Danski dokumentarac “15 minuta – Masakr u Dvoru” podigao je prašinu u hrvatskoj javnosti nakon što je utvrđeno da je Hrvatski audiovizuelni centar sa 250.000 kuna finansirao projekat u kojem se pripadnici Hrvatske vojske terete da su počinili taj zločin. Udruženje Domovinskog rata tražiće, naime, od ministra kulture Zlatka Hasanbegovića smjenu direktora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) Hrvoja Hribara zbog, kako je navedeno, propusta u sufinansiraju danskog dokumentarnog filma. Riječ je o dokumentarcu koji govori o ubistvu 10 mentalnih bolesnika 8. avgusta 1995, samo desetak metara od baze danskog bataljona UNPROFOR-a koji nije spriječio zločin za koji se u filmu okrivljuje Hrvatska vojska, pišu hrvatski mediji. Josip Jurčević, osnivač centralnog arhiva

Krajem prošle godine Vrhovni sud prihvatio je žalbu tužiteljstva na oslobađajuću presudu i zatražio novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem Na zagrebačkom Županijskom sudu 15. veljače počet će novo suđenje bivšim pripadnicima policijske antiterorističke jedinice Lučko Frani Drlji i Boži Krajini koji su u lipnju 2014. nepravomoćno oslobođeni za ubojstvo srpskih civila u selu Grubori kod Knina nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995. Krajem prošle godine Vrhovni sud prihvatio je žalbu tužiteljstva na oslobađajuću presudu i zatražio novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem. Umjesto suca Zdravka Majerovića koji je Drlju i Krajinu oslobodio zbog nedostatka dokaza novo će suđenje voditi sudac Ivan Turudić. Drlju je tužiteljstvo teretilo za neposredno počinjenje zločina

(Iz knjige “Srbi u Hrvatskoj i njihova sudbina” književnika Gorana Babića, izdanje: Adeona i Stručna knjiga, Beograd, 1995) (…) Danas je jasno čak i Englezima, Francuzima i Rusima da su u Drugom svjetskom ratu pobijedili Amerikanci, Nijemci i Japanci pa stoga nije od nekog naročitog značaja ako se navede da su Srbi u Hrvatskoj i odlukama ZAVNOH-a (partizanskog parlamenta) iz 1942. i 1943. godine priznati kao suvereni građani demokratske Hrvatske, one Hrvatske koja se borila protiv Hitlera. U današnjoj Hrvatskoj, koju današnje engleske, francuske i ruske vlade zovu na proslave pobjede nad fašizmom, ti isti Srbi (odnosno njihovi potomci) ne sudjeluju u vlasti u kojoj, međutim, na različite načine sudjeluju

Otkopani zemni ostaci 56 Srba ubijenih 1995. godine u Hrvatskoj. Na Baniji ekshumirano manje od 300 stradalih u “Oluji” POSMRTNI ostaci 56 Srba ubijenih tokom hrvatskog osvajanja Krajine 1995, koji su početkom meseca ekshumirani u Gornjem Selištu na Baniji, samo su mali deo žrtava čije sudbine još nisu rasvetljene. Rat u Hrvatskoj još nije završen za više od 2.000 osoba koje se vode kao nestale, od čega je polovina srpske nacionalnosti. Sa registrovanih lokacija do danas je ekshumirano manje od 1.000 žrtava postradalih u akciji hrvatske vojske “Oluja”. Svi posmrtni ostaci otkopani nedavno na Baniji ponovo su sahranjeni na mesnom groblju u Gornjem Selištu, do potvrde identiteta analizom DNK, kada

Ratni dosije Mirka Raškovića, srpskog poslanika u Saboru Hrvatske, postao je najveći skandal u toj zemlji usred pregovora o formiranju vlade. Čelnik kninskog odbora Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) iz gotovo anonimnosti do žiže političke scene u Hrvatskoj stigao je kada je odbio da sledi sve ostale poslanike SDSS i potpiše podršku koaliciji lidera SDP Zorana Milanovića. Žalio se Rašković i predsednici Kolindi Grabar Kitarović da trpi pritiske od svojih iz stranke, koju je potom napustio i praktično joj oteo mandat, priklonivši se HDZ-u Tomislava Karamarka. Nakon što se oglasio potpredsednik SDSS Milorad Pupovac govoreći o trgovini mandatima, policija je otpočela istragu. „Ukazali smo predsednici Kitarović na nerazjašnjene okolnosti pod