arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Bilogorski prezimenik 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore

Bilogorski prezimenik, šesta po redu knjiga u Biblioteci „Zadužbina“ Zavičajnog udruženja „Bilogora“ štampana je na 472 stranice u A5 formatu. Sadrži podatke o 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore evidentirana u periodu od 1552. do 2017. godine, te o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti u pojedinim naseljima. U okviru prezimenika je i 20 članaka o znamenitim Bilogorcima. Prezimenik je dopunjen brojnim statističkim pregledima i kartama, kao i 10 opsežnijih priloga vezanih za prezimena. Oprema knjige sadrži 10 fotografija u boji, 36 c/b fotografija, 8 grafičkih prikaza, 19 karata i 23 tabele sa numeričkim podacima.

Komemorativni skup u Grubišnom Polju septembra 2012. na 70-tu godišnjicu stradanja

Pokolj Srba na Bilogori

Na današnji dan prije 75 godine ustaše su na Bilogori u Hratskoj ubile više od 500 Srba, uglavnom žena i djece. “Nad našim članovima porodica sa Bilogore i Grubišnog Polja, samo zato što su bili srpskog roda i pravoslavne vjere, u ozakonjenom zločinu Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, počinjen je strahovit i zdravom umu teško pojmljiv zločin”, rekao predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić. Krajem septembra 1942. počela je neprijateljska ofanziva na Bilogori, sa 5.000 ustaša, domobrana i Nijemaca. Neprijatelj je tada u logore – jasenovački i sisački – otjerao 3.000 stanovnika, uglavnom žena, staraca i djece, od kojih se vratio vrlo mali broj. Ustaše su u to vrijeme u selima

Milan_Bastasic_1.jpg

Milan Bastašić: Noć strave i užasa

Tih dana uporno je padala obilna kiša i susnježica. Kaputi se nisu ni prisušili kad je s puta u dvorište pa u ganjak jurnula grupa nekakvih osoba s ručnim baterijama. Viču: „Otvaraj”! Udaraju u vrata kao sjekirama. To su ustaše kundacima pušaka razbijale vrata uz viku: “Otvaraj ili pucamo”! Otac pođe da otvori, ali ne može da otključa jer je ključ od udaraca ispao, a lampu nije imao vremena da upali. Napipa na zemlji ključ i otključa prije nego su razbili vrata. Stakla su popucala. Majka je poslije pričala da su šestorica bajonetama na puškama uperenim u oca ušli u sobu gdje smo spavali. Brat i ja smo spavali u

Godišnjica stradanja Srba iz Grubišnog Polja

Ustaše su u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srba iz Grubišnog Polja, od čega je njih 487 pobijeno u kompleksu ustaških logora Gospić – Jadovno – Pag u julu te godine, podsjećaju iz Udruženja “Jadovno”. U predvečerje 26. aprila 1941. godine, pod izgovorom da Srbi kotara Grubišno Polje spremaju “đurđevdanski ustanak”, na inicijativu tamošnjeg župnika Petra Sivjanovića, iz Zagreba je u Grubišno Polje vozom stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, na čelu sa šefom zagrebačke ustaške policije Ivicom Šarićem i Eugenom Kvaternikom. U dogovoru sa tamošnjim ustaškim “logornikom”, advokatom Lujom Stahuljakom i “predstojnikom” Zorislavom Mikićem, u noći između 26. i 27. aprila u svojim domovima pohapšena su

Prve žrtve ustaškog genocida u Hrvatskoj

Milan Jelić | Beograd 1990. godine Kada je u Zagrebu, “božjom providbom” ustoličen režim protiv ljudi pravoslavne vere u najmnogoljudnijoj srpskoj oazi – u istočnoj Bilogori kotara Grubišno Polje, većinsko stanovništvo je 26/27. aprila 1941. godine doživelo pogrom. Pripremajući se za lov na Srbe, ustaški poverenik dr. Lujo Stahuljak je na perfidan način proturio vest da će domaći Srbi, pripremajući se za đurđevdanski uranak, svoju svetkovinu pretvorili u ustanak protiv legalne hrvatske vlasti i da će pobiti sve Hrvate u Grubišnom polju. U isti scenario je potom uključen župnik Petar Sivjanović, koji je znao da svećenik Herjanović Jakob, takođe na službi u Grubišnom polju, ima u Zagrebu rođaka ustašu-emigranta Ivicu

PROMOCIJA: Knjiga Radovana Pilipovića „Oreoli i senke”

U Beogradu će se u petak, 25. novembra 2016. u 19 časova u Kripti Hrama Svetog Save na Vračaru, održati promocija knjige „Oreoli i senke – rasprave iz istorije Srpske Pravoslavne Crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ autora Radovana Pilipovića. Knjiga kroz 22 rasprave na različite teme pokriva martirsku istoriju Srpske Pravoslavne Crkve u Drugom Svetskom Ratu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske, satelitske državne tvorevine Hitlerovog „Novog poretka“. Rasprave i studije se odnose na stradanje srpskog vernog naroda, zatim sveštenstva i episkopata, uspone i padove kulture sećanja kod Srba, kao i spontano razvijanje poštovanja prosijavših novomučenika u drugoj polovini XX veka. Neki radovi su bili objavljivani u crkvenoj i

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 29. oktobra u Beogradu

U subotu, 29 oktobra 2016. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“. Izvor: BILOGORA

U ponedeljak u Beogradu otvaranje izložbe: A Bog samo ćuti i gleda

Svečano otvaranje izložbe biće u ponedeljak 24. oktobra 2016. godine u 18 časova u izložbenom holu Narodne banke Srbije, Nemanjina 17, Beograd. U okviru izložbe održaće se i promocija istoimene knjige autora Dušana Jelića. Izložba će biti otvorena do 26. oktobra a može da se pogleda od 10 do 18 časova. Izložbu, promociju knjige i video-prezentaciju o Bilogori organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“sa sedištem u Beogradu, a u saradnji sa Narodnom bankom Srbije i Savezom Srba iz regiona. Događaj je deo šire manifestacije posvećene 25. godišnjici egzodusa sa Bilogore. Autor izložbe je likovni pedagog, slikar i koautor udžbenika za likovni odgoj u Republici Srpskoj, Milan Dijaković, koji živi i radi u Grockoj, a rođen

Kao značajno delo ostaje Milanova vredna knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941–1991.

U Beogradu se 07. oktobra 2016. upokojio Milan Bastašić. Na njegovom posljednjem ispraćaju, govorio je i Prof. dr Veljko Đurić Mišina, Milanov prijatelj i vd direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Dragi prijatelji, braćo i sestre Danas je dan kada se opraštamo od pokojnika, kada trebamo da se podsetimo najvažnijih činjenica iz njegova života, pomenemo njegove zasluge. Zato molim malo pažnje kako bih mogao da kažem nekoliko takvih rečenica i tako ispunim deo amaneta koji je ostavio iza sebe. Milan Bastašić rođen je 1931. godine u Grubišnom Polju, u kraju koji je svojevremeno u austrijskim kartama bio upisan kao Mala Vlaška to jest Mala Srbija. Otac Luka bio je solunski

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Umro je Milan Bastašić

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

Komemorativni skup u Grubišnom Polju septembra 2012. na 70-tu godišnjicu stradanja

Tužna godišnjica masakra Srba sa Bilogore

Prije 74 godine, 28. septembra 1942. hrvatske ustaše su na Bilogori pobili preko 500 Srba, većinom žena i djece. “Nad našim članovima porodica sa Bilogore i Grubišnog Polja, samo zato što su bili srpskog roda i pravoslavne vjere, u ozakonjenom zločinu Nezavisne Države Hrvatske, počinjen je strahovit i zdravom umu teško pojmljiv zločin”, rekao predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan J. Bastašić. Krajem septembra 1942. kreće neprijateljska ofanziva na Bilogori, sa oko 5.000 ustaša, domobrana i Nijemaca. Neprijatelj je tada u logore – jasenovački i sisački – otjerao oko 3.000 stanovnika, mahom žena, staraca i djece, od kojih se vrlo malo vratilo. Ustaše su u to vrijeme u selima poubijale gotovo sve

Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

Danas parastos povodom genocida nad Srbima u NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu u subotu, 30. jula, prvi put biće služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, najavljeno je danas u Beogradu na konferenciji za novinare Udruženja Srba iz Hrvatske. Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir rekao je da su povod pomena ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, ali je istakao da je u ustaškim pokoljima “nestalo Potkozarje, dijelovi Like, Banije, Korduna…, a Srbi su odvođeni i

VII Sabor Bilogoraca – 29. maja u Belom Potoku

7. Sabor Bilogoraca održaće se u nedelju, 29. maja 2016. u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta, tel. 011/390-7777 Program susreta 11,30 – 12,45  Doček učesnika Sabora, zajednička fotografija 12,45 – 13,00  Pozdravna izlaganja 13,00 – 14,00  Svečana sjednica Zavičajnog udruženja „Bilogora“ o obilježavanju 25. godina egzodusa sa Bilogore 14,00 – 15,30  Ručak 15,30 – 20,00  Druženje uz bilogorski muzički sastav „Zvuci zavičaja“ Cijena po učesniku je 2.000,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 7. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/1722-451,  063/323-888).  Posljednji rok za prijave i

Komemorativni skup u Grubišnom Polju septembra 2012. na 70-tu godišnjicu stradanja

Grubišno Polje: 27. septembar 2015. parastos i komemoracija pobijenim i izginulim Srbima u Drugom svjetskom ratu

U nedelju, 27. septembra ove godine, sa početkom u 10 časova, biće služen parastos i održan komemorativni skup za 2694 pravoslavnih Srba sa područja Grubišnog Polja, pobijenih i izginulih tokom drugog svjetskog rata. U  Hramu Svrtog velikomučenika Georgija sa početkom  u 10.00  časova biće služen parastos. Nakon parastosa, učesnici će obići i stratišta na Trandlerovoj djetelini i u Kišovom jarku. Skup će biti održan na 73-tu godišnjicu masakra koji su hrvatski ustaše izvršile nad više od 70 nevinih srpskih civila sa područja Grubišnog Polja i njihovih sunarodnjaka, srpskih majki i djece deportovanih tu sa Kozare. Učesnici skupa će se prisjetiti i pomoliti za duše 2694 pravoslavnih Srba sa područja Grubišnog

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 26. april. Godišnjica stradanja Srba ’41, ’42 i ’92 godine

Na današnji dan u tri navrata stradalo je oko 700 Srba: 26. i 27. aprila 1941. ustaše su digle iz kreveta 504 Srbina iz Grubišnog Polja i okolnih sela. Oterani su u logor “Danica” kod Koprivnice, odatle u Gospić, pa u Jadovno na Velebitu i Slanu na otoku Pagu gdje su pobijeni. Pokolj u crkvi na Kolariću se dogodio 26.04.1942 godine, na samu Mladu Neđelju. To je vrijeme najžešće ofenzive na Kordun. Višegodošnjim istraživanjem Mile Dakića skupljen je popis 109 žrtava. 37 Srba iz naselja Čardak kod Dervente ubijeno je na Mali Vaskrs 26. aprila 1992. godine. Ovaj svirepi zločin počinili su pripadnici regularne Hrvatske vojske – 103 HVO brigade,

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 28. septembar 1941. Godišnjica stradanja Srba u Grubišnom polju

U Grubišnom Polju, 28. septembra 1941. na lokalitetima Trandlerova djetelina i Kišov jarak ustaše su izvršile stravičan zločin. Na Trandlerovoj djetelini je ubijeno 26 osoba, a u Kišovom jarku život su skončale 33 nevine žrtve.     Vezane vijesti: Video: Grubišno polje – 28. IX 2012. – parastos i komemoracija Obraćanje predsjednika UG Jadovno 1941. u Grubišnom Polju, 28. septembra 2012. Masovni zločin na Trandlerovoj djetelini Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.  

sabor_raspis_slika.jpg

Peti Sabor Bilogoraca

Peti Sabor Bilogoraca održaće se u subotu 31. maja 2014. u Grockoj u izletištu „Mala oasa“. Predviđeno je da ovogodišnji program susreta u organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“ započne u 12 časova. „Mala oasa“ je smještena uz sam Dunav na magistralnom Smederevskom putu, 30 km nizvodno od centra Beograda, 3 km od centra Grocke, te oko 11 kilometara uzvodno od Smedereva. Ima dovoljno prostora za boravak nekoliko stotina ljudi i prostran parking, kao i jedan broj soba i apartmana. Potpunije informacije i slike ovog objekta mogu se pogledati ovdje: http://www.marinaoasa.com/ Dosadašnji sabori, iako brojni, nisu još ni približno ispunili ambicije organizatora, Zavičajnog udruženja „Bilogora“, koje ima namjeru da jednom godišnje i ubuduće okuplja bivše žitelje istočne Bilogore

grubisno-polje-parastos.jpg

Služen parastos za srpske žrtve ustaškog terora

U Grubišnom Polju je služen parastos za 504 Srbina, koji su 26. i 27. aprila 1941. godine pohapšeni i deportovani u kompleks ustaškog logora Jadovno. Parastos je služen u hramu Svetog Georgija, a potom je stotinjak prisutnih položilo vijence na bivšoj željezničkoj stanici odakle su ustaše deportovale u logore pohapšene Srbe. Vijence su položile delegacije Zavičajnog udruženja “Bilogora” iz Beograda, Srpskog nacionalnog vijeća, udruženja antifašista proizašlih iz hrvatskog domovinskog rata, srpskih nacionalnih manjina i antifašista. Jedan od preživjelih svjedoka odvođenja Srba Milan Bastašić rekao je Srni da se u današnjem govoru okupljenima u Grubišnom Polju prisjetio kako su ga tog 27. aprila 1941. godine impresionirale majke, supruge, sestre koje su

grubisno-stanica-1959.jpg

Koliko mari Pupovac za 487 grubišnopoljskih Srba pobijenih na Jadovnu?

English Kako povjerovati, da je Pupovcu bilo neizvodivo dobiti saglasnost Kroacija osiguranja za obnovu Spomen ploče za 487 grubišnopoljskih Srba pobijenih na Jadovnu? Bliži se 27. april, dan kada je prije 73 godine, sa željezničke stanice u Grubišnom Polju u marvenim vagonima, put Zagreba odveženo 504 Srbina od kojih se 487 nikada nije vratilo svojim porodicama. Ubijeni su na nekom od stratišta kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag.  Tih 487 muškaraca i mladića, pohapšeni su, pretučeni i pobijeni neposredno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske.  U vrijeme njihovog hapšenja, nije još bilo nikakvih ustanika ni partizana ni četnika. Oni nisu hapšeni po šumama, sa oružjem u ruci. Ti ljudi su tokom noći hapšeni u svojim kućama, vezani

ploca-crkva-gpolje.jpg

U Grubišnom Polju komemoracija, pomen i parastos za 504 srpske žrtve ustaškog terora

Zavičajno udruženje „Bilogora“ iz Beograda, obavještava da će se komemoracija, pomen i parastos za 504 srpske žrtve ustaškog terora, održati u Grubišnom Polju u subotu 26. aprila sa početkom u 13. časova. Poštovani prijatelji! Komemoracija, pomen i parastos za 504 srpske žrtve ustaškog terora, koje su pohapšene 26. i 27. aprila 1941. godine u Grubišnom Polju i okolnim bilogorskom selima, te marvenim vagonima otpremljeni u mučeničku smrt, održaće se 26. aprila ove godine. Parastos će biti služen u 13 časova u crkvi Sv. Georgija u Grubišnom Polju. Poslije toga održaće se Pomen, upaliti svijeće i položiti cvijeće na bivšoj željezničkoj stanici gde je do 1991. godine, pedeset godina, stajala Spomen‐ploča vezana za taj događaj. Razbili su je

grubisino-polje.jpg

Promovisana knjiga “Civilne žrtve terora NDH u Grubišnom Polju 1941- 1945.”

Knjiga je posvećena civilnim žrtvama ustaške vladavine u NDH na području Grubišnog Polja i bilogorskih sela.  U Grubišnom Polju je predstavljena knjiga “Civilne žrtve terora Nezavisne države Hrvatske u kotaru Grubišno polje 1941 – 1945.”, profesora istorije Rastka Pražića, koju su izdali Udruženje antifašističkih boraca i antifašista Grubišnog Polja i Velikog Grđevca te SABA RH. Knjiga je posvećena civilnim žrtvama ustaške vladavine u NDH na području Grubišnog Polja i bilogorskih sela. Mjesta su to prvih zločina u kvislinškoj državi, počinjenih krajem aprila 1941. godine, samo dvije nedelje nakon proglašenja NDH. Tada je u logore u Koprivnici, Zagrebu, Gospiću i Jadovnom odvedeno i većim dijelom kasnije ubijeno 597 civila. Do 1945. godine

zagreb-slike-17.jpg

NAUČNA AGRESIJA NA ISTINU

Hrvatski istoričari nastavljaju sa prekrajanjem istorije Drugog svjetskog rata na području Bilogore i Grubišnog Polja  Piše: Dr Milan Bastašić  Na primjeru revizije istorijskih događaja na Bilogori 1941. godine,  pojam  “revizija” postaje neadekvatan, blijed i neprihvatljiv za grubo izvrtanje istine, nametanje laži i izmišljanje raznih, neodigranih događaja. Taj pojam danas označava rasprostranjenu agresiju na istinu o Drugom svjetskom ratu, na prostoru tadašnje Nezavisne države Hrvatske (NDH). Agresor je hrvatska intelektualna elita, u državnim institucijama današnje države Hrvatske a posebno u institucijama istorije, na čelu sa Institutom za suvremenu povijest u Zagrebu. U ovoj ustanovi rade instruirani, odabrani i dobro plaćeni pojedinci sa naučnim titulama, za koje etika profesije, intelektualno poštenje, lično

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Beograd: Parastos stradalim Srbima

Parastos je služilo sveštenstvo crkve Svetog Marka, a prisustvovali su rođaci žrtava, kao i predstavnici zavičajnih udruženja, te direktor Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas” Savo Štrbac. Predsjednik Zavičajnog udruženja “Bilogora” Milan Bastašić, koji je prisustvovao parastosu, rekao je da se radi na prikupljanju dokaza, spiskova žrtava i imena odgovornih za ovaj zločin, kako bi se podigla tužba za ovaj zločin. Pošto Haški tribunal prestaje sa radom, on je rekao da bi tužba bila, vjerovatno, podnesena nadležnom sudu u Hrvatskoj ili Srbiji, pošto te dvije države sarađuju kada je riječ o pitanju nestalih. Bastašić je naveo da još ne može govoriti o imenima odgovornih za ovaj zločin, dodajući da do sada niko nije

grubisno-2013-20.jpg

27.04.2013. Grubišno Polje: Foto-galerija-parastos i komemoracija

U hramu Svetog Georgija u Grubišnom Polju, u Hrvatskoj, 27. aprila je služen parastos za 506 Srba koji su na današnji dan prije 72 godine odvedeni od svojih kuća i skoro svi svirepo ubijeni u kompleksu ustaškog logora Jadovno. Nakon služenja parastosa, učesnici komemoracije okupili su se na bivšoj željezničkoj stanici u Grubišnom Polju odakle su zarobljeni Srbi odvođeni 1941. godine.   Vezane vijesti: ODRŽAN POMEN SRBIMA IZ GRUBIŠNOG POLjA STRADALIM U LOGORU JADOVNO Komemoracija u Grubišnom Polju 27. aprila 2013. Video: Grubišno polje – 28. IX 2012. – parastos i komemoracija Pogledajte foto galeriju: Grubišno Polje: 28. septembar 2012. parastos i komemoracija pobijenim i izginulim Srbima u drugom svjetskom ratu Obraćanje

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala