arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Đurđica Dragaš: Otet mi je zavičaj, zar se to zaboravlja

Kada čujem reč “oluja”, pred očima mi se ponovo ukazuje svitanje 5. agusta, kada sam se opraštala sa zavičajem. Imala sam 21 godinu i bila student u Beogradu. Tokom raspusta sam se vraćala kući u Korenicu, gde je moja porodica morala da pobegne 1991. iz Gospića. Napad je počeo 4. avgusta rano ujutro. Bilo je i ranije granatiranja, ali ovo je bilo drugačije. Nije prestajalo satima. Na Radio Zagrebu, koji smo jedino mogli da uhvatimo, slušali smo Tuđmanov govor u kome nas poziva “da ostanemo, da ne pružamo otpor, da će doći hrvatska vojska i da oni koji nisu ništa zgrešili nemaju čega da se plaše”. To nas je upravo

Budućnost Srpske

“Srpska svakako teži Srbiji, ali ona trenutno ne može opstati osim kao ekstenzija Srbije. Neophodno je vratiti Srpsku u srpski obrazovni, finansijski, bezbjedonosni, društveni sistem. Iako i Srbija ima svoje poteškoće i ogromne probleme, Srpskoj je integracija sa Srbijom u svemu u čemu je to trenutno moguće – imperativ opstanka” Piše: O. Darko Đogo Republike Srpska u kojoj danas živimo nije ista ona koju je stvarao moj otac. Ona se razlikuje po svojim simbolima: ti simboli, opet, nisu nikakve krpe i zakrpe, već vjekovni, arhetipski obrisi Srpstva koje se branilo i – čini se, u nekom fizičkom smislu – odbranilo. Te iste simbole je današnja garnitura političara u Republici Srpskoj

Obesili bi ih za noge i tukli, na mučenju bi im i nacisti pozavideli

Ubili su stotine Srba, pa odneli tela: Ispovest logoraša koji su prošli torturu Huseina Mujanovića. Jovičić: Za jedno veče sam izbrojao 123 grobna mesta, posle su ih prekopali. Upravnik logora za Srbe u Hrasnici 1992. godine, Husein Mujanović zvani Huso, dobio je premalu kaznu zatvora za mučenje Srba i silovanje Srpkinja u objektima poput OŠ “Aleksa Šantić”, zgradama, podrumima, garažama koji su zajedno činili sistem logora. Mala je to satisfakcija za stotine logoraša koji su prošli ovaj kazamat smrti kod Sarajeva. To, za “Novosti”, kažu logoraši iz Hrasnice, a povodom presude od deset godina zatvora, koja je Mujanoviću izrečena u Beogradu. Ovaj slučaj je i zategao odnose između Beograda i

Identitet Srba u Hrvatskoj: Između izumiranja, asimilacije i slabašne nade

Historijski, kulturni i nacionalni identitet Srba bio je vjekovima opterećen činjenicom da je taj narod živio raspolućen u barem dvije carevine, otomanskoj i habsburškoj, također i unutar mletačke republike, između kojih su stajale dvije države, Srbija i Crna Gora, koje su svoju nezavisnost, neprestano pod raznoraznim vanjskim pritiscima, stekle relativno kasno, u drugoj polovini 19. vijeka. Ono što je u toj kompleksnoj historijskoj situaciji bitno jest da je srpski nacionalni identitet bio formiran u različitim kulturama i tradicijama, koje su ga s jedne strane bez sumnje obogatile ali s druge, izostala je, kao kod drugih naroda, trajna politička i kulturna akcija, koja bi djelovala povezujuće na razne ogranke razbacanih i

Mastilović: Srpska – jedini garant opstanka Srba zapadno od Drine

Institucionalni okvir Republike Srpske štiti i garantuje opstanak srpskog naroda zapadno od Drine, nakon što je Drugi svjetski rat ostavio demografsku katastrofu po Srbe u BiH, ocijenio je istoričar Draga Mastilović. Mastilović je na predavanju u Tesliću o srpskom nacionalnom pitanju u BiH u 20. vijeku istakao da srpsko nacionalno pitanje i istorijski procesi 20. vijeka, pogotovo za Srbe zapadno od rijeke Drine, dubinske korijene vuku od 19. vijeka. – Odnosno od 1844. godine kada je rimokatolički ideolog Ćezar Balbo označio Drinu kao granicu dva svijeta, a kao najvažnije pitanje za tadašnju Evropu ocijenio da se pravoslavlju i Rusiji mora spriječiti prodor na topla mora, i to jačanjem Pruske u

Obilježavanje 26-te godišnjice stradanja srpskog naroda Zapadne Slavonije u agresiji hrvatske vojske pod nazivom „Bljesak“

Udruženje porodica „Suza“, obavještava da se zbog Vskršnjih praznika pomjera datum  obilježavanja  26-te godišnjice stradanja srpskog naroda Zapadne Slavonije u agresiji hrvatske vojske pod nazivom „Bljesak“. Tužna godišnjica obilježiće se u nedelju, devetog maja, 2021. godine sa početkom u 11 časova i 30 minuta Sveštenstvo crkve „Sveti Marko“ služiće POMEN žrtvama a poslije toga položićemo vijenac i ruže na spomenik žrtvama ratova devedesetih u Tašmajdanskom parku. Vojnu operaciju „Bljesak” sprovele su hrvatske vojne i policijske snage, Prvog maja 1995. godine na teritoriji zapadne Slavonije, koja je bila u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine. U vrijeme napada, područje zapadne Slavonije bilo je pod zaštitom snaga UN-a. Za samo 36 sati protjerano

Slovenija: Ratni veterani protiv spominjanja stradalih vojnika JNA na izložbi

Udruženje za očuvanje vrednosti slovenačke nezavisnosti smatra „planiranom provokacijom” nameru muzeja da izložba obuhvati i slučaj vojnika JNA poginulih na graničnom prelazu Škofje. Izložba koju priprema muzej u Kopru, povodom 30 godina nezavisnosti Slovenije, izazvala je negodovanje nekih ratnih veterana, koji smatraju da u postavci ne treba da se pominju poginuli pripadnici Jugoslovenske narodne armije.  Iz muzeja odgovaraju da će događaji u vezi sa sticanjem nezavisnosti, proglašene 25. juna 1991. godine, na izložbi biti predstavljeni na objektivan i sveobuhvatan način. Sa svoje strane, Muzej u Kopru, koji pokriva Slovenačko primorje, odgovorio je da je misija svih muzeja da očuvaju i protumače kulturno nasleđe i istoriju na što je moguće objektivniji

Majka Heroj iz Goražda: Božani su Muslimani ubili petoro dece, tri zeta i unuče!

U maju se navršava 29 godina od nezapamćenog zločina u Crkvinama kod Goražda, kada su muslimanski vojnici i policajci poubijali gotovo celokupno stanovništvo ovog malog sela. Među žrtva su i četiri sina i kćer Goraždanke Božane Delić, zatim četiri zeta i unuče. Svi su zverski pobijeni samo jer su bili Srbi. Prošlo je 15 godina kako je u 93. godini preminula tiha i dobroćudna starica Božana Delić. Ipak, sećanje na nju i njene najmilije ne bledi. Herojsku žrtvu koju je ova nedužna žena podnela mnogi i danas pamte i sa tugom pominju. Pominju da se ne zaboravi i da se ne ponovi. Pripadnici regularne ratne Armije BiH terete se da

Kupreški Srbi preživjeli golgotu prije 29 godina

Dokumentaciono informacioni centar “Veritas” saopštio je da se navršava 29 godina od kada su pripadnici ZNG, HOS-a i HVO ubili 54 srpska civila i teritorijalca na prostoru Kupresa, a u logore u zapadnoj Hercegovini i Hrvatskoj odveli 150 Srba, koji su u njima ubijani, mučeni i prošli pravu golgotu. Iz “Veritasa” podsjećaju da su hrvatske jedinice napad na srpska sela na kupreškoj visoravni započeli 3. aprila 1992. godine, a da su do 6. aprila zauzele sva srpska sela, uključujući i opštinski centar. U saopštenju se ističe da su Hrvati 6. aprila u restoranu firme “Kvalitet” u Kupresu sakupili šezdesetak pripadnika Teritorijalne odbrane i civila i odmah po predaji, pred ostalim

Đurđica Dragaš: Koliko puta jedan Vuk (Drašković) može da promeni i dlaku i ćud!?

Mart…. Verujem da biste se, isto kao i ja, složili kad bi ga neko i zvanično proglasio za najbaksuzniji srpski mesec. Svašta nas je snalazilo u tom martu koji bi, da se samo priroda pita, bio mesec proleća, buđenja i optimizma. Eee, al’ nažalost, pitamo se i mi…ljudi! 12.marta 2003. ubijen je srpski premijer, a samo dan ranije, ali 2006. u Haškom “kazamatu” umro bivši predsednik. 17.marta 2004. brutalno su napadnuti preostali Srbi na Kosmetu, baš oni čija je golgota počela 24. marta 1999. agresijom NATO pakta na tadašnju SRJ. 27. marta 1941., u iščekivanju zla koje će nas tek snaći, u Beogradu se klicalo-bolje rat, nego pakt- a 50

Brčko: Obilježeno 28 godina od masakra nad srpskim vojnicima

U brčanskom naselju Grbavica, obilježeno je 28 godina od masakra nad 13 srpskih boraca koji su počinili pripadnici tzv. Armije BiH na današnji dan 1993. godine. Brčko – parastos Foto: SRNA Tim povodom je na groblju služen parastos, a potom je položeno cvijeće na spomenik poginulim borcima ovog kraja. Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je proces protiv počinilaca počeo, ali nije okončan i da ruka pravde još nije stigla odgovorne, te će nastaviti da insistira da oni budu kažnjeni. – Ovim današnjim okupljanjem želimo da pošaljemo poruku da čovjeku više nikada ne treba da padne na pamet da u njegovoj svijeti prevlada tolika mržnja

Obilježavanje Dana boraca i početka Prvog srpskog ustanka

U Višegradu će danas biti obilježeno 217 godina od početka Prvog srpskog ustanka i Dan boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske u kojem su život dala 23.184 pripadnika Vojske Republike Srpske. U 10.30 časova u manastiru Dobrun biće služen parastos poginulim srpskim ustanicima, a u 11.00 časova položeni vijenci i cvijeće na spomenik voždu Karađorđu. Delegacije će u 12.00 časova položiti cvijeće na centralni spomenik braniocima Republike Srpske na višegradskom Trgu palih boraca. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, najavljeno je iz resornog ministarstva. Iz parlamenta Srpske je najavljeno prisustvo

Savo Štrbac: Hrvati procesiraju hiljade Srba za svakovrsne ratne zločine

Hrvati kontinuiranim i nesmetanim procesiranjem pripadnika bivših JNA i SVK za svakovrsne ratne zločine potkrepljuju svoj zvanični državni narativ o ratu. Jugoslovenske snage u Vukovaru (Foto: Tumblr) U decembru 2020. godine pred hrvatskim sudovima zakazane su glavne rasprave u 14 predmeta zbog ratnih zločina u kojima je obuhvaćeno ukupno 59 optuženika: pred Županijskim sudom u Zagrebu zakazane se rasprave u sedam predmeta protiv 46 optuženika, pred ŽS u Osijeku u četiri predmeta protiv sedam optuženika i pred Županijskim sudom u Splitu u tri predmeta protiv šest optuženika. Četvorici se sudi u prisustvu i svi su ekstradirani iz drugih država, a svim ostalima u odsustvu. Svi optuženi su pripadnici bivše JNA

NISMO USPELI, ALI TO NE ZNAČI DA NEĆEMO! Klinički centar u Nišu neće biti nazvan po dr Lazi

Vlada Srbije odlučila je da se niški Klinički centar ubuduće zove Univerzitetski klinički centar Niš, a razlog je novi Plan mreže zdravstvenih ustanova. BIO JE VELIKI RODOLjUB, HIRURG, DOBROVOLjAC, ČOVEK! NEKA MU JE LAKA ZEMLjA! VIRUS KORONA JE USKRATIO JOŠ JEDAN PLEMENITI ŽIVOT. Ova vest iznenadila je i razočarala više od 12.500 potpisnika peticije i članova Fejsbuk-grupe koja neguje lik i delo dr Lazića ima 53.100 članova, ovu grupu vodi (administrator) Zoran Bajić. I dalje mislimo da je dr Laza zaslužio da KLINIČKI CENTAR nosi njegovo ime i prezime. Ujedinjene dve peticije sa istim ciljem, Zorana Bajića i Đorđa Bojanića. POTPIŠI PETICIJU (otvori link)… Peticiju pokrenuo, Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija

Mira Furlan: Pismo sugrađanima iz 1991.

Glumica Mira Furlan preminula je 20 januara u 65. godini. Rođena je i živjela u Zagrebu do 1991. Nakon što je dobila otkaz u Hrvatskom narodnom pozorištu, oduzet joj je i stan koji je naslijedila od bake, a dnevno je dobijala oko 50 prijetnji smrću. Te, sada već davne 1991. godine, Mira se odselila u Ameriku gde je otpočela potpuno novi život. Te godine napisala je pismo sugrađanima u Zagrebu. Pismo sugrađanima “Ovim putem želim zahvaliti svojim sugrađanima koji su se bezrezrevno pridružili ovoj maloj, usputnoj i, po svemu sudeći, ne naročito značajnoj hajci na mene. Iako usputna, ona će ipak promijeniti i označiti cijeli moj život. Što je, naravno,

Mesić piše Bajdenu: Od BiH napravite Gradžanistan

Bivši predsjednik Neovisne Republike Hrvatske Stjepan Mesić pisao je izabranom američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu, ali ne kako namjerava poslati Hrvatsku vojsku u Posavinu da presiječe Republiku Srpsku, ako bude samostalna, već da BiH postane Gradžanistan. Mesić u pismu koje objavljuje Nacional iznosi prijedlog kako Bosnu i Hercegovinu ustrojiti po građanskom, a ne nacionalnom principu, što je suprotno onom što zagovara državni vrh Hrvatske, ali i najmanje polovina Republike Srpske i hrvatski dio Efbiha. U Efbihovskim medijima priča o preustroju Dejtonske BiH kao da zavisi od SAD ili EU, a ne od ljudi koji tu žive i imaju pravo glasa, te da je pobjedom kandidata Demokratske partije maltene pa sve riješeno

Znamo šta slavimo i šta branimo

SNP – Izbor je naš danas je, 09. januara 2021. godine, osamnaestu godinu za redom proslavio Dan Republike Srpske. Velika kolona vozila  prošla je banjalučkim ulicama i uz prikladnu muziku, koja se čula sa razglasa unijela radost u srca Banjalučana. Srpska je naša potreba i iznuđeni odgovor da se srpskom narodu ne ponove Jasenovac, Jadovno, Šušnjar.., što je bilo u najavi devedesetih godina prilikom razbijanja Jugoslavije. Zbog toga je današnji događaj nosio poruku „Znamo šta slavimo. Srećan Deveti januar. Znamo šta branimo“. Ova proslava je i prilika da se prisjetimo 28.000 srpskih boraca koji su ugrađeni u temelje Republike Srpske kao i svih drugih civila – neka je njima vječna

Kravica: napomene na godišnjicu jednog zaboravljenog pokolja

Pored Branjeva, Kravica 1995. je drugo važno srebreničko stratište koje zaslužuje detaljnu obradu i pažnju. To je tako ne samo iz kvantitativnih razloga, mada je i to značajan činilac pošto se tvrdi da je na ovom mestu, u Zemljoradničkoj zadruzi, bilo ubijeno preko 1,000 žrtava. Piše: Stefan Karganović Ali Kravica je analitički interesantna u prvom redu zato što, za razliku od brojnih drugih lokaliteta gde su se navodno odvijala srebrenička streljanja, ali slično Branjevu, za ovo mesto se vezuje i poprilično materijalnih dokaza. Kravica je srpsko selo koje se nalazi na oko 10 kilometara od Srebrenice. Srebrenica se, kao što se poznato, u ratnom periodu nalazila pod kontrolom 28. divizije

“Kosti” udaraju do kosti

Odavno me neki umetnički sadržaj nije toliko prodrmao i “dotakao” kao serija “Kosti”, koja je nedavno emitovana na RTS-u. Nisam jedina, svakako, pošto su “Kosti” ostavile ravnodušnim samo one koji ih nisu gledali. Piše: Đurđica Dragaš Verujem, međutim, da su brojne reakcije i pohvale dovoljan razlog da je, “odloženo”, na RTS Planeti, pogledaju i oni koji su skeptični prema domaćim serijama i kako kažu, iz principa ih izbegavaju. Ja spadam u onu drugu grupu. Meni je, od kad znam za sebe, termin od 20 časova rezervisan za njih pa priznajem da gledam čak i reprize. Ipak, uprkos mom strpljenju i zaista dobroj nameri da odgledam sve što se u tom

Zakašnjela pravda

Republika Hrvatska proglašena je odgovornom za fizičke i psihičke boli te straha koji je pokojni Đorđe Gunjević pretrpio kao žrtva ratnog zločina u zloglasnom logoru Pakračka Poljana. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, odnosno njegove Stalne službe u Pakracu, Republika Hrvatska jučer je proglašena odgovornom za neimovinsku štetu koju je Đorđe Gunjević pretrpio kao žrtva ratnog zločina u Pakračkoj Poljani. Piše: Tamara Opačić Gunjević, koji je preminuo u junu prošle godine, u ratu je vršio dužnost pomoćnika povjerenika Vlade RH za Pakrac, a šira javnost za njega je doznala nakon uspješne evakuacije preko 300 bolesnika i liječnika iz tamošnjeg Medicinskog centra krajem septembra 1991. No već 11. oktobra 1991. Gunjević

Zločin u Mašićkoj Šagovini 29 godina bez kazne

Navršilo se 29 godina od ratnog zločina u Hrvatskoj, kada su hrvatske snage u napadu na srpsko selo Mašićka Šagovina u podnožju planine Psunj, udaljeno desetak kilometara od Nove Gradiške, ubile najmanje 55 ljudi, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao iako su poznati nalogodavci i neposredni počinioci ubistva. U noći sa 18. na 19. decembar 1991. godine, 363 pripadnika 108. i 121. brigade ZNG-a /zenge/ i specijalaca iz grupe “Svileni” izvršili su pješadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina, koje je branilo oko stotinjak branilaca, pripadnika Teritorijalne odbrane iz ovoga i susjednih srpskih sela i dobrovoljaca iz Srbije. U toku borbe za “prokletu utvrdu”, kako su Hrvati zbog

Zagreb Foto: Tanjug

Ja sam to što jesam, ali najbolje da o tome ne govorimo

Ako je u 90-ima goli strah bila ključna kategorija za Srbe u Hrvatskoj, onda se iz tog straha i pozicije „prešućenog identiteta“ u toku tri decenije izrodila odrednica koja je kobna za svaki osjećaj nacionalne i vjerske pripadnosti, a to je utapanje u većini ili – asimilacija. Za istinski prelazak iz jedne religije u drugu, ili pak za napuštanje svake religioznosti, potrebna su dva ključna preduvjeta: uvjerenje i sloboda. Što se događa pak ako je motiv za prelazak iz jedne vjeroispovijesti u drugu – strah, konformizam ili linija manjeg otpora, naročito u društvima gdje postoji visoka stopa nacionalne ili vjerske netrpeljivosti, kao i niski prag tolerancije prema drugima i drugačijima?

Pitanje na koje nije stigao odgovor: Da li su nemački vojnici ilegalno bili u ratu u Jugoslaviji?

Poslanica Levice u Bundestagu Žaklin Nastić pokušala je da rasvetli da li su nemački vojnici, kao dobrovoljci, učestvovali u ratu na prostoru bivše Jugoslavije. Odugovlačenje sa odgovorom od strane nemačke vlade ocenila je skandalom. Nastićeva je istakla da nemačka vlada sve češće, na arogantan način, odbija da da odgovarajući odgovor na pisana pitanja opozicije. S tim u vezi je navela da je pre dve nedelje objavljena knjiga jednog profesora sa univerziteta u Potsdamu, koji je blizak nemačkoj vojsci, u kojoj tvrdi da su pripadnici Bundesvera početkom 1990-ih putovali na ratišta u bivšoj Jugoslaviji. U toj knjizi se ističe da su posebno pripadnici garnizova u južnoj Nemačkoj bili putovali na “produženi

Kapetan Dragan osnovao fondaciju za pomoć NEPRAVEDNO OSUĐENIM SRBIMA (VIDEO)

Fondacija „Kapetan Dragan“ juče je zvanično počela sa radom u Beogradu. Baviće se svim slučajevima nepravedno osuđenih Srba u celom svetu. Ujedno je pokrenuta i televizija koja će se baviti radom fondacije, ali i kulturno-obrazovnim programom. Glavni i odgovorni urednik televizije će biti voditelj Radomir Počuča. „Sva snaga fondacije će biti usmerena da se izborimo sa nepravdom nad Srbima koji robijaju, a nevini su. Jedini greh im je što su Srbi pa zato trunu po kazamatima u svetu. Biće borba za svakog pojedinca“ – rekao je Počuča. Organizacija će se takođe baviti socijalnom i civilnom zaštitom i pružaće pravnu pomoć svim diskriminisanim i osuđenim pripadnicima našeg naroda. Okupljenima se obratio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala