arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Počela obnova spomen-kosturnice u Glini (FOTO)

U Glini, u Hrvatskoj, danas je počela obnova spomen-kosturnice gdje se nalaze posmrtni ostaci više hiljada Srba koje su zvjerski ubile ustaše 1941. godine, saopšteno je iz banjalučkog Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji. Predsjednik Odbora Milorad Arlov rekao je da je obnova počela zahvaljujući donaciji od 13.000 evra Vlade Republike Srpske i premijera Srpske Radovana Viškovića, a na molbu odbora i Vijeća srpske nacionalne manjine iz Gline. – Riječ je o obnovi i saniranju oštećenja na spomen-kosturnici na Pravoslavnom groblju u Glini. Kao potomak žrtava ovog monstruoznog zločina zahvalan sam Viškoviću za donaciju i prepoznavanje značaja ovog spomenika koji treba da ostane trajno sjećanje na velike srpske

Dr Đuro Zatezalo: JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE JAME, BEZDANKE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA Jama, bezdan, jemurka ili zvekara poznate su riječi za prirodne jame u zemlji i jame – provalije na kamenitom terenu. Jama je vertikalna pukotina ili kosi kanal različite dubine i širine. U njima prevladavaju okomite ili stepenasto položene strane različitih dimenzija, kako na samom ulazu tako i u njenoj dubini. Veličina otvora može biti samo tolika da se može mjeriti s dužinom od samo jednog

Koga „Lidl“ sponzoriše: Hrvatski „speleolozi“ prikrivaju stravične zločine NDH i fašističke Njemačke

“Speleolozi” vade smeće, ali vade i ljudske kosti, pa ih jednako tretirajući kao otpad, spaljuju, doduše po evropskim standardima. Na taj način kroz primenu prikrivačke krilatice: nema tela, nema dela, pokušavaju da prikriju zločine svojih predaka iz vremena drugog svetskog rata Piše: Goran Petronijević, član Pravnog tima IN4S Turbulentna vremena borbe neoliberalnog globalizma za potpunu kontrolu sveta. Nacionalne kompanije koje su uspele da izađu na svetsko tržište i zavladaju delom „kolača“, postaju liderima u oblastima svoje delatnosti. Postaju globalni igrači u bespoštednoj borbi globalizma i suverenizma. Pored svog globalnog značaja, one često postaju veoma značajnim faktorom u sopstvenim zemljama i regionima uticaja njihovih zemalja. Ništa novo, sve već ko zna

ljuban_jednak.jpg

Ljuban Jednak: Govorilo mi je nešto da ću ostat živ

Dokumentarni film je priča o čovjeku koji je 1941. godine jedini preživio pokolj u glinskoj crkvi Presvete Bogorodice. Zločin koji se dogodio u Glini nije bio najbrojniji po žrtvama Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane Nezavisne Države Hrvatske, ali je bio jedan od najstrašnijih po svom karakteru. Ljuban Jednak je pored gnusnog zločina u Glini preživio 1995. godine i “Oluju”, da bi mu se duša dve godine kasnije pridružila dušama velikomučenika koji nisu preživjeli pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi.

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Banskom Grabovcu na Baniji

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA BANSKI GRABOVAC Budimir Popović i Branko Tadić, Tremušnjak Jabukovac, Petrinja Svaki od dovedenih morao je stati na rub jame, gdje su ga ubijali batovima a neke su postrojavale ustaše u stroj i ubijali iz mitraljeza „U rano jutro 24. jula 1941. godine došli su u selo Banski Grabovac oružnici NDH iz oružničke škole u Zagrebu, ustaše iz Gline i Petrinje, te oružnici iz okolnih oružničkih stanica. Njih oko 500. Odmah su se razišli po susjednim srpskim selima: Vlahović, Luščani, Drenovac i Bačuga. Hvatali su Srbe i odvodili ih

Ustaše sprovode zarobljene Srpkinje

Kalendar genocida: 24 – 27. jul 1941. – U Banskom Grabovcu pobijeno 1.200 Srba

Posle stravičnog zločina u Pravoslavnoj crkvi u Glini, a među brojnim zločinima hrvatskih ustaških fašista počinjenim širom Banije, zločin u Grabovcu, od 24. do 27. jula 1941. godine, svakako je najstrašniji. Tada je u tom selu ubijeno oko 1.200 seljana, muškaraca, i manji broj žena koje su pohapšenim i odvedenim muževima donele hranu. Banski Grabovac je pitomo selo, smešteno u gotovo samom centru Banije. Nakad je bilo opštinsko mesto. A opštinsko je bilo i pre Drugog svetskog rata. Na samom početku ustanka srpskog naroda na Baniji, napadnuta je železnička stanica u Banskom Grabovcu. Pruga od Capraga, „predgrađa“ Siska, preko Petrinje do Gline i dalje preko Topuskog do Karlovca bila je

SUSRET SA ISTORIJOM – HTELI BI DA OBRIŠU ZLOČINE USTAŠA: Šta se krije iza najnovijih poruka političara zvaničnog Zagreba

Prve decenije ovog stoleća, kojeg je Dobrica Ćosić nazvao “tuđi vek”, temelje se na mobilnoj telefoniji, internetu, kablovskim televizijama, direktnim prenosima, vestima koje nas bombarduju iz minuta u minut. Iz ove “globalne infosfere” kreću milioni, a verovatno i milijarde poruka svaki dan. U obilju informacija, krajnjem korisniku, prosečnom čoveku, ne preostaje ništa drugo do da ih prima u izvornom obliku i “pakuje u svoju podsvest”. Čuvena izjava još čuvenijeg naciste, Jozefa Gebelsa, da “hiljadu puta ponovljena laž postaje istina”, koja je dobila istorijsku potvrdu i pre nego što ju je izrekao, a pogotovo razvojem masovnih komunikacija, danas je dobila drugačije značenje: Hiljadu puta ponovljena poruka postaje “istina”. Valjda poneseni komunikološkim

Teška sudbina Srba iz Petrinje

Srbi na području Petrinje žive vekovima, a od 1784. godine imaju pravoslavnu parohiju. Međutim, doživeli su pogrom od ustaša, kako u Drugom svjetskom ratu, tako i 90-tih godina, kada su im porušene i sve crkve. U Petrinjskom srezu, samo u Banskom Grabovcu, krajem jula 1941. godine ubijeno je oko 2.000 Srba iz istog mesta i oko 1.700 Srba iz drugih krajeva. U isto vreme, u obližnjem Marin-Brijegu, ubijeno je još oko 2.400 Srba. Na Petrinjskom pravoslavnom groblju, na sam dan Božića, 7. januara 1942. godine streljano je 45 Srba iz sela Joševice i Dejanovića, među kojima su bile i dve žene, izvedene na strijeljanje iz bolnice. Ustaše su ih sve

Promocija knjige "Krst na križu"

Pusta zemlja Banija..

Srba danas gotovo da i nema na prostoru između Dvora na Uni, Gline, Petrinje i Dubice. Sunja osuđena na tiho umiranje, kao i Kostajnica. Preostale Srbe ubija samoća. Pitomina rađa, grane se savijaju, ali sve propada Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. januar  2016. godine. Krovoi su celi, ponegde i novi, ali ispod njih nema života. Vrata zaključana, na podrumskom ulazu katanac, na gredama paučina. Laste su otišle sa ljudima i ne vraćaju se, jer ljudi se nisu vratili. Laste se gnezde tamo gde se čuje ljudski glas. Isto je sa vodom; oslabili potoci, mnogi izvori usahli, Sunja plića od gležnja. Ako nema ko da je troši, voda

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Dvora na Uni

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA DVOR NA UNI Milan Zec, Dvor na Uni Zidovi učionice bili su poprskani krvlju      „…Zovem se Milan Zec. Osnivanje NDH zateklo me je u Dvoru na Uni, gdje sam bio sa službom kao parohijski sveštenik. Bio sam očevidac progona i mučenja Srba u mom srezu. Odmah po osnivanju hrvatske države, počeli su Hrvati na najbesramniji način izazivati i pretiti Srbima. Pevalo se: „Svetog Đurđa (parohijski hram) kandilo palo pa se razbilo.” Na sva izazivanja i pretnje, držali smo se mirno i pribrano. Mesni Hrvati, koji su u velikoj

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Živaje i Sunje na Baniji

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ŽIVAJA I SUNjA ŽIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Živaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINjA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Živković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

„Pedeset mrtvih razreda spava“: Đorđe Đurić

Banija ga je i prije građanskoga rata u Hrvatskoj potpuno zaboravila. A bio je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih njenih pjesnika, proznih pisaca, pisaca epitafa na spomen-obilježjima po Baniji. I pisaca za djecu. Pisaca i poezije i proze. Gostovao je po školama, u selima, gradovima… Sa svima dobro, sa svima dobar.  Težak je život imao Đorđe Đurić (Kinjačka, 1929 – Zagreb, 1991, sahranjen je u Sisku). Školovao se u rodnom selu, Križevcima, Zagrebu i Rijeci. Oca su mu početkom Drugog svjetskog rata odvele ustaše u Jasenovac i tamo likvidirale. U maju 1942. odvode majku, starijeg brata i njega u logor Stara Gradiška, a odatle u logore na sjeveru Njemačke. Još

sisak-2012-parastos-komemoracija-001.jpg

Logori Caprag i Sisak

“Moj Dragane, nemoj kosit travu pored Save, da ne kosiš moje oči plave…” (devojačka pesma pevana u srpskim selima u okolini Jasenovca nakon pogroma Srba u NDH) Putevi istinskog pomirenja i saradnje Srba i Hrvata puni su oštrih hridi i spotiču proklamovane, u medijima izražene lepe želje političkih vrhuški. Nataloženi zli dusi prošlosti ne mogu da se izbrišu tek prijateljskim susretima predsednika Josipovića i Tadića. Nema realnih rezultata u vraćanju građanskih prava, srpske imovine otete tokom i posle Drugog svetskog rata, kao što se i dalje ruše spomenici na stratištima Srba ubijenih tokom NDH i Tuđmanove ere uvođenja “demokracije”. Evropa i svet, gluvi su, slepi i nemi kada su ljudska i

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 26. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Banije

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Banski Grabovac, Petrinja, 24, 25. i 26. jula 1941. godine ustaše i oružnici masakrirali 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše zatrpale zajedno s pobijenim psima. Ledenice na Kršu. 26. jula 1941. godine ustaše poklale porodicu Paripović Mile od 8 članova, te suprugu i dijete Paripović Dane. Duman, skrovita dolina u srcu Velebita. 25/26. jula 1941. godine ustaše su u dvorištu kuće Đure Marčetića Vugonje zaklale 48 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. 

Slobodan Antonić: O brojevima i pokolju – odgovor Mišini

Ako ne možemo dostojno da obeležimo srpska stratišta i grobišta po NDH 2.0, šta nas sprečava da to uradimo u Beogradu? Deo odgovora su naše bezumne mape uma. A deo je, izgleda, i „struka“. Na moj članak Jasenovac u Beogradu reagovao je Veljko Đurić Mišina tekstom Odgovor Slobodanu Antoniću ili kada nešto ne znaš, pitaj one koji znaju. Mišina i ja se, očigledno, razlikujemo u shvatanju javnog zadatka inteligencije. On misli da je glavni zadatak intelektualca da čuva znanje o nekoj temi. Svako ko hoće o toj temi nešto da zna ili kaže u javnosti, treba najpre da se obrati „čuvaru znanja“, a ovaj će mu preneti šta o tome

Vladimir Bursać: Šta za mene znači pojam Pokolj?

Zalaganje Udruženja ”Jadovno 1941.” da svoje aktivnosti na očuvanju i razvoju kulture pamćenja stradalih predaka i sunarodnika za vreme Drugog svetskog rata na teritoriji nezavisne Države Hrvatske, podigne na nivo naučne zajednice, zaslužuje veliku pažnju. Nažalost, svedoci smo koliko je tako nešto mukotrpno i naporno, i na koliko nerazumevanja, otpora ili jednostavnog zaobilaženja i prećutkivanja, od strane zvanične naučne zajednice, nailaze entuzijasti i vredni nacionalni radnici. Kao da samo po sebi već nije dovoljno horsko poricanje druge strane da zločina nije bilo, jer se zločini sistematski umanjuju, obezličavaju, stavljaju pod sumnju. Moramo priznati, da to vrlo uspešno, čine sve institucije, zvaničnici, naučnici, verski prvaci i javnost država koje su nasledile

Skupština RS odbacila sarajevsko prekrajanje istorije Drugog svetskog rata

Rezolucija o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta ne odgovara istorijskim činjenicama i kao takva ne može se primjenjivati u Republici Srpskoj. Narodna skupština Republike Srpske očekivano je odbacila „Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta“. Za usvajanje Zaključaka glasala su 52 poslanika od 53 prisutna, dok suzdržanih i protiv nije bilo. Evo punog teksta zaključaka: Narodna skupština Srpske odbacuje Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta koju je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na 8. sjednici održanoj 15.05, 19.05. i 20.05.2020. godine. Konstatujemo da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvajanjem Rezolucije pristupio sramnom prekrajanju istorijskih činjenica i pridružio se revizionističkim snagama, kojima je cilj uopštavanje

Milan Radanović: Crkva do kraja rata nije mijenjala odnos prema ustaškoj državi

Rimokatolička crkva, kao najznačajniji subjekt u hrvatskom društvu, propustila je povijesnu priliku da doprinese saniranju užasavajućih posljedica ustaške antisrpske politike. Bio bi to zalog budućem mnogo boljem međunacionalnom razumijevanju i uvažavanju, pogotovo među dva najveća naroda u Hrvatskoj i Jugoslaviji Izvor: PORTAL NOVOSTI ; Autor: Saša Kosanović ; 30. maj 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Srpsko narodno vijeće nedavno je izdalo zbornik radova pod nazivom ‘Pokatoličavanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj’. U

KAME U GLINSKOJ CRKVI

Hilmija Berberović ispričao isledniku na koji je način ubijeno oko 120.000 Srba. Izvor: JAVNOST – SASLUŠANjE UČESNIKA U UBIJANjU SRBA U GLINI ; Autor: Radoš Ljušić , 29. MART 1997. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Srbin Antonije Šavanja iz Zrenjanina, Trebinjac po rođenju, poslao nam zapisnik napravljen u Upravi grada Beograda, u policiji 1941. godine. Srpske vlasti saslušale su muslimana Hilmiju Berberovića koji je učestvovao u pokolju Srba u Glini. Kopiju zaisnika dao

Prvo Srbe istrebiti!

Pavelić odlukama imitirao Firera i Dučea, a onda prevazišao učitelje. Uz pomoć ministra unutrašnjih poslova Andrije Artukovića i ministra pravosuđa i bogoštovlja Mirka Puka, poglavnik Pavelić je počeo ostvarivanje ustaškog programa, sačinjenog još u emigraciji. Ustaške vlasti odmah imenuju preke i pokretne sudove širom NDH – u Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Varaždinu, Tuzli, Banjaluci, Osijeku… Sudovi rade po hitnom postupku i uglavnom donose smrtne presude, koje se u roku od tri sata izvršavaju. Međutim, najčešće su ubijali bez ikakvog sudskog postupka, ne birajući pol ni uzrast žrtava. Novi poredak krojili su na osnovu zakonskih odredaba o rasnoj pripadnosti i Zakona o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda, koji se u

Išarani spomenici žrtvama ustaškog terora u Banskom Grabovcu

Nepoznati počinilac, ili više njih, sinoć je devastirao spomenik NOB borcima i žrtvama fašističkog terora u banijskom selu Banski Grabovac kod Petrinje. Autor: Dušan Velimirović; Izvor: Srbi.HR; april 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Spomenik banijskim borcima koji su 23.7.1941. u znak pobune napali ustaške jedinice, sinoć je devastiran, a štetu je prijavio jedan stanovnik sela. Na spomen pločama crnim sprejom ispisane su parole „Srbe na vrbe“, „Za dom spremni“, „U“, „Pozdrav iz

Muzej stradalim Srbima u glinskoj ckrvi

Spomen-obilježje Srbima stradalim u glinskoj srpskoj pravoslavnoj crkvi 1941. godine trebalo bi urediti u Parohijskom domu u Glini. Ovaj prijedlog pokrenuli su aktivisti srpske zajednice iz Pitsburga i Čikaga u Sjedinjenim Američkim Državama Mim Bižić, Mile Barbir, Svetozar Dančuo i sveštenik Đuro Krošnjar. Pošto se uskoro planirana rekonstrukcija parohijskog doma to je prilika, kako smatraju, da se u okviru tih radova u dijelu ove dvospratne zgrade u centru Gline uredi Muzej ili Spomen-soba glinskim mučenicima. Inicijatori su putem nadležnog sveštenika zatražili blagoslov od vladike Gornjokarlovačkog Gerasima, u čijoj je nadležnosti i glinska parohija. Ova inicijativa, očekuje se, trebala bi biti prihvaćena u srpskoj zajednici u Americi i Kanadi, ali i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala