeda na Košarama i Paštriku, mi ne bismo imali kumanovski Vojno-tehnički sporazum o prekidu neprijateljstava, imali bismo bezuslovnu kapitulaciju iz koje ne proizilazi Rezolucija 1244 Dokumentarno-igrani film „Ratne priče sa Paštrika“ premijerno će biti prikazan u Domu Garde na Topčideru, 23. maja u 20 časova. Film će, takođe, premijerno biti emitovan na dvadestogodišnjicu početka borbi na Paštriku, 26. maja u 21 čas na Prvom programu RTS-a. Bitka na Paštriku je primer vojničke snage, veštine, profesionalizma, besprimerne hrabrosti, i pobede, ali i deo naše zaboravljene istorije, planski i namerno zaboravljane, koja na ovaj način postaje deo našeg svakodnevnog života. Najveći deo Srbije nije čuo ni za planinu pod

Hronologija NATO zločina: 22. maj – bombardovana termoelektrana „Kolubara“

Prema podacima Pentagona, za 60 dana agresije na SRJ NATO avijacija je dejstvovala sa više od 14 000 vođenih i nevođenih bombi Na meti NATO agresora šezdesetog dana bombardovanja Savezne Republike JUgoslavije našla su se elektroenergetska postrojenja. Bombardovana je termoelektrana „Kolubara“ u Velikim Crljenima. U napadu je povrijeđeno 11 ljudi. Gađana su ista mjesta na koja je u prethodna tri napada dejstvovano grafitnim bombama. Pogođena su i razvodna postrojenja trafo-stanica u blizini. Oko 2.30 sa četiri grafitne bombe pogođena su postrojenja „Elektroistoka“ u Brzom Brodu. Karbonskim vlaknima pokriveno je oko 15 hektara zbog čega je došlo do lančanih kratkih spojeva koji su prouzrokovali raspad mreže. Niš, Leskovac, Vranje i Prokuplje

SEĆANjE NA HEROJA SA KOŠARA: Odata počast Goranu Ostojiću

U Jagodini je u utorak održana komemorativna svečanost povodom pogibije komadanta 63. padobranske brigade Gorana Ostojića na Košarama u borbi sa albanskim teroristima U Jagodini je u utorak održana komemorativna svečanost povodom pogibije komadanta 63. padobranske brigade Gorana Ostojića na Košarama u borbi sa albanskim teroristima. Svečanost je održana na terenima osnovne škole, koja nosi ime Ostojica, a učestovali su padobranci 63. padobranske brigade Vojske Srbije, pripadnici specijalne vojne jedinice, karatisti Jagodine i Gornjeg Milanovca, izviđači… Njih je pozdravio major 63. padobranske brogade Milovan Ilić, a svečanost je počela polaganjem venaca na spomen bistu Ostojiću u holu škole i padobranskim skokovima. Padobranci su nosili zastavu Srbije i zastavu 63. padobranske

DA SE NE ZABORAVI: NATO bombama hteli da nam zatru potomstvo

Na današnji dan, na praznik Spasovdan pre dve decenije, Alijansa bombardovala KBC “Dragiša Mišović” u Beogradu Sve se zatreslo, odjednom. Zemlja, zidovi, prozori, bolnički kreveti. Sasula su se stakla, pomešala sa ciglama i, sve je poletelo. Prostor su ispunili, jači od eksplozije, jauci očajnih pacijenata. Do njih su gotovo leteli lekari i sestre. Užas i panika zagospodarili su i porodilištem u kome je petnaestak beba upisivalo prve dane života. Dvadeseti maj, 1999. godine, Spasovdan, a pedeset osmi dan NATO napada na SRJ. U 446. naletu bombardera smrtonosni projektili usmereni su na Kliničko-bolnički centar “Dragiša Mišović”, na beogradskom Dedinju. Nije bilo spasa za pacijente na klinici za neurologiju. Zora Brkić, Branko

Pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika u Novom Sadu ŽRTVAMA NATO AGRESIJE

Srpska desnica pokrenula je danas inicijativu za izgradnju spomenika žrtvama NATO agresiji u Novom Sadu. “Od 24. marta do 10. jula 1999. godine Novi Sad kao i čitava teritorija tada Savezne Republike Jugoslavije bila je zasuta bombama NATO agresora. Ni danas, 20 godina od bombardovanja u kojem je stradao i veliki broj Novosađana ne postoji spomen obeležje posvećeno žrtvama ovog stravičnog zločina. Kako bi sačuvali sećanje na sve stradale, ali i opomenu da ne smemo nikada više dozvoliti stradanje našeg narod, Srpska desnica pokreće inicijativu da se u Novom Sadu podigne spomenik žrtvama NATO agresije” stoji u saopštenju. Peticija za podizanje spomen obeležja moći će da se potpiše na štandovima

KOMENTAR: Žrtve

Dve decenije od NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju nismo prebrojali žrtve najvećeg zločina u našoj novijoj istoriji Propust, objektivni razlozi ili politički motivi? Koji je razlog što i dve decenije od NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju nismo prebrojali žrtve najvećeg zločina u našoj novijoj istoriji? Stradale poimence ne znamo, ali dobro znamo da je za 78 dana bilo 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona. Koga su ubili? Znaju samo oni koji su ostali da ih se sećaju i oplakuju. Mi ostali ćutimo, procenjujemo, odlažemo… Tako smo odlagali i ćutali i o Jasenovcu. Na

TRAŽE POPIS SVIH ŽRTAVA NATO AGRESIJE: Dve decenije bez broja nastradalih

Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine Ni posle dve decenije od bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, žrtve NATO agresije nisu prebrojane. Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine. Nezvanični podaci govore da je poginulo oko 2.500 civila, među kojima 89 dece, i oko 1.000 vojnika i policajaca dok je 12.500 ranjeno i povređeno. S druge strane, Fond za humanitarno pravo dokumentovao je stradanje 754 osobe. Četvoro poslanika poslaničkog kluba PS-NSS-USS, koji su deo vladajuće koalicije, zato, dostavili su Skupštini Srbije predlog o obrazovanju Komisije za istragu i utvrđivanje broja žrtava NATO agresije, koja bi utvrđivala broj

Nikad nas neće voleti oni koji su pokušali da nas unište

Nikada ni za jedan zločin, ni za jedno ubistvo, ni za jednu smrt, bilo koga i bilo gde, nisam bio ni optužen, ni suđen ni osuđen Neka je na čast i tim ljudima koji sebe zovu novinarima, i redakcijama, i medijima koji su objavili kao senzaciju da je navodni ratni zločinac bio na čelu povorke niškog „Besmrtnog puka”. Ja sam, to je činjenica, bio haški optuženik, kasnije i haški osuđenik, i veoma dobro i precizno se zna zašto: osuđen sam na 15, a potom mi je kazna zatvora smanjena na 14 godina zbog komandne odgovornosti tokom zbivanja na Kosmetu. Nikada i ni za jedan zločin, ni za jedno ubistvo, ni

Proterali 250.000 Srba, a tuže nas za genocid

U prištinskoj skupštini sprema se rezolucija s ciljem da se krivica za zločine prebaci na Beograd i spreči mogući kompromis Komisija kosovske skupštine pripremila je nacrt rezolucije u kojoj se od vlasti u Beogradu traži da “prizna genocid koji se na Kosovu i Metohiji dogodio od 1998. do 1999. godine”, kazni kriminalce i nadoknadi načinjenu štetu”?! Ovaj najnoviji potez albanskih predstavnika nastavak je niza besmislenih akcija, koje su kulminirale uvođenjem ekstremnih taksa na srpsku robu i upornim pokušajima da se svetu progura priča da je tokom sukoba silovano čak 20.000 Albanki, iako nadoknadu prima tek stotinak žrtava. Predstavnici naše vlade nemaju dilemu: ovakvi potezi sračunati su da bi se obesmislio

Za junake nema zaborava

Kada smo mu otišli na zakletvu, bio je to najsrećniji dan za nas, rekla je majka Ljiljana na otkrivanju spomenika sinu Slavku Kruniću u Kamenici, koji je poginuo na karauli Košare Dve decenije od pogibije na karauli Košare Slavko Krunić (1978–1999) dobio je spomenik u zavičajnom selu pod Maljenom, i narodno priznanje da nema zaborava za srpske junake. Bista postavljena u dvorištu osnovne škole njegovog rodnog sela Kamenice osvanula je na zalaganje ovdašnjeg sveštenika Dalibora Miloševića i meštana koji su prikupili sredstva za večni beleg svom ponosu. Krunić je junački poginuo 4. maja 1999. na karauli Košare, kao strelac u 53. graničnom bataljonu Vojske SRJ. Počasnu stražu na otkrivanju spomena

Atletičara Gorana Raičevića pre 20 godina usmrtio snajperista OVK

Stalno je govorio svojim roditeljima: “Šta ako ja ne idem, da dođe neko iz Subotice da mi brani prag kuće” – rekla je Goranova supruga Jelena KO će da brani prag moje kuće, ako ne ja – govorio je Goran Raičević svojim najbližima pre nego što se za vreme NATO agresije na SRJ 8. aprila 1999. priključio ratnoj jedinici Prištinskog korpusa. Četiri nedelje kasnije, na današnji dan, na Đurđevdan, stigla je strašna vest da je snajperista terorističke OVK ugasio život slavnom atletičaru, višestrukom šampionu Balkana i Jugoslavije. Velika čovek, sportista, patriota trebao je 26. juna 1999. da proslavi 36. rođendan. ZASLUŽUJE PRAVI MEMORIJAL Goranu Raičeviću je ispred stadiona Partizana podignut

Bombe i danas razaraju život

U granatiranju autobusa „Niš-ekspresa” poginulo je 46 putnika „Leži ugljenisano telo s podignutim rukama, prilaze da ga odnesu i kako ga dodirnu ono se raspadne. Ničeg nije bilo što nije sagorelo”, kaže Boban Sekulić, snimatelj RTV Priština. On je zajedno s kolegom Goranom Koprivicom, među prvima, došao na mesto zločina. Dok su dolazili i njih je gađala avijacija, preživeli su napad i nastavili, a Boban govori da je čuo zastrašujući huk treće bombe i da su se od njene detonacije otvorila vrata na njihovim kolima dok su bili u pokretu, a da je ambulanto vozilo nestalo i da su ga nekoliko trenutaka kasnije primetili survano ispod puta. Zlokobne eksplozije učinile

Obaranje F-16 – pad sokola u Ždralovac (FOTO)

Kako je 2. maja 1999. godine sudbina spojila raketaša Tiosava Jankovića, danas komandanta 250. raketne brigade VS, i pilota Dejvida Goldfejna, sadašnjeg komandanta Vazduhoplovnih snaga SAD aj ratni događaj je podjednako važan kao i obaranje „nevidljivog” aviona F-117A, ali se o njemu gotovo i ne govori. U godini kada obeležavamo dve decenije od agresije NATO-a navršava se 20 godina i od podviga tadašnje Vojske Jugoslavije – obaranja američkog aviona F-16 kod Nakučana 2. maja 1999. godine. Ovaj avion oborili su pripadnici Trećeg raketnog diviziona 250. raketne brigade protivvazdušne odbrane (PVO), iste jedinice koja je prethodno oborila F-117A. Rukovalac gađanja bio je major Boško Dotlić, koji je bio na čelu tima

UBILE IH NATO BOMBE: Nikola sahranjen na sedamnaesti rođendan, sa sestrom Marijom i bakom Smiljanom počiva u istom kovčegu

Dragiša (62) i Zorica (57) Petrović iz Gračanice žive samo da bi se sećali dvoje dece nastradale u Nato bombardovnju autobusa Niš-ekspresa 1. maja u Lužanu kod Podujeva Deca Petrovića, Nikola (17) i dve godine mlađa Marija, kao i njihova baka Smiljana (65), poginuli kada je Nato bomba pogodila autobus koji je saobraćao na relaciji Niš-Priština. Vraćali su iz Prokuplja, gde su bili u gostima. Nikola je za koji dan trebalo da proslavi sedmnaseti rođendan. Ali tog 1. maja 1999. godine, sa bakom i sestrom nije stigao u Gračanicu. Pogodile su ih Nato bombe koje su gađale autobus „Niš ekspresa“ u Lužanu kod Podujeva. Zorica (57) i Dragiša (62) Petrović iz Gračanice žive samo

UBIJENA DECA, NOSIOCI PRAVDE: U Murini obeleženo 20 godina bombardovanja i stradanja šestoro meštana među kojima i troje mališana (FOTO)

Ovde su postradala deca Julija i njena sestra Olivera, dečak Mirosav, Milka, Manojlo i Vukić, od savremenih nacifašista-NATO pakta, rekao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije – Boli me što naša vlast moderni fašizam i natopaktovski nacizam ustoličuje da vlada Crnom Gorom. On ne samo što je pobio decu i druge na murinskom mostu i toliko njih u Srbiji i na Kosovu i Metohiji, nastavljajući muratovsku tiraniju iz 1389. godine, već je nastavio nasiljem i otimanjem Kosova i Metohije od Savezne Republike Jugoslavije, od Crne Gore i Srbije. Oni koji se hvale antifašizmom su priznali te moderne zločnice koji su stid i sram časnog albanskog naroda i Evrope. Nije to dobro ni

Godišnjica NATO zločina u Murini: Nikad zaboraviti – nikad oprostiti

U NATO bombardovanja Murina, jednom od najtežih zločina tokom agresije na SR Jugoslaviju, stradalo je šest civila, od čega troje djece U Murini će danas biti obilježeno dvije decenije od kada su se razorni projektili NATO pakta sručili na limski most i nedužne mještane ove varošice na sjeveru Crne Gore. Iz Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice, portalu IN4S su kazali da će ovaj datum zajedno obilježiti eparhija Budimljansko-Nikšićka i mjesna zajednica Mirino. „Liturgiju će služiti vladika Joanikije i mitropolit Amfilohije u 9 časova u hramu Sv. Petke u Murini, a opelo u 11 časova na spomeniku, gdje će govoriti Živadin Jovanović, vladika Joanikije i mitropolit Amfilohije“, kazali su našem portalu. U NATO bombardovanja Murina,

ŠIPTARI BACALI SRPSKU DECU U KREČ! Ko stoji iza stravičnog albanskog zločina u novoj Žutoj Kući? (VIDEO)

Četiri osobe je u kućnom pritvoru zbog trgovine ljudskim organima na Kosovu i Metohiji, a to je komentarisala istražni sudija Danica Marinković. Ona takođe navodi da je videla kako su bacali Srbe u krečanu u kojoj je, kako kaže, pronašla dečju šaku. Ovo je nova „Žuta kuća“ i to u centru Prištine. Postigli su napredak kad su, eto, pronašli izvršioce pa su i odredili pritvor mesec dana. Dva dana su vršili viđaj i pronašli dosta dokaza na licu mesta. Ovo je primer da je kvazi država Kosovo, takva kakva jeste. Videćemo u kom će pravcu ići tok istrage, to su samo inicijali ko su izvršioci.Mnogo toga će se saznati i

NATO hteo da Srbija zaćuti, pa srušio Avalski toranj

Navršavaju se dve decenije od kada su bombe Alijanse uništile čuvenu građevinu u prestonici. Svedok Rajačić: Bez te građevine, planina nije bila prepoznatljiva Sećam se kao da je juče bilo tog trenutka. Sa porodicom sam bio na terasi, a iz moje kuće puca pogled na toranj. Najpre smo primetili svetlost, a onda su se čule bomba, eksplozija… Toranj je još stajao uspravno. Zatim ga je pogodio i drugi projektil. Tek tada iz podnožja je počeo da kulja dim. U sledećem momentu tornja više nije bilo. Ovako, za “Novosti”, priča Milan Rajačić iz Vrčina, svedok strašne noći od pre ravno dve decenije. Bio je 29. april 1999, kada se na meti

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala