arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Nemanja Dević: Svi koji se osećamo Srbima, sutra na Lisičiji potok

02.11.2018

Sećam se dobro momenta kada je, 2009, sahranjivan blaženopočivši patrijarh srpski Pavle. Pa 2013, kada su u Beograd stigli posmrtni ostaci kneza Pavla i kralja Petra Drugog, da budu konačno sahranjeni u svojoj zemlji i na svom Oplencu.  I nikada neću da zaboravim taj utisak, da je tih dana i u takvim danima, kao iz neke tmine na svetlost dana, izašla jedna drugačija i bolja Srbija. Srbija za koju smo mislili da je nestala 1945. i da više ne postoji. Videlo se to po držanju ljudi koji su se okupili, po njihovim licima i, najpre, po njihovim pogledima. Tada sam, kao student, po prvi put čini mi se očima video

Sandra Blagić: Zašto zaboravljamo kada znamo da je zaborav najveći grijeh?

31.10.2018

Zašto nam prekopavate kosti? Zar vam nije dovoljno što ste nas od 1941 – 1945. i 1992 – 1995. po dva puta ubili? Zar vam je i to malo? Zar vas nije strah Boga? Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. avgusta. 2017. godine. A i ja se pitam svašta, nije vas bilo strah ni kada ste nas klali, i bacali u bezdane, zašto bi vas bilo strah da nam kosti opet dirate!? Šta radite sa našim kostima? Da li se to ne možete uvjeriti da ste nas toliko poklali, zatrpali, zabetonirali? Da ste nas, gurali, ubijali, maljevima, jer metak nije bio za

Sandra Blagić: Djeca su bila samo broj bez imena i prezimena

25.10.2018

Bilo je to u jednoj zemlji, gdje je vladala smrt. I tada se zvijer sjetila da osnuje logor za djecu. Da, dobro ste pročitali, koncentracioni logor za djecu! Piše: Sandra Blagić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. avgusta 2017. godine. Prije 76 godina na današnji dan, 12. 07. 1942 godine, osnovan je logor u Jastrebarskom, po nalogu Ante Pavelića. Logor je bio pod upravom časnih sestara “milosrdnica” sv. Vinko Paulski. A djeca su bila samo broj bez imena i prezimena. Raznog uzrasta. Od kolijevke do četrnaest godina. Šta li su te male dječije ruke zgriješile? Da se sa njima postupa na najgori i

Skrivajući me kao ranjenika, jedna starica me je životno zadužila

25.10.2018

Devet mjeseci tražio sam izvjesnu Anđu, kroz sva naselja dijela Korduna i Banije. Gledao pljačku i dogorjevanje stambenih i privrednih objekata, ubijenu i uginulu stoku, spaljena žita i posječene voćnjake u cvatu i zaključio da je u nas govor mržnje razvio neslućenu strast osvete.  A kako i ne bi kad toliko poslije rata ili ako hoćete oktroiranog mira u medijima rat traje nerijetko do istrage “naše” ili “vaše”. Prije svega zbog toga što rat pripremaše mnogi, napose etno intelektualci, političari i novinari, a istinski mir samo rijetki. Većina šuti, što znači odobrava ili prašta “svoj” zločin, naprosto osvećujući se žrtvi. Ustoličena ideologija “krvi i tla”, “mi ne možemo napraviti zločin”,

Prof. dr Svetozar Livada

Sjećanje: „Doživotni sam pacijent genocida“

15.10.2018

Kada se nađem u zavičaju blizu toponima, na stazicama djetinjstva, bivam preokupiran tim zločinom genocida i zaboravljam upravljati vozilom, jer mi se slike klanja i krvi navlače kao mrene na oči. Piše: Prof. dr Svetozar Livada Ako se pojam pacijent prevede kao onaj koji trpi i pati, tu poziciju trpljenja i patnji izdržao sam za stotine života, kao višegodišnji pacijent s 40 operacija na kostima, dvije na srcu i nekoliko kliničkih smrti. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 28. avgusta. 2015. godine. Genocid mi je ostavio veće patnje od toga. Bio sam superaktivno dijete – goropadan. Baka, koju sam obožavao, zvala me je

Nikola Milovančev: Da li postoje srpske žrtve logora Zemun?

14.10.2018

  Dušan Komarčević, novinar Radija Slobodna Evropa, objavio je 28. septembra 2018. izjavu g. Efraima Zurofa i prilog pod nazivom „Frustriran sam zbog Starog Sajmišta“. Članak je vezan na donošenje zakona o uređenju muzeja na mestu nacističko-ustaškog logora Zemun (tzv. Sajmište), u kojem su zločinci od 1941. do 1944. ubili veliki broj nevinih ljudi – uglavnom Srba, Jevreja i Roma. Ja se ovde neću osvrtati na samu izjavu g. Zurofa i donošenje zakona, koje je u toku, već na novinarski komentar – smanjivanje broja žrtava nacističko-ustaških monstruma, i to žrtava iz reda srpskog naroda, kao i na prikrivanje činjenice da je to bio logor u kojem je vršen genocid nad

Nikola Milovančev: O broju žrtava u NDH – činjenično a ne emotivno

11.10.2018

Na moj kritički osvrt o proceni broja stanovnika Jugoslavije koju je učinio Državni statistički ured DFJ maja 1945. i konstatacije o koliziji tih podataka sa popisom iz 1948. reagovao je čovek sa kojim sam 28 godina održavao prijateljske odnose, direktor Muzeja žrtava genocida dr Veljko Đurić. Čovek sa kojim sam mnogo puta delio isto mišljenje. I u vezi njegovog poslednjeg članka o nacističko-ustaškom logoru Zemun, objavljenom u Kulturnom dodatku Politike 6. oktobra o.g. mogu da poručim: dobro je da si taj članak objavio. U odgovoru meni Veljko Đurić je već u početku krenuo lično, ad personam, pa ću najpre na to odgovoriti. Na jedno tvrđenje koje je nedostojno („nalogodavci“) se

Prof. dr Svetozar Livada

Vesna Ivanović: Preludij za Livadu iz sna

11.10.2018

Predmet knjige je velika simfonija života čovječanstva, glazba koja zvuči ispod površine povijesti, blagoslovljena zbiljska glazba ljudskog bitka čija je jedina želja i cilj, jedina tema i strast: biti čovjek, zbiljski i istinski čovjek i ljudski živjeti. Béla Hamvas Anthologia humana: pet tisućljeća mudrosti   Predmet knjige je čovjek Svetozar Livada. Predmet knjige je individuum koji cijeli svoj život ulaže golem trud da bude čovjek, da bude zbiljski i istinski čovjek i da živi ljudski. Predmet knjige je primjena prastare mudrosti danas: postati čovjekom. Predmet knjige je životna sposobnost ustrajanja koja nas ushićuje svojom moralnom plemenitošću. Novalis kaže da čovjek ne čini drugo nego se neprestano vraća kući, a Hamvas

Sa 14 godina u borbu za slobodu – Vojin T. Radaković i David Bursać, dva mlada junaka iz Like

11.10.2018

Kada je, nakon stvaranja Nezavisne države Hrvatske aprila 1941, došlo do pokolja srpskog stanovništva Like, počele su da se organizuju i grupe otpora, koje su krajem jula započele ustanak na području Srba u Lici i obližnjeg Drvara u Bosni. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 4. februara  2018. godine. Među ljudima koji su učestvovali u ustanku od prvog dana bio je i Đoko P. Marić (1915-2010) iz sela Tiškovac, opština Srb, srez Donji Lapac. Đoko P. Marić je ostavio dragoceno svedočanstvo o Vojinu T. Radakoviću i Davidu Bursaću, dvojici mladih borca, koji su u borbu za slobodu krenuli sa 14 godina. Obojica su bili puškomitraljesci u jedinicama

Srpska priča

08.10.2018

Poslednja knjiga na kojoj sam radio ujedno je i nešto najbolje na čemu sam do sada kao istoričar radio.  Reč je o memoarima majora Aleksandra Miloševića, koje sam priredio za štampu, napisao im predgovor i, nakon istraživanja, biografiju autora – ukupno na više od 200 stranica, pa je zato osećam i svojom. Major Aleksandar Milošević je bio izvanredna, ali gotovo anonimna ličnost srpske istorije: rođen je na Vidovdan 1910. u selu Saranovo u Šumadiji, u porodici ratnika i težaka; bio je jedan od najbolje rangiranih pitomaca Vojne akademije u Beogradu u svojoj klasi 1930-ih godina, nakon čega je, baš u predvečerje svetskog rata, 1939. dobio službu u Prizrenu; junački se

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Vređanje uspomena na žrtve

05.10.2018

Svako društvo i svaka nacija na svetu imaju svoje simbole, datume i ličnosti po kojima grade identitet u savremenom dobu. U istorijskoj svesti Srba, pored znamenja, epova i zadužbina iz srednjeg veka, sećanja na žrtve u dugim periodima robovanja i oslobodilačkoj borbi 19. veka, kada je obnovljena i državnost, posebno mesto zauzimaju i događaji iz savremene istorije. (Povodom teksta „Spomen, omen ili Golem“ Jovane Krstić, objavljenog u Kulturnom dodatku „Politike“ 22. septembra 2018.) Na prvom mestu, to su podvizi iz Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i žrtve Drugog svetskog rata. Međutim, Srbi nikada nisu izračunali koliko ih je nestalo u proteklom veku. Žrtve nisu popisane ni za ratove 1912–1918,

Svi antifašisti zaslužuju počast

24.09.2018

U Srbiji će nastaviti da žive dva narativa, o Titu i generalu Mihailoviću. – Oslobodilačka borba je tradicija na koju možemo da budemo ponosni. Jedan skorašnji datum prošao je i ovoga puta potpuno nezapaženo – 31. avgust, kada je pre 77 godina Loznica oslobođena od nemačke okupacije. Bio je to prvi slobodni grad, neki kažu i u tadašnjoj Evropi, što je i u našoj javnosti manje-više nepoznat podatak. Zato sve više istoričara, naročito onih koji se bave istraživanjima Drugog svetskog rata na našim prostorima, smatra da bio ovaj datum mogao da se uvede kao novi Dan ustanka. Decenijama je sedmi juli važio kao Dan ustanka, ali je on ukinut 2001.

Jovan šumom a Ivica drumom ili: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju

22.09.2018

Prema sudu Jovana Ćulibrka, predsjednika UO Muzeja žrtava genocida, izložba „Jasenovac, pravo na nezaborav“ prikazana u sjedištu UN u Njujorku, bez određenih „korekcija“ ne može da se izloži u Izraelu. Piše: Dušan J. Bastašić Sredinom 2016. godine imao sam čast da budem pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije povodom priprema za izložbu „Jasenovac, pravo na nezaborav“, državnog projekta kojim je Srbija trebala da svijetu objelodani istinu o Jasenovcu. Početkom decembra iste godine, koordinator projekta, ambasador Ljiljana Nikšić pokazala mi je u Muzeju diplomatije Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ne krijući zadovoljstvo, prvih nekoliko tek završenih izložbenih panoa. Videći na jednom panou istaknut broj od 700.000 žrtava Jasenovca, pitao sam da li

Matija Bećković

Ako Kosovo nije naše, zašto od nas traže da im ga damo?

21.09.2018

Ako je njihovo, zašto nam ga otimaju, a ako već mogu da ga otmu, zašto se toliko ustručavaju? Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. oktobar 2015.godine. Emigrantska kriza? Hoće li Srbija ući u Evropsku uniju? Kolika je odgovornost naših političara u odbrani Kosova? Postoji li alternativa? Zašto je problem danas otvoriti pitanje Kosova? Da li je Kosovo srpsko? Pogledajte intervju sa Akademikom Matijom Bećkovićem: Izvor: RTRS Vezane vijesti: Matija Bećković: Nezavisnost Kosova od nas zavisi MATIJA BEĆKOVIĆ Samo ti, dijete, radi svoj posao – najvažnija srpska reč SVE DOK JE SRPSKIH SVETINjA KOSOVO JE SRPSKA ZEMLjA KOSOVO I METOHIJA NIJE PREVAZIĐENA TEMA Zašto branim Kosovo?

Bećković: Hašani mogu biti jedno od najvažnijih mjesta u Srpskoj

20.09.2018

Akademik Matija Bećković smatra da bi Hašani, rodno mjesto književnika Branka Ćopića, mogli biti jedno od najvažnijih mjesta u Republici Srpskoj. Bećković je rekao da su rodna mjesta književnika veoma značajna i da bi trebalo napraviti mapu na kojoj bi bila obilježena. “To su glavni gradovi Republike Srpske i njene kulture, to je temelj na kojem ona stoji. Ja sa bio u Smiljanu Nikole Tesle i danas kad sam dolazio do rodne kuće Branka Ćopića i ovaj kraj me podsjetio na to mjesto”, rekao je on danas tokom prve posjete rodnom mjestu Branka Ćopića. Bećković je naveo da je Ćopić prvi pisac kojeg je znao, a kasnije ga i upoznao.

Svoji na svome, slobodni i ponosni

19.09.2018

Čitav jedan vek, i koju godinu preko, za srpskog seljaka je odbrana zemlje značila ujedno i odbranu Otadžbine i odbranu njive. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 31. decembra 2015.godine. Od 1830-ih, kada Srbija postaje zemlja slobodnih seljaka, kada svaki od njih dobija od kneza Miloša svoj mali komad da na njemu slobodno živi i privređuje, pa sve do Prvog svetskog rata, kada njihovi unuci, iako nepismeni i neuki, na Ceru i Kolubari znaju bez dileme šta predstavlja srpski nacionalni program. Kada tu SVOJU ZEMLjU brane, uz ogromne žrtve. I potom, u doba Kraljevine, kada oni u mom Pomoravlju masovno glasaju za opozicione liste, jer ih na

Matija Bećković: Prošao sam bolje od Njegoša – njemu su srušili grob, a meni će tek da ruše

05.09.2018

Bećković navodi da je teško poverovati da bi temelj jedne članice NATO-a, najmoćnijeg vojnog saveza na svetu, koja drži pod sankcijama Rusiju – najveću državu na svetu, mogli da ugroze stihovi jednog pesnika. ​ Pesnik i akademik Matija Bećković, i pored brojnih pretnji, uvreda i hajke koju je pokrenuo Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS), a nastavili mediji bliski vlastima, nakon 23 godine ponovo je govorio poeziju u Budvi, gradu koji mu je 1995. godine dodelio književnu nagradu „Stefan Mitrov Ljubiša”. Pred početak njegovog gostovanja ipak su izbili problemi, jer je Budvanka D. Lj. pokušala da na svom zvučniku pusti crnogorsku himnu „Oj, svijetla majka zoro”, nakon čega joj je

Nezaboravno veče Matije Bećkovića u Budvi

01.09.2018

Akademik Matija Bećković nastupio je na Književnom festivalu “Ćirilicom” u Budvi, gdje je pred oko 300 posjetilaca govorio stihove svojih pjesama. Pjesnik Radomir Uljarević rekao je da Bećković zvuči kao antički pjesnik, a da je njegova poezija velika drama reprodukovana u stihovima, koji teško da imaju premca u savremenoj književnosti. “Bećković praktikuje umjetnost govorenja poezije, koju su poznavali narodni pjesnici, koji su svoje epove kazivali zapisivačima, najčešće uz gusle”, dodao je Uljarević. Prema njegovim riječima, Bećković je, kao i Njegoš, sve stranice svoga djela posvetio Crnoj Gori bilo da je o njoj govorio kao Nojevoj barki ili o manastiru. “Sa više ljubavi o Crnoj Gori, teško da je iko pisao,

Tanjug (video)

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (4)

28.08.2018

Nakon nedavnih uvredljivih napisa o djelima akademika Vasilija Krestića, Veljko Đurić Mišina se u sličnom maniru ustremio i na rezultate rada nedavno preminulog dr Đure Zatezala. Piše: Dušan J. Bastašić Veljko Đurić Mišina se nedavno oglasio prilogom pod bombastičnim naslovom: „Ko i kako (zlo)upotrebljava veliku srpsku tragediju“. Za očekivati je bilo da će pod tim naslovom, direktor Muzeja žrtava genocida „raspaliti“ po onima koji zdušno rade na nestanku ustanove na čijem je čelu, ali to se još nije desilo. Naime, danom stupanja na snagu zakona o „Ustanovi Spomen Žrtve na Sajmištu“, prestaće da postoji Muzej žrtava genocida u Beogradu. Mada je ovaj zakon trenutno u fazi nacrta, ne sumnjam da će

Foto M. Labudović

Bruka u Budvi: Smetaju im Bećković i ćirilica, prekrajaju istoriju!

24.08.2018

Festival književnosti “Ćirilicom” u Budvi, predstavnici DPS iskoristili za napad na poznatog pesnika. Optužili organizatore da udaraju na temelj države i da prekrajaju istoriju Drugi festival književnosti “Ćirilicom”, koji je počeo u četvrtak uveče na trgu u budvanskom Starom gradu i trajaće do 3. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, imao je neuobičajen uvod. Opoziciona Demokratska partija socijalista, pred gostovanje pesnika Matije Bećkovića na ovom festivalu 31. avgusta, “prisetila” se da je to “isti onaj Bećković koji ne priznaje državu Crnu Goru, njen jezik, pismo, istoriju niti ijedan napor uložen na putu ka boljitku i prosperitetu građana naše zemlje”. – Bećković Crnogorce naziva

Niko Bartulović

Nikola Milovančev: Srpski književnici Dalmacije postradali od titoista

17.08.2018

O stradanjima četvorice književnika iz Dalmacije (Niko Bartulović, Đuro Vilović, Silvije Alfirević, Josip-Sibe Miličić) Intervju sa akademikom Matijom Bećkovićem (NIN br. 2149) obradovao me je saznanjem da uprava Udruženja književnika Srbije radi na postavljanju spomen-ploče srpskim književnicima stradalim 1941-1945. a dosad prećutanim. S obzirom da je akademik Bećković pozvao na saradnju, iznijeću ovdje nekoliko činjenica i svjedočenja značajnih za dopunu i korekciju podataka o četvorici književnika iz Dalmacije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. avgusta. 2017. godine. 1) Niko Bartulović, rijetko uman i čestiti čovjek, veliki i iskreni jugoslovenski rodoljub (ideolog Orjune), ubijen je početkom 1945. godine a ne 1943. godine kao

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Nikola Milovančev: O srpskom pesniku Muhamedu Hevajiju Uskjufiju

10.08.2018

Hevajijeve pesme su važne zato što pokazuju srpsku nacionalnu svest kod Srba muslimanske vere u prvoj polovini XVII veka; što dokazuje da su u to vreme štokavski ikavci sebe identifikovali kao Srbe; jer ukazuju da je postojalo nepoverenje između Srba koji su prešli na muhamedanstvo i onih koji su ostali u pravoslavlju. G. Ugljanin je dao predlog da se jedna osnovna škola nazove imenom Muhameda Hevajija Uskjufija, srpskog pesnika iz prve polovine XVII veka. Ovaj predlog bih podržao ali ne i drugi deo – da se to učini promenom naziva dosadašnje škole „Vuk Karadžić“. Ko je Hevaji Uskjufi? Malo je poznat pa verujem da će iz ovog članka i g.

Sandra Blagić: Zašto Krajišnici neće organizovano u Prebilovce?

27.07.2018

U Prebilovce ne idemo! Zašto? Kakav smo mi to narod postali kada nam je teško izdvojiti 20 konvertibilnih maraka, za put na tako sveto mjesto? Nije ni ponedeljak kao radni dan u pitanju. Jedan jedini autobus, ej?! Očigledno je da smo postali nezainteresovani za sve, pa i za najstradalnije selo iz Drugog svjetskog rata. Ako mi Krajišnici ne možemo dati podršku svojim Hercegovcima pa ko li će onda?! Državu nije briga, ali zato nas treba biti. Sram nas bilo!!! Vezane vijesti: Prebilovčani su ljudi sa najvećim srcem | Jadovno 1941.

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

O partizanima se još uvek malo zna

16.07.2018

Istoričar Nemanja Dević o istinama i predrasudama koje su vezane za narodnooslobodilačku borbu. Nedovoljno istražene uloge španskih boraca u podizanju ustanka i Crvene armije Mnogo je “belina” u istoriografiji vezanoj za partizanski pokret u Drugom svetskom ratu. Ne zna se pouzdano kakav je bilans građanskog rata 1941. i koliko je žrtava izazvao do kraja okupacije, koji je zaista obim revolucionarnog terora u prvoj ratnoj godini. Nije dovoljno istražena uloga španskih boraca u podizanju ustanka, ni kako je posle toga tekla tiha eliminacija značajnog broja njih. Ovo, za “Novosti”, objašnjava istoričar Nemanja Dević, iz Instituta za savremenu istoriju, koji upravo sprema doktorat o partizanskom pokretu. – Za javnost je i dalje

Dan kada se Velebit tresao po drugi put

02.07.2018

Dok kiša neumorno pada Jadovčani kreću ka Jadovnu. Dolazimo na granični prelaz Izačić i šta drugo očekivati, nego pretres i kontrolu svih hodočasnika i njihovih stvari. Piše: Sanda Blagić Jedan od policajaca pretura po našim ličnim stvarima sa hiruškim rukavicama, k’o da smo gubavci. Zadržali su nas, samo da ne stignemo na vrijeme. Kad su nas dobro pretresli, naredili su nam da stanemo kilometar od granice. Ni slutili nismo da će zaustaviti naš autobus u Ličkom Petrovom selu i izvršiti svoju “dubinsku” kontrolu. Tri naša hodočasnika izvedoše a minuti se otegoše kao sati. Vratiše dvojicu a Danu Lukajića zadržaše, uzeše njegove stvari i rekoše nam da on neće nastaviti put

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: