arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
natpisnacrkvi.jpg

Masovni pokolj Srba na „Mehinom stanju“ avgusta 1941.

14.08.2023

Na Mehinom stanju u vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Mehino stanje je zemljište na granici Slunjskog i Kladuškog kotara gdje je pred rat 1941. godine jugoslavenska vojska iskopala protivtenkovske rovove. Njih su ustaše Nezavisne Države Hrvatske krajem jula i početkom augusta 1941. godine iskoristile za masovni Pokolj srpskog naroda s područja kotara Slunja i kotara Velika Kladuša. Srbe su zatvarali u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u

Preživjela logore na Pagu: Izvodi iz iskaza svjedokinje Nade Fojerajzen datog 8. septembra 1944.

14.08.2023

»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik – Čavle, udata, majka dvoje djece. Sada stanujem u gradu Bari u Italiji, Via Dante Aligieri 270/III k. 9. jula 1941. u Zagrebu bila sam lišena slobode od ustaške nadzorne službe. Istom prilikom lišen je slobode i moj muž i dete od 4 ½ g. Redarstveni organi koju su došli po nas ostavili su kući staru mi majku zato, što sam im dala izvjesnu količinu novca. U Zagrebačkom zboru bili smo zadržani 4 dana. Šef samoga logora u Zboru bio je ustaški dužnosnik Baraković šef židovskog odjela. U istom logoru nalazilo se nekoliko ustaša, koji su nas maltretirali,

Dušan Bastašić – I Slana je Jadovno

13.08.2023

Na područje nekadašnjeg ustaškog logora Slana sam prvi put došao 2006. Kao i tada 1941, i onda je na Slani pržilo sunce. Rekao bi naš narod “gori zemlja”. Ovdje nema zemlje, Slana je sami kamen. Jedini život koji se tu održava je biljka zelenih nazubljenih listova otrovnog sadržaja. English Kamen na Slani je oštrih ivica. Po njemu je i obuvenom teško hodati. Još uvijek su vidljivi ostaci kamenih ustaških nastambi i stražarskih grudobrana. Zatočenici su u teško zamislivim uslovima golim rukama kamenom u kamenu gradili te objekte i cestu koja vodi „od nikuda nikud“, a koja se još uvijek dobro vidi. Noću su se smrzavali pod improvizovanim nadstrešnicama. Pročitao sam

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

13.08.2023

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

crkva.jpg

Tragedija sela Tribanj-Šibuljine

09.08.2023

Ovdje već pominjani, starina Pavle Babac, koji je proučavao podvelebitsku tragediju, donio je vrlo potresnih stranica u vezi uništenja njegovih mještana iz područja Tribanj-Šibuljine. Pokojni Babac sabrao je ta svjedočenja u knjižici »Velebitsko Podgorje, 1941-1945«, Beograd 1965. Ovdje ćemo se koristiti dijelovima njegovog teksta da bismo šire čitaoce obavijestili o nesreći koja se survala na živote siromašnih stanovnika ovog sela odvedenih i pogubljenih uglavnom na Slani. Poznavao sam čika Pavla kao čovjeka odgovorna za svaku riječ, a ovdje, u ovoj knjižici susrećem se kako bdije nad svakom svojom rečenicom sa sto provjera. Zato ga i uzimam kao da je svjedok koji je i sam proživio put u kamenu pustinju Slane.

nikola_zutic.jpg

Nikola Žutić: Ličko krvavo ljeto 1941.

09.08.2023

Rad dr Nikole Žutića, sa Instituta za savremenu istoriju, iz Beograda, predstavljen na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održanoj u Banjaluci 24 – 25. jun 2011. English Pored knjiga književnika Dušana Đakovića (Jadovnička žmižda, Beograd, 2011)  i publiciste Dane Lastavice o genocidu na prostoru Like objavljen je određen broj istraživanja o samom genocidu, izvršiocima, žrtvama, a postoje i brojni memoarski iskazi. Naročito su značajne knjige istoričara Đure Zatezala o Jadovnom i drugim stratištima širom NDH.[1] O Jadovnu je pisao episkop Atanasije Jevtić sa vjersko-istorijskog stanovišta (Od Kosova do Jadovna). Međutim, nedostaju radovi koji bi istakli uzroke genocidnih ponašanja većeg dijela rimokatoličke populacije, objedinjene u naciji hrvatstva. Zbog otkrivanja

dane_lastavica.jpg

Dane Lastavica: Ustaše decenijama spremale genocid

08.08.2023

Pokojni Ličanin Dane Lastavica, nekadašnji pravnik iz Gospića, objavio je knjigu “Hrvatski genocid nad srpskim i jevrejskim narodom u koncentracionom logoru Gospić (Lika) 1941-1945. i nad Srbima od 1991.” Lastavica je već poznat po svojim dosadašnjim istraživanjima o stradanju naroda u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a koja su pretočena u knjige. U jednom razgovoru za “Vesti” otkrio je motive svoje predanosti u istraživanju zavičajne istorije, odnosno stradanju Srba u Hrvatskoj. Šta vas je motivisalo da decenijama otkrivate srpska stratišta? – Motiviše me ono što sam kao dečak preživeo 21. novembra 1941. kad su mi Hrvati, ustaše, 12 metara daleko od mene, ubili oca, u rodnom selu Kosinju, srez Perušić. Za ceo

Kalendar genocida: 08. avgust. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Korduna

08.08.2023

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

spomen područje Šušnjari – Sanski Most

Sofija Praća – Veljović, Genocid u Sanskom Mostu

08.08.2023

Tačno 3. avgusta 1941. godine ustaše dolaze u kuću Zurunića i traže učiteljicu Dragu, jer je ona muslimanka prešla na pravoslavnu vjeru, da bi se mogla vjenčati sa Zurunić Pericom. Bosu je odvode do Mašinskog mosta, gdje su strijeljani Vidovići, maltretiraju je dok ona skače u Sanu, oni je vade, rasijecaju joj grudi i stavljaju na rane so i tako krvavu bacaju u rijeku, pucaju u nju, ubijaju je i u klečećem položaju je zakopavaju. To je činio ustaša Zukić Himzo zv. Čiko. Sanski Most (162 metra nadmorske visine, 44-45 stepeni geografske širine i 15-17 stepeni geografske dužine) leži u dolini rijeke Sane, u jugozapadnom dijelu Bosanske Krajine, između planina

Zločin u ličkom selu Komić 01. avgusta 1941. godine

07.08.2023

Ustaški teror nad srpskim narodom na teritoriji udbinskog kotara dostigao je kulminaciju pred kraj jula i prvim danima avgusta 1941. godine, kada je poklana veća grupa nevinih ljudi iz sela Komić. U ovo selo smješteno na južnom rubu kotara, udbinske ustaše nisu uopšte dolazile, niti je neko od uspostavljanja ustaške vlasti bio uhapšen i odveden u zatvor. Ovom pokolju prethodio je govor Mile Budaka, Pavelićevog doglavnika, u njegovom rodom selu Sveti Rok, koji je huškajući ustaše na Srbe tom prilikom pored ostalog, rekao da nije dovoljno stablo posjeći, već da mu treba i korijen iščupati. Neposredno poslije ovoga uslijedio je pokolj Gnjatovića u selu Rasoja, pored Lovinca, zatim u Ploči,

Zločin u ličkom selu Štikada 01. avgusta 1941. godine

07.08.2023

Preživjeli su svjedočili da su Borku Sušu, nekršteno dijete ugušili u đubru, a Kosić Peru nabili na kolac. Ustaše su 01. avgusta 1941. godine upale u selo Štikada pored Gračaca, popljačkali hranu i predmete od vrijednosti, hapsili ljude lažući ih da idu za Gospić, a zatim na rad u Njemačku. Ubrzo su nesrećnicima sami otkrili šta ih čeka, tako što su usput na najbestijalniji način sakatili, klali i ubijali sve na koje su naišli. Grupu je predvodio poznati koljač Luka Ivezić iz Gudure. Rijetki preživjeli su svjedočili da su Borku Sušu, nekršteno dijete ugušili u đubru, a Kosić Peru nabili na kolac. Drugi dan su kupili sve redom pod krinkom

nikola_krajnovic.jpg

Nikola – zauvijek beba

06.08.2023

Nikola nije doživio i proslavio svoj drugi rođendan, ostao je beba, dječak, mališan, u Božjem naručju za cio život. Majka Jelena rodila je Nikolu negdje oko Nikoljdana 1939. godine u porodičnoj kući u Čitluku, selu kraj Divosela, kotar Gospić. Da li je ime dobio po ocu Nikoli ili po Svetom Nikoli, nije mi poznato. Majka mu je umrla desetak dana po porodu. Imao je dvije starije sestre – Nadu i Milevu. Nakon smrti Nikoline majke njegov otac se oženio – Smiljom. Nikola je kao najmlađe dijete i prvi rođeni muškarčić nakon dvoje ženske djece bio mezimac.   Idiličan seoski život porodice Krajnović i djetinjstvo malog Nikole brutalno je prekinula ustaška

Sveti_novomucenici_Prebilovacki.jpg

Tropar i kondak Svetim novomučenicima prebilovačkim

06.08.2023

Tropari imaju svoj različiti napjev u svakom od glasova. Po svom sadržaju tropari mogu dobiti i neke karakteristične dodatke: Vaskršnji, Krstovdanski, Bogorodični, Tropar mučenika, Trojični… Sveti novomučenici prebilovački Tropar je kratka pjesma – strofa od nekoliko redova i ima veliku ulogu u crkvenom pjesništvu jer, iz tropara je sastavljena najvažnija vrsta crkvenog pjesništva – kanon. Ni druge vrste crkvenih pjesama nisu ništa drugo, nego tropari sa raznim osobinama i raznim imenima. Grčka riječ troparion ima svoj korijen u riječi tropea – ”trofej”, ”znak pobjede”, a u tom slučaju njegov smisao je da proslavi pobjedu hrišćanskog mučeništva nad neznaboštvom ili pobjedu Spasitelja nad smrću. Smatra se da je tropare uveo u

Prebilovci_stradanje_4.jpg

KAKO JE PREBILOVAČKA NEJAČ GURANA U ŠURMANAČKU JAMU, U KOJOJ JE SKONČALO 2000 SRBA

06.08.2023

Pristupa Tikveša Mehmed sin Salke rodom iz Šurmanaca, srez Mostar, sada se nalazi u Šurmancima star 35 godina, po zanimanju zemljoradnik,  propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje… Od komisije su prisutni: Zapisničar:                                                                      Sekretar Zem.Kom. Nevenko Basta                                                                        Đuro Bosnić Pristupa Tikveša Mehmed sin Salke rodom iz Šurmanaca, srez Mostar, sada se nalazi u Šurmancima star 35 godina, po zanimanju zemljoradnik,  propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje Tikveša Ibro p.Alije 46.god. zemlj,. iz Šurmanaca srez Mostar. Zubac Danilo, p. Jerka, Hrvat, 26 godina, zemlj,, iz „  „ „ Opomenuti na dužnost kazivanja istine izjavljuju: 5. avgusta 1941. uveče stigao je na stanicu u Šurmancima poseban voz koji je imao 6 teretnih zatvorenih

Svjedočenje Divoseljanki koje su se uspjele žive izvući iz Jarčje jame

05.08.2023

Probijajući se iz obruča u Kruškovačama, dio naroda se našao u okolnim šumama i šipražju, a najveći se uputio padinama Velebita i Visočice u namjeri da se probije do Počiteljske Dulibe. Prilikom pročešljavanja šume, ustašama je palo u ruke 48 muškaraca, žena i djece, koje su odveli na Alanak, dijelom pobili, poklali i polužive i žive bacili u Jarčju jamu. JARČJA JAMA je jedna od mnogih kraških pojava u srednjem Velebitu iznad sela Alanka. Kao prirodna rijetkost mogla bi biti interesantna iz turističkih i speleoloških razloga. Znajući za nju, loklani ustaše su predložili da se iskoristi kao masovna grobnica za narod pobunjenih sela. Jama je duboka, nastala je proticanjem nadzemnih

Bog me je spasio da svijetu pričam gdje sam bila i što sam vidjela

05.08.2023

Milica Matić, rođena Počuča iz Divosela zapisala je potresnu, istinitu priču, kazivanje svoje majke Marije Počuča, Vujkanove koja je sa 75 svojih komšija Divoseljana bačena u Jarčju jamu na sjevernom dijelu Velebita 06.08.1941. godine u vrijeme pokolja srpskog naroda u Divoselu. Jarčja jama je jedna od brojnih kraških pojava iznad zaseoka Alanak  /Alanak  – toponim Olanak/ u zaseoku Veliki kraj – Divoselo. Jama je dosta duboka, a izdubile su je nadzemne i podzemne vode, kojima je ovaj kraj obilovao od riječnih bujica do otapanja snijega sa Velebita. Hrvatske ustaše /u službi politike NDH/, znale su za ovu jamu posredstvom Hrvata koji su živjeli na Alanku, a i sami su bili

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 01. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna, Banije i Like

02.08.2023

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Glina – Srpska pravoslavna crkva “Rođenja Bogorodice” – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih

skipovljaci-za-web.jpg

Petar S. Topalović: Moj Skipovac 1941. – 1945.

20.07.2023

Pripadnici 16. Muslimanske partizanske brigade, 17. avgusta 1945. godine na razne načine u selu Donji i Gornji Skipovac pobili su 42. osobe. To su bili čobani, orači na njivi, među njima bilo je 18 mladića od 17 do 18 godina starosti. English Piše: Petar Stevana Topalović SKIPOVAC – OPŠTI PODACI Skipovac je Trebavsko selo koji je 1937. godine administrativno – teritorijalno podjeljen na dva sela: Gornji i Donji Skipovac. Planina Trebava u užem smislu čini dvadesetak sela – od rijeke Spreče i Stanić-Rijeke do ispod Duge Njive, iznad Modriče (sa sjeveroistočne strane) i od Kostajnice do Modriče sa zapadne strane (dolina rijeke Bosne). Na Trebavi živi većinom pravoslavno stanovništvo. Trebava

Godišnjica: Iskonsko zlo – pokolj djece u Mašvini

17.07.2023

“Ko je osmislio mrtvo kolo u Mašvini, na planini kordunskog brda (iznad Rakovice, Slunj), kada su 18. jula 1942. godine ustaše poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, pa zaklanih 10 djevojčica i 10 dječaka, od 5 do 7 godina, skinule gole, djevojčice položili na leđa u krug, spojili im ruke, a raširili nogice i na njih položili gole zaklane dječake” pita se bolno i gotovo nevjerujući dr. Đuro Zatezalo u svojoj knjizi “Radio sam svoj seljački i kovački posao” . Svjedočanstva o ovom događaju pokazuju da je Pokolj, genocid nad Srbima počinjen od strane NDH bio manifestacija iskonskog zla, teško razumljivog i nikada do kraja

Gordana_Dostanic.jpg

Za pomen žrtvama ili Ognjena Marija 1941. godine

14.07.2023

Prolaze decenije i polako odnose svedoke i dokumenta. Neke jame i stratišta su ostala neotvorena, a žrtve bez sveće i opela. Piše: Gordana Dostanić U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice, u čelebićkoj školi, livadi Trnovac, šumi Koprivnici, Kupreškim vratima, Borovoj glavi, Zanesovićima, Kožvarici i drugim bezimenim stratištima život je nasilno i na najstrašnije načine oduzet Srbima sa područja Livna zbog njihove nacionalnosti i pravoslavne vere. Više od 1600 žena, dece, staraca, muškaraca nestalo je u par julskih dana, uoči i na dan Svete Velikomučenice Marine – Ognjene Marije. Otrgnuti od svojih dnevnih poslova, isterani iz svojih domova izdisali su pod nožem krvnika koji nije

krvavi-sid.jpg

Krvavo šidsko leto 1942. godine – podsetnik

13.07.2023

Široko rasprostranjen nacizam/fašizam dostigao je svoj vrhunac u ustaškoj tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ratne prilike u kojima nelogično postaje logično, potčinile su veru političkim ciljevima (ili obrnuto). Šid kao multietnička sredina sa većinskim srpskim pravoslavnim stanovništvom može se uzeti kao svojevrsni primer ratnog užasa Drugog svetskog rata. Sa jedne strane, Šid je dao velik broj žrtava (u odnosu na svoju populaciju), dok je sa druge strane pretrpeo relativno mala materijalna razaranja. Patnje protivnika nacističkog i ustaškog režima, prvenstveno Srba, Jevreja i Cigana, bile su na zenitu 1942. godine. Te godine, jedna za drugom, bile su organizovane velike racije – tokom juna meseca pohapšeni su Cigani, tokom jula meseca Jevreji a

Djeca_sa_Kozare.jpg

Kalendar genocida: 11. jul 1942. Godišnjica dolaska u Zagreb prvog transporta djece sa Kozare

12.07.2023

Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … Djeca sa Kozare Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … KNjIGA: „PUTEVIMA SMRTI KOZARSKE DJECE“ – TAJNA PARCELE 142 NA ZAGREBAČKOM GROBLjU MIROGOJ Video Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov ISTINA I POMIRENJE Niti je Dijana Šindler, niti je Stanić Lustig – Jadovno 1941. Jastrebarsko – Jadovno 1941.

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

12.07.2023

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

suvaja-28.jpg

Suvaja, mjesto zločina koje ne smijemo zaboraviti

04.07.2023

Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca, predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama ovog zločina, ali i zločina usko vezanih za ovaj događaj, tj. pokolja u mjestima Lički Osredci i Bubanj, govore i podaci o ukupnom broju žrtava. Prema podacima istoričara dr Đure Zatezala (1931-2017.) iz Karlovca, ustaše su tog dana “ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca”[2] Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Osredci i Bubanj, u prva tri dana mjeseca jula,

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 29. jun 1943. Godišnjica stradanja Srba u Hercegovini

29.06.2023

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta. Među

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: