arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Služen parastos Srbima stradalim u genocidu u vrijeme NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je novinarima da je povod za parastos sjećanje na ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, te da bi bili potrebni sati da bi se pobrojali svi zločini počinjeni nad Srbima u to vrijeme. “Pomenuću samo Velebit i Jadovno kao velika mjesta stradanja za vrijeme NDH,

Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

Danas parastos povodom genocida nad Srbima u NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu u subotu, 30. jula, prvi put biće služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, najavljeno je danas u Beogradu na konferenciji za novinare Udruženja Srba iz Hrvatske. Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir rekao je da su povod pomena ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, ali je istakao da je u ustaškim pokoljima “nestalo Potkozarje, dijelovi Like, Banije, Korduna…, a Srbi su odvođeni i

Svjedoci glinskog pokolja

Od nezapamćenih ustaških zločina nad civilnim srpskim stanovništvom u Glini prošlo je 76 godina. Možda je to dovoljno da se oprosti počiniteljima, ali nedovoljno da krvavi pokolji padnu u zaborav, pogotovo stoga što svijeće nad zajedničkom masovnom grobnicom još uvijek, na godišnjicu zločina, pale i svjedoci strašnih događaja. Danas vremešni starci i starice, tada dječaci i djevojčice, svjedočili su odvođenju svojih očeva i braće. Sve što se dogodilo te noći, 12. na 13. svibanj 1941. urezalo im se u pamćenje do najsitnijeg detalja. Do dana današnjeg ta slika, koja im je mijenjala živote, nije izblijedila. Poput nekog sumornog i zlogukog filma vrti se iznova u njihovim glavama, a sve je

Poziv na narodni zbor na Petrovoj gori 12.05.2012.

Narodni zbor na Petrovcu, kraj spomenika „Petrova gora“održaće se 12.05.2012. Svečana proslava i kulturno-umjetnički program povodom 70-te obljetnice proboja na Biljegu početi će u 11 sati. Akciju proboja na Biljegu izvelo je 700 partizanskih boraca probivši obruč od desetak hiljada ustaško-domobranskih snaga. Proboj je uslijedio nakon višemjesečnog proganjanja i ubijanja žena, djece i staraca. U tzv. čišćenju terena 2500 civila je odvedeno put logora smrti, uglavnom u Jasenovac. Za samo 90 dana proljeća 1942. u selima kotareva Vojnić i Vrginmost ubijeno je 3454 Srba. Proboj obruča je bio jedini mogući spas za opkoljene partizane i civile. U proboju obruča je iza partizana jurišalo nenaoružano civilno stanovništvo iz okolnih sela Petrove

Zaboravljen banijski heroj Vasilj Gaćeša

Godinama se 22. juna u Brezovici, na obilježavanju državnog praznika Dana antifašizma, u službenim govorima prešućuje istina o antifašističkoj borbi, u kojoj značajne zasluge pripadaju banijskim Srbima Banije, kao i o stradanju hiljada nevinih srpskih žrtava, posebno na početku Drugoga svjetskog rata. – Govornici iz Brezovice uporno se izbjegavaju suočiti s povijesnim činjenicama koje jasno kažu da su prvi ustanici u Hrvatskoj bili banijski Srbi pod vodstvom Vasilja Gaćeše. Narod Banije zaslužuje da se to u novijoj hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno kaže, jer se o Brezovici bez Banije ne može govoriti. Isticati veliku slavu odreda koji je živio samo četiri mjeseca i osam dana a ne govoriti o Baniji

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala