Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac, dopustila je čelnim revizionistima da podno Kamenog cvijeta polože vijenac s natpisom ‘Stradalima logora Jasenovac od 1941. do 1951.’ Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac, dopustila je čelnim revizionistima da podno Kamenog cvijeta u Jasenovcu polože vijenac za ‘žrtve’ koje su na tom mjestu tobože ubijene od 1945. do 1951. godine. Okupljeni sada i u Hrvatsku nacionalnu platformu, podržavatelji ideje da je Jasenovac za vrijeme Drugog svjetskog rata bio radni i sabirni logor, a logor smrti tek za vrijeme komunista, odazvali su se na državnu komemoraciju koja je u Jasenovcu održana 22. aprila. Delegacija ne čelu s Markom Juričem, proizvođačem govora mržnje na lokalnoj zagrebačkoj televiziji,

U Štokholmu je juče održana manifestacija “Dan sjećanja na koncentracioni logor Jasenovac-Donja Gradina”. Manifestaciju organizuju Biro Republike Srpske, ambasada Srbije i crkvena opština Sveti Sava. Predavanje o sistemu koncetracionih logora u NDH za vrijeme drugog svjetskog rata održaće Prof. Srboljub Živanović iz Londona, a biće i prikazan dokumentarni film Radio televizije Republike Srpske “Bila sam mala” autora Branka Lazića o jedinstvenom primjeru u svijetu koncentracionih logora za Srpsku, Romsku i Jevrejsku djecu, na području Hrvatske za vrijeme drugog svjetskog rata. Dokumentarni film “Bila sam mala” je priča o čovjeku koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata, rizikujući vlastiti život, iz koncentracionog logora Gornja Rijeka spasio tridesetoro djece od sigurne smrti.

Predsednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, pa potom svi redom relevantni hrvatski političari, istupaju ovog aprila 2016. protiv NDH, kao zločinačke tvorevine, koja je za posledicu imala nebrojene projektovane zločine protiv civilnog stanovništva. Ovaj čin svakako nije plod sazrevanja političke elite u Hrvata već uspešno realizovan zadatak dobijen pod snažnim i nepopustljivim stavom posebnog izaslanika Stejt departmenta, Nikolasa Dina, i delegacije Svetske jevrejske organizacije, koja je tim povodom boravila u Zagrebu. Tako su, makar posredno, zahvaljujući doslednosti potomaka holokausta, i srpske žrtve dobile delić verbalne satisfakcije. Gajiti nadu da će ove izjave postati ugrađene u državna akta Hrvatske, i da će na bilo koji način usporiti reustašizaciju su čista iluzija. Kako Hrvatska

Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović kaže da je moderna hrvatska država nastala 1990. i da ni na koji način nije sledbenik bilo kog zločinačkog režima. “Svakom pametnom je jasno da Hrvatska nije ni pravni ni nikakav sledbenik NDH, ali ne mora baštiniti ni jugoslovensko totalitarno nasleđe. Moderna Hrvatska je nastala 1990. Stvorena je i odbranjena u Domovinskom ratu i to su jedini stvarni temelji moderne slobodne Hrvatske”, rekao je Hasanbegović. On je danas obišao spomen područje Jasenovac, uoči zvanične komemoracije za žrtve tog logora 22. aprila. Hasanbegović je naglasio da se “zločini ne mogu upoređivati jer svaki ima svoju istorijsku pozadinu i aktere” i da “istoriografija nije disciplina koja istražuje

Direktor Margelova instituta: Ne znam je li bojkot ispravan način, no znam da jasenovačke žrtve zaslužuju komemoraciju bez političkih govorancija i vjerskih manifestacija Ove će godine predstavnici jevrejske i srpske zajednice bojkotovati komemoraciju žrtvama Jasenovca: kakva su bila dosadašnja obilježavanja i kakve su se poruke s njih upućivale? Bojkot službene komemoracije u Jasenovcu koji su najavile jevrejska i srpska zajednica na tragu je višegodišnjih napora Margelova instituta i pojedinaca oko njega da se promijeni stalni postav tamošnjega Memorijalnog muzeja. Komemoracije su odavno izgubile svoj smisao s obzirom na to da se samo jednom godišnje govorilo javno o Jasenovcu s antifašističkog i istinoljubivog stanovišta, dočim se tokom ostatka godine o njemu

NDH počela kampanju skrivanja užasa u Jasenovcu tek kad su i Nemci počeli da ih se gade. Dopisnice iz Jasenovca pokazuju da su logoraši imali pravo da se dopisuju s porodicama DOPISNICE iz Jasenovca, najstrašnijeg logora smrti za istrebljenje, pre svih, Srba, a zatim Jevreja i Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pokazuju da su logoraši imali pravo da se dopisuju s porodicama, da su primali redovno pakete i da su, uopšte, sasvim lepo živeli među bodljikavim žicama. Na većini tih kartončića s odštampanim zaglavljem “sabirnog logora” krasnopisom su ispisane poruke: “Ovde je lepo, pakete primam redovno, šaljite još hrane, pozdravljam sve kod kuće”. Muzej žrtava genocida je ovih dana došao