arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Darko Đogo: Ko nas je delio, nije dangubio

Nemanjićki svetorodni kraljevi su gotovo svi stremili Carstvu Božjem. Da li danas i najbolji od naših vlastodržaca imaju ikakvu tranccendentnu svrhu i etičku vertikalu? Opstaćemo samo ako se vratimo vitalizmu, integralizmu i zavjetnosti – što su najtemeljnije osnove Svetosavlja. Narod koji ne voli djecu, narod koji te posmatra kao ludaka jer imaš troje, četvoro djece – nema budućnost. Narod koji je od Crkve načinio kesu sa likom svetitelja – nema budućnost. Narod kome su Kosovo i Metohija „teret“, a seks na rijaliti programima – događaj, nema budućnost. Uprkos svemu tome, čvrsto vjerujem u čudo. U božansku intervenciju, poput one u Crnoj Gori. U neku djecu koja će nići ispod radara

Mira Furlan: Pismo sugrađanima iz 1991.

Glumica Mira Furlan preminula je 20 januara u 65. godini. Rođena je i živjela u Zagrebu do 1991. Nakon što je dobila otkaz u Hrvatskom narodnom pozorištu, oduzet joj je i stan koji je naslijedila od bake, a dnevno je dobijala oko 50 prijetnji smrću. Te, sada već davne 1991. godine, Mira se odselila u Ameriku gde je otpočela potpuno novi život. Te godine napisala je pismo sugrađanima u Zagrebu. Pismo sugrađanima “Ovim putem želim zahvaliti svojim sugrađanima koji su se bezrezrevno pridružili ovoj maloj, usputnoj i, po svemu sudeći, ne naročito značajnoj hajci na mene. Iako usputna, ona će ipak promijeniti i označiti cijeli moj život. Što je, naravno,

Đurđica Dragaš: Udar “Oluje” i usud krajiških suza

Svi biju svoje bitke. Svi traže nekoga, žene se grozničavo raspituju za muževe, braću, sinove koji su ostali negde iza kolone, starci plaču za “blagom” (tako je naš narod nazivao ovce, krave, konje…) koje nisu stigli ni da puste iz štala i torova, deca se više ne igraju već preplašeno vire iz pretrpanih traktorskih prikolica. Eksplozija me budi iz sna, onog najslađeg, pred svitanje. Ubrzo se čuje još jedna, druga, treća, a onda zatišje… Ustajemo, u polumraku se oblačimo. Struje nema odavno. Tako je svakog leta pošto jedini izvor, hidroelektrana Obrovac, nema dovoljno vode. Mama uključuje radio na baterije, pokušava da pronađe neku stanicu. Čini se da radi uzaludan posao

LUKAJIĆ U BANjALUCI: Pukovnik Vojske RS posle dve i po godine izručen iz Hrvatske

Pukovnik Vojske RS u penziji Dane Lukajić, koji je u Hrvatskoj u maju 2019. godine osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina, prebačen je iz Hrvatske u zatvor u Banjaluci. U Sudskoj policiji RS „Novostima“ je rečeno da su Lukajića preuzeli sa graničnog prelaza Velika Kladuša. Lukajiću je Županijski sud u Zagrebu na teret […]

Tela žrtava na Futoškom putu

Zločini širom Šajkaške

U sadističkim divljanjima, honvedi (vojnici) i žandarmi su u Žablju upotrebljavali čelične sprave – stezače i čupače, kojima su ženama čupali dojke, a muškarcima uvrtali mošnice. U naređenju o sprovođenju racije u Šajkaškoj, koje je izdao njenom zapovedniku, generalu Ferencu Feketehalmi-Cajdneru, načelnik Generalštaba mađarske vojske general Ferenc Sombathelji-Knaus zahtevao je “da se teritorija temeljno pročisti i izvrši najenergičnija odmazda”. To je od 4. do 19. januara 1942, koliko je, do tada neviđen, masovni masakr civilnog stanovništva trajao, glavom platilo 2.345 žitelja te oblasti smeštene između Dunava, Tise i linije Novi Sad – Stari Bečej. U kakvo sadističko divljanje honveda (vojnika), žandarma i dela lokalnog mađarskog stanovništva se racija izrodila u

Stradanje Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. izvršile agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujuć i aerodrom Zemunik, i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Parastos za stradale Srbe u Ravnim Kotarima i Malom Alanu

             Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 28. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu. Parastos će se služiti u crkvi Svetog Marka, u Beogradu, 22.  januara 2020. godine (petak), s početkom u 11 časova. Nakon parastosa, u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima. Vaše prisustvo parastosu značilo bi saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsednica udruženja “SUZA”: Dragana Đukić Vezane vijesti: Jedna od najtužnijih priča Maslenice: Milan (7) i Milena (5) Gagić poginuli u kući, Snježana

Jedna od najtužnijih priča Maslenice: Milan (7) i Milena (5) Gagić poginuli u kući, Snježana (12) ubijena sa majkom

22. januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne delove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je RSK, godinu dana ranije, stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (Unprofor). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je, dvije godine ranije, i sama primljena. Tokom zločinačke akcije “Maslenica” regularna hrvatska vojska masakrirala je 348 lica srpske nacionalnosti. Od tog broja, 65 ubijenih Srba su bili civili. Ubijeno je 35 žena i petoro dece srpske nacionalnosti. Više od 70 vojnika RSK je zarobljeno, mučeno a potom svirepo ubijeno čime su prekršena

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Godišnjica stradanja Srba 1942. i 1993. godine

Srbi su na današnji dan, 22. januara, stradali u više navrata 1942. i 1993. godine: 1942. Šuma Orlova, 22. januara 1942. ustaše ubile 64 Srbina i Srpkinje iz Starog Sela, Vrginmost. Selo Gornje Primišlje, Slunj, ustaše 22. januara 1942. Silovale te poklale i spalile 25 Srpkinja s njihovom djecom Joševica, kod Petrinje. Kuća Pejanovića Luke. Ustaše su 22. januara 1942. zaklale 80 srpskih seljaka, od kojih 15 spalile u Lukinoj kući Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. 1993. Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK).

veritas2.jpg

Sramota u Hrvatskoj: U rano jutro pretučen i opljačkan osamdesetosmogodišnji Srbin

Osamdesetosmogodišnji Srbin Jovan Martinović napadnut je i teže povrijeđen u svojoj porodičnoj kući u selu Skakavac kod Karlovca, rekao je Srni direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac. “Trojica napadača su u kuću Martinovića ušla u pet časova u poneđeljak. Zatekli su ga na spavanju. Davili su ga i sa nožem u rukama prijetili da će ga zaklati. Onda su ga pretukli. Slomili su mu tri rebra i odnijeli oko 1.200 kuna (oko 160 evra)”, rekao je Štrbac. On je naveo da su napadači Romi koje su lokalne vlasti Karlovca organizovano doselile u to prijeratno srpsko selo. Štrbac je rekao da je policija izvršila uviđaj i da je Martinoviću pružena medicinska

Pukovnik Dane Lukajić stiže u Republiku Srpsku na služenje kazne

Dane Lukajić pukovnik Vojske Republike Srpske u penziji koji je u Hrvatskoj osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina, stiže na izdržavanje kazne u KPZ u Banjaluci. Lukajića su, kako saznaje ATV, danas preuzeli pripadnici MUP-a Republike Srpske i on bi uskoro trebalo da stigne u KPZ. Lukajiću je Županijski sud u Zagrebu na […]

Sv. Jovan na Kordunu

Jedan zid još stoji samo sa kog Sv. Jovan gleda. Ikona je požutjela al` zaborav ona ne da… Nad skeletom rodne kućeLešinari dugo kružeUmiruće srce njenoIz rebara bijelih struže…. Odavno je oronulaBijela kost od dima siviPodumjenta potonulaOd bola se greda krivi… Jedan zid još stoji samoSa kog Sv. Jovan gledaIkona je požutjelaAl zaborav ona ne da… Čuje ciku, smijeh i ljudeU dvorištu dječju grajuKraj ognjišta luču svetuDok odrasli nazdravljaju…. Nema više cike, smijehaPod gredama rodne kućeNjeno srce umirućePrekrilo je divlje pruće….. Autor: Bojana Vučić Izvor: Fejsbuk stranica Bojana Vučić

Đurđica Dragaš: Koridor mog života

Prošle su godine, stasale generacije koje se ne sećaju rata, koje do Banjaluke putuju najbržim putem, preko Hrvatske. Radujem se zbog toga, ali u ime svih nas kojima je Koridor zaista bio put života još jednom kažem – hvala onima koji su nam ga podarili! Neka je večna slava svima koji su na njemu zauvek ostali! Godina 1992., Lika, Republika Srpska Krajina. Prelepo majsko jutro miriše na rascvetale voćke i travu okupanu rosom. Vozimo se dobro poznatim putem, automobil kao po navici lagano seče krivine. Ne brinemo o tome da li će nam neko doći u susret. Veća je verovatnoća da na ovom putu susretnete neku zverku nego automobil. Nema

Jasenovac – “The Auschwitz of the Balkans”

Serbian Association of Norway’s 1st Conference on Jasenovac concentration camp with professor Gideon Greif, Knut Flovik Thoresen and Karina Cheshuiko. 5.2.2021 | 17:00h CET Link: https://youtu.be/UC5nrm5w3kA The 27th of January, the day of the liberation of Auschwitz, was chosen by the UN for International Holocaust Remembrance Day. As part of this annual observance, the Serbian Association of Norway will be commemorating the hundreds of thousands of Serbs, Jews, Roma and others, the innocent victims of Jasenovac and other death camps of the Nazi Ustaša-regime. We wish to make the Norwegian and international public more aware of this little-known chapter of the 2nd World War, by presenting prof. Gideon Greif’s book, “Jasenovac, Auschwitz of the Balkans”.

Kralja Petra I Karađorđevića veličali su svi gradovi u Hrvatskoj

I dok danas Srbi uglavnom doživljavaju neprijatne situacije kada se nađu u Hrvatskoj, od skidanja tablica do vređanja na nacionalnoj osnovi, nekada je situacija bila potpuno drugačija, a u gradovima širom Hrvatske bili su podignuti spomenici posvećeni dinastiji Karađorđević. Skupina dinastičkih spomenika posvećenih kraljevima Petru I Karađorđeviću i njegovom sinu, Aleksandru I Karađorđeviću iz vremena Kraljevine SHS, nastajala je područjima svih banovina, danas nezavisnih zemalja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. I dok se danas Srbi ne osećaju dobrodošlim u Hrvatskoj, odakle se skidaju table ispisane na ćirilici, nekada je slika bila potpuno drugačija. Brojna spomen obeležja bila su podignuta okvirno od sredine dvadesetih godina do kraja 1940.

(VIDEO) Objavljen zvaniči trejler za film „Dara iz Jasenovca“

Film autora Predraga Gage Atonijevića i scenariste Nataše Drakulić kandidovan je za nagrade “Zlatni globus” i “Oskar”. Američki studio „101“ objavio je prvi zvanični trejler za film „Dara iz Jasenovca“, koji će od 5. februara biti prikazivan u SAD. Film autora Predraga Gage Atonijevića i scenariste Nataše Drakulić kandidovan je za nagrade „Zlatni globus“ i „Oskar“. Premijera u Srbiji zakazana je za 22. april – dan proboja preostalih jasenovačkih zarobljenika 1945. godine. „Dara iz Jasenovca“ je prvi srpski film /i prvi uopšte/ koji se bavi koncentracionim logorom Jasenovac u kojem su ustaše, hvatski fašisti, tokom Dugog svjetskog rata ubijali mahom Srbe, Jevreje i Rome. Film govori o sudbini srpske djevojčice

Leševi pobijenih civila leže nasred Futošle ulice Foto: Wikipedia / RAS Srbija

Izložba arhivskih dokumenata „Mučenici čuruški – otrgnuti od zaborava”

Pozivamo vas da prisustvujete otvaranju tematske izložbe arhivskih dokumenata  „Mučenici čuruški – otrgnuti od zaborava” u četvrtak 21. januara 2021. godine u 12.00 časova u galerijskom prostoru Arhiva Vojvodine (Žarka Vasiljevića 2A, Novi Sad) Autori izložbe: protojerej Vladan Simić, sekretar Eparhije bačke, dr Nebojša Kuzmanović, direktor Arhiva Vojvodine i Ljiljana Dožić, arhivski savetnik Otvaranje izložbe će se prenositi putem društvenih mreža, na Fejsbuk stranici Arhiva Vojvodine. Događaj će biti održan u skladu sa merama i propisima Vlade Republike Srbije i Štaba za vanredne situacije grada Novog Sada. Molimo sve da imaju strpljenja i razumevanja i da se pridržavaju važećih mera u cilju sprečavanja pandemije izazvane Korona virusom. Izvor: Arhiv Vojvodine

ITALIJANI O GENOCIDU NAD SRBIMA: „Hrvatska je postala ogromna krstionica i džinovska klanica“

Od prvih dana okupacije u aprilu 1941. godine, italijanska vojska  izvještavala je o ratnim zbivanjima i u tim su izvještajima upozoravali  da je cilj novoproglašene Nezavisne Države Hrvatske (NDH) najstrašnija i najdrastičnija likvidacija Srba. Komanda italijanske Druge armije 10. juna 1941. izvještava da je „hrvatski ultranacionalizam koji gubi svako osjećanje mjere uspostavio režim nasilja i terora, čiji se intezitet stalno povećava. Političku borbu inspiriše religiozni osjećaj integrisan u zločinu. Političko – religiozna borba ustaša istinski poprima takva obilježja represije koja se može upoređivati  s najgorim vremenima srednjeg vijeka“. Službeno formiranje ustaške vojnice (vojske) počelo je 10. 5. 1941. kada je Ante Pavelić, poglavnik, naredio da se formira vojna- ustaška snaga

Potresno Teslino pismo otkriva koliko se ponosio decom iz Šumarica

I posle gotovo osam decenija od kada su nemački okupatori streljali 2.400 građana u Kragujevcu, otvaraju se nove stranice ove tragedije. Tako je, na čudan način, u istoriji do sada ostala gotovo nepomenuta priča o Nikoli Tesli, koji je samo nekoliko meseci pre nego što je umro imao snage da u Njujorku oštro osudi fašiste, i skrene pažnju Amerikanaca na žrtve u svojoj domovini. Tako se on pod naslovom „Braći u Americi“, u listu „Srpski srbobran“, obratio sledećim rečima: „Naš narod pokazuje toliku moralnu snagu da nam svetla obraz pred svetom. Ono što čine naša braća u Starom Zavičaju dostojno je duha koji prožima našu narodnu pjesmu. Koliku duševnu snagu,

Žrtve pokolja u Šajkaškoj

Krvavi Božić u Čurugu

Masovna ubistva u Čurugu će trajati sve do noći između 9. i 10. januara. U jednom magacinu mitraljeskim rafalima ubijeno je 400 ljudi. Kuće ubijenih pljačkala mađarska rulja, vojnici i žandarmi Prema zvaničnim podacima, u mađarskoj raciji u Šajkaškoj koja je sprovedena po naredbi iz Budimpešte, a pod komandom generala Ferenca Fekethalmija-Cajdnera, u januaru 1942. godine ubijeno je 2.345 nevinih ljudi. Sve to je urađeno pod izgovorom da buntovne Srbe zauvek treba naučiti poslušnosti i pokazati im da je međuratna Jugoslavija bila samo prolazna epizoda o kojoj više ne treba ni da sanjaju. VIŠE od trećine od ukupnog broja žrtava, njih 893, stradalo je u Čurugu. To je, inače, bila

Kako preko gena dobijamo traumatično iskustvo naših predaka

Mnogi veruju da smo gospodari svoje sudbine, ali novo istraživanje otkriva u kojoj meri geni utiču na naše ponašanje i kako se iskustva bliskih predaka prenose u naš DNK. Potomci ljudi koji su preživeli holokaust pod većim su rizikom da razviju anksioznost. Danas  je moguće dešifrovati individualni genetski kod. To je niz od 3,2 milijarde DNK „slova“, jedinstven za svakog od nas i on čini svojevrstan kalup za naš mozak i telo, piše „Sajens alert“. Šta nam geni zadaju Novo istraživanje Hane Hričlou sa Institu u Kembridžu otkriva koliko jaku biološku predispoziciju naše ponašanja ima i koliko smo predodređeni za neke osobine. Istraživanje je pokazalo da geni ne određuju samo

PITAO SAM DA U FILMU O JASENOVCU IGRA NAJVEĆI HRVATSKI GLUMAC, ON JE REKAO DA BI GA UBILI!

Novi film Predraga Gage Antonijevića “Dara iz Jasenovca” u svim kategorijama je ušao u trku za nagrade Zlatni globus i Oskar, a u februaru počinje njegovo prikazivanje u američkim bioskopima. Slavni reditelj bio je gost Kurir televizije i božićne emisije “Usijanje”, gde je na početku razgovora otkrio zašto smo toliko čekali da neko uradi filmsku priču o najvećem stradanju našeg naroda. Mi Srbi smo uvek tražili izgovor u komunizmu i Titu. Ova vlada je i htela i smela da uradi ovaj projekat, zbog toga im skidam kapu. Mi smo u svakom slučaju došli do toga da imamo prvi film o Jasenovcu. Krivi smo i čak smo podlegli poslednjih nekoliko decenija

MILIMIR VUJADINOVIĆ: Ponosni smo na položaj Hrvata u Srbiji, isto želimo i za Srbe u Hrvatskoj!

Intervju sa novoizabranim predsednikom odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Republike Srbije Milimirom Vujadinovićem. Nakon provedenih izbora i konstituisanja Narodne skupštine Republike Srbije formirani su u 2020. godini odbori i radna tela Skupštine, a među njima je i Odbor za dijasporu i Srbe u regionu. Na mesto predsednika ovog Odbora izabran je narodni poslanik Milimir Vujadinović iz Poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – za našu decu“. Odbor je nakon konstitutivne, sredinom decembra održao i prvu redovnu sednicu na kojoj su se članovi upoznali sa pozicijom Srba u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Republici Srpskoj, a mi smo sa novoizabranim predsednikom porazgovarali o planovima za budući rad i mogućnostima ovog tela

Sandra Blagić: Kako mislimo da nas neko poštuje, kada mi ne poštujemo svoje mrtve?

Garavice su spomen područje koje se prostire na 15 hektara površine. Nalazi se sa obe strane magistralnog puta Bihać – Zagreb. U sklopu spomen-parka nalazi se Humačka glavica, uzvišenje, u čijem su podnožju tri grobnice: Garavice, Delibarice i Uljevite bare. Piše: Sandra Blagić Na Garavicama su se do maja 1941. godine nalazili prirodni kanali riječice Klokot, koji su za nekoliko mjeseci ystaše napunili leševima Srba, Jevreja, Roma.Tačan broj nastradalih nikad nije utvrđen.Prema britanskim izvorima za samo tri mjeseca ubijeno je 14.500 civila. Ubijani su svakog dana, na svakom mjestu. Živi su spaljivani u crkvama, kućama, štalama.Živi zakopavani u uspravnom položaju i posipani krečom. U Bihaćkoj kuli, koju nisam mogla da

Zločin nad Srbima u Skelanima i dalje bez kazne

U Skelanima kod Srebrenice danas je obilježeno 28 godina od ubistva 69 mještana ovog naselja koje su ubile muslimanske jedinice iz Srebrenice 16. januara 1993. godine. Tada je ranjeno 165 mještana. Od 30 zarobljenih, polovina nije preživjela mučenja u srebreničkim logorima, a četvoro se još vode kao nestali. Služen je parastos za svih 305 skelanskih žrtava ubijenih od 1992. do 1995. godine, kojem je prisustvovao i predsjednik Vlade Vlade Republike Srpske Radovan Višković. Parastosu i obilježavanju 28 godina od stradanja srpskog stanovništva u bivšoj opštini Skelani prisustvovale su brojne delegacije i više stotina stanovnika srednjeg Podrinja sa obje strane Drine. Cvijeće su, osim Viškovića, položili predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala