arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
LjUBA LALIĆ-KONjIKUŠIĆ: mene su prvu izvukli iz jame…

Ljuba

Prošlo više od četrdeset godina otkad je Ljuba Konjikušić, po rodu Lalić, krenula ispod Dinare i stanila se u Banatskom Despotovcu, a još joj vojvođanska ravnica tijesna i sjeta joj počine na vedro čelo čim se spomene rodni kraj. Ne vežu je za njega vedre uspomene i radosti mladalačke no tuga beskrajna i golema tragedija i neizmjerne patnje koje je pretrpjela, ali svjedno — glas joj lako zadrhti čim se spomene Livno i rodni Rujani. I upravo to što je kao sedamnaestogodišnja djevojka preživjela ljeta 1941. neizbrisivo se urezalo u sjećanje i o tome govori kao da se zbilo juče. Nije u potpunosti sačuvala čak ni govor rodnoga kraja, onaj

Srušen spomenik komandantu Cviji

Vandalizam i skandalozne pretnje u selu Sajković nadomak Livna, na teritoriji Federacije BiH. Poštovaoci Cvjetka Pajčina upozoravaju da je upućen i poziv na linč njegovog unuka. Potomci saboraca i poštovalaci lika i dela Cvjetka Cvije Pajčina, narodnog heroja NOB, sa velikom zabrinutošću, ogorčenjem i tugom javili su se redakciji “Večernjih novosti” kako bi upoznali javnost sa onim što se već duže vreme dešava u selu Sajković nadomak Livna, na teritoriji BiH. Posebno su razočarani što se skandalozne pretnje i omalovažavanje velikog heroja i njegovog potomka dešava dve decenije od završetka rata u BiH. Sagovornici “Novosti” kažu da su ogorčeni time kako se pojedinci odnose prema nasleđu slavnog komandanta, koji je

GOSPOD GA JE VASKRSAO TRI PUTA: Neobična životna sudbina Srbina iz Lijevna

Nisam čuo da je Gospod tri puta vaskrsavao, ali jesam da je praštao 77 puta i još 77 potom.  Ali ni da se negdje ljepše svetilo teškom zločinstvu i bezdušju kao u starom Lijevnu. To je ovo današnje Livno, strašni grad iz pojanja slijepog guslara Filipa Višnjića, koji pjesmom slavi i žali velikog harambašu Starca Vujadina, a koga Turci „biše i mučiše, vadiše mu svijetle oči čarne“, povrh Lijevna u bijeloj kuli. No, izdržao je, ne izdade mlade krčmarice koje su ga vinom napajale, ni jatake što mu zaklon bjehu. Lijevno je prvi naziv ovog mjesta, izveden iz staroslovenske riječi „hlijevno“, mjesto gdje se sliva zemaljsko blago. To je prevažan

Ustaše je živu sahranile u jami

Prikupljajući podatke o ustaškim zločinima u Livnu i okolini, dospeo sam 1990. u pitomo selo Gubin, gde je tada živela Sava Petrović koja je u leto 1941. preživela pakao jame Ravni dolac na Dinari. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 12. maja  2016. godine. U tu jamu, duboku gotovo 50 metara, ustaše su na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941, ubacile 218 žena i dece iz Donjih i Gornjih Rujana. Njih 14-oro, među njima i Sava, preživelo je i iz jame izvađeno mesec i po dana kasnije. – Ja sam ti rodom tu iz Čaprazlija, od Marčeta – počela je sićušna starica svoju setnu

Slana_parastos.jpg

Gordana Dostanić: Pag – njihovim senima

Parastos kod spomen krsta na Pagu NjIHOVIM SENIMA Samo kamenje i nebo. Slano kamenje. Toliko kameno i toliko slano da ni jedna biljka ne može da se primi, a kamoli da opstane. A ljudi? Ljudi bi mogli, samo im nisu dozvolili. Ni sunce nije bilo na njihovoj strani. Svetli i greje da da život zemlji, a njima je, u tom svirepom kamenjaru, pržilo golu lobanju i žarilo krvave rane vrelim kamenjem kroz poderanu obuću. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. septembra  2015. godine. Ni vode nigde. Ima je oko ostrva, plave, duboke i slane. Znaju, ali je ne vide iz svog logora.

Tribina_slika.jpg

Bastašić: Zaboravljen dio našeg istorijskog iskustva iz perioda NDH

Pogledajte izlaganje Dušana J. Bastašića na tribini: „Zašto negujemo kulturu zaborava?” Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. oktobra 2015. godine. Politika potiskivanja sjećanja, nastavljena je i nakon posljednjeg rata zbog takozvanog razvijanja dobrosusjedskih i «prijateljskih» odnosa, ali je taj izgovor apsolutno neprihvatljiv za potomke i poštovaoce srpskih žrtva. “Skoro je zaboravljen taj dio našeg ličnog, porodičnog, nacionalnog istorijskog iskustva iz perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, koji je jako važan da bismo mogli reći da imamo integrisan identitet i da danas razumijemo ko smo i šta smo”, rekao je Bastašić na tribini, koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tema tribine bio je genocid počinjen nad srpskim narodom na području

Najava: U Pančevu izložba o Srbima Livanjskog polja

Nakon prikazivanja u više gradova u zemlji i inostranstvu, kao: Beograd, Banja Luka, Novi Sad, Bijeljina, London, Aranđelovac… izložba pod nazivom „Srbi livanjskog polja-trajanje kroz vekove“ biće prikazana i pančevačkoj publici. Svečano otvaranje održaće se u petak, 26. oktobra 2018. godine, u Gradskoj biblioteci u Pančevu, sa početkom u 18. časova. Autori izložbe su: prof. dr Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović. Organizatori izložbe: Udruženje Ognjena Marija Livanjska i Gradska biblioteka Pančevo. Pozivamo sve zanteresovane da prisustvuju svečanom otvaranju ili da pogledaju izložbu koja će biti otvorena do 02. novembra t.g. Ulaz slobodan. Dobro nam došli! Izvor: Ognjena Marija Livanjska Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Imena žrtava ustaškog

Osvećen hram Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

Dan uoči slave crkve Pokrova Presvete Bogorodice, u subotu 13. oktobra, u Donjim Rujanima kraj Livna okupio se verni narod ovog sela zajedno sa pravoslavnim Srbima koji su pristigli iz svih krajeva Livanjskog polja, od Livna do Bosanskog Grahova. Ustalio se već godinama unazad ovaj lep običaj da se sastaju o Pokrovu Presvete Bogorodice baš tu, da makar tog dana udahnu životu u ovo stradalno selo, njegov hram i zajedno proslave njegovu slavu. Ovogodišnje sabranje je ipak bilo posebno po tome što je, nakon deset godina obnove koja je trajala sa prekidima, došao trenutak da se osveti ovaj hram. Stotinak okupljenih vernika dočekalo je svog vladiku, Njegovo Preosveštenstvo Episkopa bihaćko-petrovačkog

Poziv: Osvećenje crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

SRPSKA PRAVOSLAVNA EPARHIJA BIHAĆKO-PETROVAČKA SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA GUBINSKA I UDRUŽENjE OGNjENA MARIJA LIVANjSKA   Čast nam je pozvati Vas da svojim prisustvom i učešćem uveličate molitveno i liturgijsko slavlje, 13. oktobra 2018. godine s početkom u 9:30 časova, u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima. Ovom prilikom, Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Gospodin Sergije, osvetiće obnovljenu crkvu koja je stradala u proteklom ratu. DOBRO NAM DOŠLI! S Božijim blagoslovom, Uprava parohija i Uprava Udruženja Izvor: Udruženje Ognjena Marija Livanjska Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.  

Knjiga ”Livanjski Srbi” promovisana u Livnu

Knjiga Livanjski Srbi: Prosvijtna i duhovna zaostavština, autora Branka Dokića i Radovana Jovića, koja nam prikazuje prilike i zaostavštinu srpske zajednice livanjskog područja tokom duge istorije, promovisana je u Livnu, u subotu 1. septembra t.g. Promociji su prisustvovali i Njegovo Preosveštenstvo vladika bihaćko-petrovački Gospodin Sergije, kao i sveštenici Željko Đurica i Predrag Crepulja, ravnateljica livanjske Gimnazije dr sc Sanela Popović, autor brojnih značajnih dela iz istorije i tradicije Livna, g-din Stipe Manđeralo, bivši profesori livanjske Gimnazije. Rečju, ovaj, još jedan od brojnih izraza autora kojim su iskazali ljubav prema zavičaju, pozdravilo je preko 60-ak građana Livna, kao i članovi Upravnog odbora Udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda. Tokom promocije rukovodio je

Proslava Blage Marije u Vrbici

”Učinite vi što je do vas, a ja ću se za ostalo pobrinuti – poručio je Gospod okupljenom narodu, i vaskrsao Lazara” – tumačenje Jevanđelja, beseda o Lazarevoj suboti . Svake godine se setim ovih reči kad se spremam na put za rodni kraj. Ima još naroda Livanjskog kraja koji nije zaboravio, pa neki dođu na parastos u Livno, neki u Gubin, Čaprazlije i Čelebić, a najviše ih je na slavi u Crnom Lugu za Ilindan. Sabrasmo se i ove godine, ali čini mi se najteže je u Vrbičkoj parohiji. Da li zato što sv. Marija Magdalina – u narodu poznata kao mironosna Marija – pada 4. avgusta, pa većina

TV HRAM: Stradanje Srba u Livanjskom kraju o kom se decenijama ćutalo (VIDEO)

Pravoslavnog srpskog stanovništva u Livanjskom kraju ostalo je samo u tragovima. Protiv potpunog zatiranja bore se nejaka staračka pleća ono malo Srba koji su ostali u Livnu, ali i nemoćna sećanja hiljada onih koje su vihor poslednjeg rata i hrvatski zločini rasejali širom sveta. Neki od njih i ove godine su se okupili u Livnu, i to na isti dan kada su ustaše na Ognjenu Mariju 1941. godine na najsvirepije načine ubili oko 1.600 pravoslavnih Srba livanjskog kraja bacajući ih u jame, neke zaklane, neke spaljene a neke su u jame dubine i do 40 metara i žive bacali. Izvršioci ovih zločina nad Srbima bile su njihove prve komšije, školski

jedina-sacuvana.jpg

Robija Dejana Laganina

U potrazi za podacima o ustaškom genocidu nad srpskim narodom u Livnu i okolini u proljeće 1941. godine, na Ilin dan, 2. avgusta 1990, stigao sam u selo Gubin na krajnjem sjevero-zapadu Livanjskog polja. Tu je tada živjela sedamdesetogodišnja Sava Marčeta – Kozomara – Petrović, jedna od četrnaestoro preživjelih iz jame Ravni dolac na Dinari, žena koja je, kako je već opisano, iako u poodmakloj trudnoći, izdržala pad u jamu sa visine od blizu pedeset metara, preživjela u njoj mjesec i po dana i potom, tri mjeseca pošto je izvađena iz jame, rodila blizance… Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. avgusta 2017.

Molitveno sećanje na livanjske mučenike

  U danima od 28. jula do 1. avgusta održana su molitvena okupljanja u znak sećanja na srpske civilnie žrtve postradale od ustaša 1941. godine na više stratišta na području Livna i Kupresa: kod sela Prolog; jamama: Ravni Dolac, Samogred, Bikuša, Tušnica-Jelovača, Kamešnica, Rubića Dolac, Razvala. Propunta, livadi Trnovac, čelebićkoj školi; na mestima: Kožvarica, Mala vrata, Zanesovići, Borova Glava. Preko 1600 žena, dece, staraca i muškaraca ubijeno je na najstrašnije načine,  maljem i nožem, a brojni su i živi bačeni u kraške jame planina oko Livanjskog polja. Molitvenim sećanjem sunarodnici i potomci obeležili su 77 godina od njihovog stradanja i poklonili senima predaka čiju žrtvu i stradanje ne zaboravljaju. Glavno

Godišnjica: 12. – 22. jula 1941. – Stravični zločini nad Srbima livanjskog polja

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. jula 2017. godine. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz

IZABERIMO SRPSKE PREDSTAVNIKE U FEDERACIJI BIH: Prijava za glasanje u Bečmenu

Učešće srpskog naroda poreklom iz Kantona 10 (opštine Livno, Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres i Duvno) na opštim izborima u BiH je od velikog značaja za opstanak našeg naroda na području ovog kantona. Jedino učešćem na izborima možemo osigurati veći broj istinitih predstavnika srpskog naroda u kantonalnoj skupštini, vladi, i ostalim organima. Jedino ako izglasamo prave predstavnike našeg naroda u kantonalne institucije možemo očekivati da ćemo imati kome da se obratimo ako u našem selu treba nasuti ili asfaltirati put, obnoviti koju kuću, dovesti struju, obezbediti zdravstvenu zaštitu, pa i zaposlenje mladih ljudi. Zbog svega ovoga, Udruženje Ognjena Marija Livanjska, u saradnji sa drugim zavičajnim udruženjima iz našeg kantona, još jednom

Krivi samo zato što su Srbi

Pre 77 godina, 6. juna 1941, u Livnu i okolini otpočeo je ustaški pogrom nad Srbima, jedan od najstravičnijih genocidnih zločina koje je počinila soldateska bojovnika Anta Pavelića. Ne toliko po broju žrtava, iako je od tada pa za nepuna dva meseca potom, a posebno 30. jula i 2. avgusta, na Ognjenu Mariju i Svetog Iliju, koliko je do sada, po imenu i prezimenu utvrđeno, pobijeno 1.587 Srba, uglavnom nejači, među njima i više od 400 dece mlađe od deset godina, ovi zločini ostaju za pamćenje po zverstvima i bestijalnosti koju su ustaše ispoljile, bacajući uglavnom žive žrtve u jame bezdanice i ostavljajući ih da tu danima skapavaju u najstrašnijim

Cvijo Pajčin – Oraščić

6. jun 1941. – 77 godina od početka stradanja Srba Livanjskog polja

Ovog juna navršava se 77 godina od početka masovnih ustaških zločina nad srpskim narodom Livanjskog polja. Prema raspoloživim izvorima, 6. juna 1941. godine grupa naoružanih ustaša iz Livna upala je u Sajković, srpsko selo na zapadu današnje opštine Livno. Prema pisanju Buda Simonovića u knjizi Ognjena Marija livanjska, ustaše su došle u Sajković u potrazi za Cvijom Pajčinom, zvanim Oraščić, koji se već bio odmetnuo u planinu i počeo da pruža otpor vlastima NDH. Pošto Cviju nisu uspeli naći, ustaše su uhapsile uglednog i dugogodišnjeg gubinskog sveštenika, oca Ristu Ćatića i Cvijinog mlađeg brata Jovu. Po svemu sudeći, otac Risto je ustašama svakako već bio trn u oku. Kao i

ognjena_marija_livanjska.jpg

Pobratimstvo Jandre Kovača

Kompletan ustaški plan i strategija uništenja srpskog življa, ne samo u Livnu i okolini, počivala je na faktoru tajnosti i potpunog iznenađenja. Mučki su pripremali pokolje i na sve načine nastojali da glas o zločinima ne ide pred njima, da se već u susjednom selu ne čuje za pokolj prije nego što selo bude blokirano. One koji su se tih dana kojim slučajem zatekli van sela nije imao ko na vrijeme upozoriti na opasnost pa su obično upadali u klopke i umjesto kuća i ukućana zaticali pustoš i krvnike. Umjesto toplih kućnih njedara čekala ih je sigurna smrt. Tako je u vrijeme pokolja u Čelebiću, na Ognjenu Mariju i koji

+Mara Jurić 1933-2018

U Banatskom Despotovcu, u osamdesetpetoj godini života, preminula je Mara Jurić (rođena Lalić), rodom iz Donjih Rujana. Sahrana drage pokojnice zakazana je za 2. mart 2018. godine u 13 časova. Mara Jurić je bila jedna od 14-oro stradalnika koji su, nakon 42 dana, živi izvađeni iz jame Ravni Dolac na Dinari, u koju je bačeno 218 pravoslavnih Srba iz Gornjih i Donjih Rujana. Večan joj spomen, dostojan blaženstva! Mara Jurić je nedavno svedočila i emisiji ”Kvadratura Kruga” posvećenoj stradanju Livanjskih Srba: http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2945609/.html  U nastavku prenosimo njenu priču iz knjige ”Ognjena Marija Livanjska” autora Buda Simonovića.  ———————————————————————————————————— Najmlađa U Banatskom Despotovcu, nedaleko od Ljube Lalić-Konjikušić, živi i njena mlađa sestra Mara, najmlađa

ognjena_marija_livanjska.jpg

„BJEGAO IZ STRAHA PRED HRVATIMA…”

Među dokumentima o ustašim zvjerstvima počinjenim nad Srbima u toj prvoj ratnoj godini druge svjetske kataklizme u dvadesetom vijeku, svakako je posebno zanimljiv jedan članak objavljen u ratnoj „Borbi” od 22. oktobra 1942. godine. Nepotpisani autor u članku pod naslovom „Stub zločina”, na osnovu originalnih ustaških spiskova i izvještaja govori o zločinima u Donjim i Gornjim Rujanima, Odžaku i Lištanima. Podnaslovom „Kako su četnički saveznici ustaše trijebili srpski narod“, autor sugeriše da su ovi stravični spiskovi sinonim zločina svih koji su oružje okrenuli protivu svog naroda, koji su se stavili pod skut okupatora i za njegove interese ogrezli u zločinstva: „Po zvaničnom ‘iskazu’ Oružničke postaje Prolog — piše ‘Borba’ — tajni

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

Jama

Izvjesno je da je Ivan Goran Kovačić boravio u mnogim livanjskim selima i slušao potresna svjedočenja o zvjerstvima koja su ustaše počinile nad srpskim stanovništvom. „Divni galeb” je, prije nego što će upravo tu u Livnu kliknuti svoju strašnu pjesničku optužnicu, svoj veličanstveni poetski i ljudski protest protivu bezumlja i razbraćivanja, čuo i za živu grobnicu iznad sela Rujana i za slična druga gubilišta i bezdanice — neopojene grobnice oko Livanjskog polja, u kojima nikada niko neće kosti izbrojiti. Ako rujanska jama može biti i nije direktno inspirisala velikog poetu, na čijem će vratu ubrzo poslije toga takođe sijevnuti zločinačko sječivo i prekinuti jednu od najtananijih pjesničkih žica koje su

ognjena_marija_livanjska.jpg

Krvave legende

Knjiga Ljuba Anđelića „Livanjska legenda” svakako je jedno od najpotresnijih ratnih svjedočanstava. Ovaj umni Kolašinac, marljivi hroničar jednog opakog vremena i ratnik plemenita srca, ostavio je svojevrstan dnevnik o zvjerstvima koja su počinile ustaše na prostoru Livna, Duvna, Kupresa, Glamoča… Ostale su tako zapisane krvave legende o zlu, o fanatizmu, mržnji i bezumlju ustaških crnih legija i njihovim zlodjelima iz ljeta 1942. godine, koje, smatram, upečatljivo govore i do kosti razgolićuju ustaški pokret, njegove korijene i ideologiju, njegovu krvoločnost i sumanutost, odnosno dopunjuju i upotpunjuju sliku njegovih zločina započetih godinu dana ranije. Jedna od tih „krvavih legendi” je zapis Ljuba Anđelića o zločinu u selu Katinićima u Vukovskom polju, počinjen

U Aranđelovcu otvorena izložba o Livanjskim Srbima

U parohijskom domu crkve Svetog Arhangela Gavrila u Aranđelovcu, sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa šumadijskog Gospodina Jovana, 4.novembra t.g. otvorena je izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“, autora prof dr Veljaka Đurića Mišine i Radovana Pilipovića. Uz bogat umetnički program izložbu je otvorio protojerej Željko Đurica, kome se i ovom prilikom zahvaljujemo jer mu kilometri od Brčkog do Aranđelovca nisu prepreka da ličnim prisustvom pokaže svoju privrženost i podršku livanjskim Srbima. Pozdravnim rečima, dobrodošlicom i podsećanjem na istoriju i zaostavštinu livanjskih Srba gostima su se obratili: protojerej Milovan Ranković, starešina crkve Svetog Arhangela Gavrila; Gordana Dostanić, predsednik UO Udruženja OML; Nemanja Dević, istoričar; i protojerej-stavrofor Željko Đurica. U umetničkom delu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala