GLINA – Jedan od najsvirepijih i najjezivijih zločina nad Srbima u NDH bio je pokolj nekoliko stotina Srba muškaraca u pravoslavnoj crkvi u Glini. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 26. juna  2017. godine. Srbe zatvorene u glinskoj pravoslavnoj crkvi ustaše su odvodile po grupama do stratišta u Glinsko Novo Selo, Hadžer i Prekopu, gde su ih zverski mučili, najsvirepije ubijali i pokopavali u već iskopane jame. Franc Žućek, župnik Crkve Svetog Ivana u Glini, dobro se seća događaja: „Po crkvenim knjigama znam da je to bilo 29. 7. 1941. Srbe iz okoline Vrginmosta dovozili su u pravoslavnu crkvu kamionima i autobusima, a odatle

Ova naša domovina mora biti hrvatska i ničija više. Pavelićev izaslanik Ante Jakaša: „Bježte psine preko Drine!“ MINISTAR pravosuđa i bogoštovlja dr Mirko Puk doneo je naredbu, po kojoj naziv „srpsko-pravoslavna vjera nije u skladu s novim državnim uređenjem“, te određuje „da se ubuduće ima upotrebljavati naziv grčko-istočna vjera“. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 9. maja  2016. godine. Svi gradovi i naselja koji su u svom nazivu imali naziv „srpski“ i „sremski“ promenjeni su u „hrvatski“. Tako su Sremski Karlovci postali Hrvatski Karlovci, Sremska Mitrovica – Hrvatska Mitrovica, Srpske Moravice – Hrvatske Moravice, Srpsko Polje – Hrvatsko Polje, Srpska Kapela – Hrvatska

Neke od najstarijih škola na Baniji nisu izgrađene kad su i osnovane. U nekim mjestima najprije su osnovane, radile u privatnim kućama, a onda su izgrađene i zgrade u kojima su radile. U pojedinim mjestima najprije su izgrađene školske zgrade pa su u njima počele da rade i škole. Bilo je, dakle, onako kako se u tim vremenima moglo.  S vremenom su zbog sve manjeg broja djece neke škole zatvorene. Posebno je to bilo izraženo od šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog vijeka, pa do početka građanskog rata u Hrvatskoj. A građanski rat devedesetih godina i etničko čišćenje Srba i sa banijskih prostora zauvijek su zatvorili i uništili najveći broj bivših škola

Među nevinim žrtvama ustaškog zločina nad Glinjanima srpske nacionalnosti u maju 1941. godine bili su i popularni nogometaši gradskoga kluba. U poraću su njihova imena uklesana na spomen-ploču koja je uništena 1991. godine, a do danas nije obnovljena Ljeto 1961. godine, u sklopu proslave 15. godišnjice obnove nogometnog kluba i 20. godišnjice narodnooslobodilačke revolucije, predstavnici Sportskog društva Banovac iz Gline organizirali su prigodni turnir i svečano otkrivanje spomen-ploče članovima predratnog Glinskoga športskoga kluba: na ploči je bilo uklesano 15 imena, grb Društva (koje je preuzelo obilježja predratnoga) te rečenica ‘Dali smo svoje živote za bolju budućnost našeg naroda’. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem

SLABINjA – Vijeće Srpske nacionalne manjine Općine Hrvatska Dubica i SPCO Kostajničko-Dubičke parohije organizovali su parastos za postradale Slabinjce u ustaškom pokolju 16.12.1943. Parastos za duhovske zadušnice služio je na grobnici postradalih kod crkve Sv.Petke Gosp. Radoslav Anđelić protojerej Dvorske parohije i administrator Kostajničko-Dubičke parohije.  Parastosu su prisustvovali, brojna rodbina i prijatelji. Protojerej Anđelić zahvalio je prisutnim na dolasku i uzimanju učešća u ovom Bogougodnom djelu. Predsjednik VSNM Milinko Simić, zahvalio je protojereju na službi i obratio se prisutnima i podsjetio na stradanje Slabinjaca samo u tom danu. “Slabinjci postradaše zbog imovine, pravoslavne vjere i srpskog imena. Međutim, i danas nije riješeno pitanje pristupa grobu. Na stratištu je podignut pčelinjak. Lokalna

HRVATSKA DUBICA – U organizaciji Vijeća Srpske nacionalne manjine Općine Hrvatska Dubica i SPCO i Uprave parohije Kostajničko-Dubičke služio je parastos za postradale u logoru Dubičke/Baćinske krečane Gosp. Radoslav Anđelić, protojerej Dvorske parohije i administrator Kostajničko-Dubičke parohije. Nakon službe prisutnima se obratio Predsjednik VSNM Milinko Simić i podsjetio rodbinu i prisutne na osnivanje logora koji je bio u sastavu logora Jasenovac. Logor se nalazio na površini od oko 3000 kv. metara, bilo je opasano žicom nekoliko objekata za smještaj logoraša. Tri krečne peći su bile ograđene žicom visine 3 metra. U tadašnjoj NDH bilo je oko 1.950.000 Srba. Vlasti su nastojale smanjiti broj Srba i stvoriti „čisti hrvatski životni prostor“. Prvi