arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Ćeranić: „Dara iz Jasenovca“ razbija stereotip da Srbi u ratu mogu biti samo zločinci

Film “Dara iz Jasenovca” razbija stereotip da Srbi u ratu mogu biti samo zločinci, dok je za druge rezervisana uloga žrtava i heroja, šiše Predrag Ćeranić, dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost u autorskom tekstu za portal Sve o Srpskoj. Tekst prenosimo u cijelosti: Odluka nadležnih da se film “Dara iz Jasenovca” prikaže istovremeno na javnim servisima Srbije i Republike Srpske predstavlja presedan, ali je sigurno da se radi o ispravnoj i odluci u opštem interesu. Naime, premijerno prikazivanje, za Srbiju najavljeno u aprilu mjesecu, izgledalo je daleko i maglovito. Što se filma tiče, zbog njega već sijevaju varnice, razmjena “vatre” je u toku. A sve se dešava u dalekoj Americi, gdje

Dodik: Treba snimati još filmova o monstruoznim zločinima u Jasenovcu (VIDEO)

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je film “Dara iz Jasenovca” na autentičan način prikazao događaje, te naglasio da treba snimati još filmova o Jasenovcu, jer zločin, monstruoznost, načini i masovnost ubijanja Srba apsolutno ne mogu da budu obuhvaćeni samo u jednom filmskom prikazu. Dodik je izjavio da je Jasenovac najtragičnije mjesto u istoriji srpskog naroda, koje je skrajnuto, skrivano, zahvaljujući ne samo srpskim protivnicima, nego, nažalost, i nekim Srbima. On je naglasio da istina o Jasenovcu nije ispričana, ona je ostala spekulativna, jer oni koji su činili zločine nad Srbima u Jasenovcu to minimiziraju i prikazuju da nije tako monstruozno kao što jeste. Dodik

Moramo biti glas nevinih žrtava Jasenovca

Glas stotina hiljada nevinih žrtava – muškaraca, žena i dece, brutalno i surovo ubijenih tokom „ustaškog konačnog rešenja” u zloglasnoj ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koje je, uz blagoslov ustaškog vikara i nadbiskupa genocida Alojzija Stepinca, sprovodio ustaški firer poglavnik Ante Pavelić, zavapio nam je sa Zemlje molbom da ne budu zaboravljeni, niti da se zaboravi ko je počinio te strašne bestijalne zločine. Ekskluzivno za „Politiku” Prof. dr Gideon Grajf* Mi, koji smo ostali, moramo biti njihov glas. Plačimo glasno kako bi njihov glas mogao da se čuje po celom svetu. Zato su važni filmovi, knjige i izložbe. Oni bi trebalo da pomognu da se zločini počinjeni u Jasenovcu, Aušvicu i

Nataša Drakulić: Postoji bol i neprebol, a Jasenovac je neprebol (VIDEO)

Svetska televizijska premijera filma “Dara iz Jasenovca” je u subotu u 20 časova na Prvom programu RTSa. Film je nastao na osnovu autentičnih svedočanstava preživelih logoraša. Za scenario ovog filma, Orden Karađorđeve zvezde trećeg stepena, na Dan državnosti Srbije, dobila je Nataša Drakulić. Gošća Jutarnjeg programa, scenaristkinja Nataša Drakulić ističe da joj Orden Karađorđeve zvezde trećeg stepena koji je dobila na Dan državnosti znači više od svega što je do sada postigla u životu. „U avgustu 1995. godine nakon Oluje koju sam preživela sa 16 godina, ova zemlja je meni dala državljanstvo, dala mi šansu da se nakon svog tog užasnog rata koji je vođen od 91. do 95. i

BRITANSKI ISTORIČAR NAHVALIO “DARU IZ JASENOVCA”: “Glavni cilj ustaša je bio istrebljenje Srba, film bio na udaru neopravdanih kritika”

Film “Dara iz Jasenovca”, u čijem je fokusu priča o srpskoj devojčici koja se suočava sa užasima ustaškog koncentracionog logora, od početka je bio optuživan da je “nacionalistički” film koji promoviše ideju “Velike Srbije”. Eminentni britanski istoričar Rori Jomans, stručnjak za period ustaške NDH, ne slaže se sa takvim jednostranim viđenjem ovog filma, ističući da je “Dara iz Jasenovca” ozbiljan prikaz fašističkog ugnjetavanja. – I pre nego što je publika imala prilike da pogleda film Predraga Antonijevića, koji se bavi stravičnim zločinima ustaša u kompleksu logora smrti Jasenovac, naišao je na salve neopravdanih kritika američkih i britanskih filmskih poznavalaca – piše Jomans za “Balkan insajt”. On navodi da su recenzenti film blanko

Đurđica Dragaš: Vreme u kojem živimo

Znam da je uzaludan pokušaj da menjam svet, ali raduje me što je uzaludan i njegov pokušaj da promeni mene! Nadam se samo da nas još uvek ima dovoljno da makar pokušamo da držimo balans. Hladno, sumorno subotnje jutro! Idem na posao! Poluprazan tramvaj spušta se polako ulicom Vojvode Stepe. Lica ispod maski zabrinuta, svako je u svojim mislima, brigama, strahovima…Tišina koja mi, priznajem, baš i prija u ovom trenutku. Negde u blizini Autokomande “budi” me neobuzdani smeh koji dopire iz zadnjeg dela tramvaja. Računam, tinejdžeri… njima je uvek nešto smešno. Čekam da ih “prođe” i da se smire. To se, međutim, ne dešava. Smeh postaje sve čudniji, izveštačen, gotovo

Vladimir Pištalo: Srpske knjige na latinici u Americi su „hrvatske“

Kongresna biblioteka u Americi srpske knjige štampane na latinici kategorizuje kao hrvatske, a dovoljno je pogledati da li je knjiga štampana u Srbiji, proveriti kako se pisac zove…  Trebalo bi raspraviti sa Kongresnom bibliotekom u Americi to što se sve srpske knjige koje se štampaju latinicom – a to je veliki broj – tamo kategorizuju kao hrvatska literatura, kaže za Sputnjik nagrađivani srpski pisac Vladimir Pištalo, odnedavno i v.d. upravnika Narodne biblioteke Srbije. On otkriva za Sputnjik da je imenovanje na mesto prvog čoveka NBS samo ubrzalo njegov planirani povratak u Srbiju i pojačalo želju za – popravljanjem stvari. Jedna od stvari koje bi trebalo popraviti je upravo i dogovor

Miloš Ković: Zaveti Srbe učinili borbenijim u suočavanju sa iskušenjima

Neobično trajno Kosovsko predanje vekovima je ponavljalo da je bolja smrt u junaštvu i slavi, nego život u sramoti i ropstvu. Ratovi su usud srpske istorije. Srbi su, ponajviše zbog geografskih datosti, ratovali više i duže od mnogih nacija. Ratovi su donosili rasulo i posrnuća, ali su se, u njima, uobličavali srpski kultovi i predanja, sa središtem u Kosovskom zavetu. Ti kultovi, predanja i zaveti učinili su Srbe samosvesnijim i borbenijim u suočavanju sa iskušenjima. Srbi se, međutim, ne razlikuju od ostalih nacija po tome što su sećanje na ratna junaštva i stradanja ugradili u temelje svog nacionalnog identiteta. Od britanskih do pacifičkih ostrva i od ruskih tajgi do kanadskih

Zlatomir Lazić: Lobiranje za visoku funkciju važnije od istine o Jasenovcu

Ne treba da nas čudi kada “LA times” i još po neki američki mediji informišu kako je Jasenovac bio židovski logor u kome nije bilo Srba?! U vreme predsednikovanja Vuka Jeremića Generalnom skupštinom UN, poslao sam njemu i našim diplomatskim predstavnicima u Njujorku, molbu da otkupe po simboličnoj ceni knjigu Antuna Miletića sa imenima preko 80.000 ubijenih u sistemu koncentracionih logora Jasenovac i kompletnom dodatnom struktturom za preko 65.000 NN lica, sa preporukom da je podele stranim diplomatama i tamošnjim medijima. To isto sam učinio i nešto ranije, u leto 2011. kada je dotični bio ministar spoljnih poslova Srbije. Pretpostavljam da Vam je jasno da ni glaska nisam dobio ni

danijel_simic.jpg

Dani(j)el Simić: Je li Dara prevršila mjeru oko Jasenovca?

Spadam u teške budaletine, koje misle da je bilo kome, igdje, stalo do toga da li ste u životu bili dosljedni u zastupanju svojih stavova. Da će to vašim riječima, u trenutku kada odlučite istupiti, opštedruštveno dati veći značaj. Još od onda, kada me jedna pomoćnica u ministarstvu zovnula na razgovor i ponudila da napravim portal za kulturu o državnom trošku, ali mi je dala na papiriću broj njenog mladog rođaka “koji se bavi računarima” da i on bude “obavezno uključen”; a ja se na to zgadio i jedva nekako potrefio vrata da je ne pošaljem u materinu, jasno je da sam monetarno retardiran. Samim tim i mentalno. Odnosno socijalno.

Dragan Đogović, ugledni srpski dijasporac za Srpsku istoriju

Za sajt Srpska istorija govori ugledni srpski dijasporac iz Dizeldorfa, Dragan Đogović, biznismen, umetnik, publicista, humanitarac i aktivista. Rođen u Sarajevu, srpski državljanin. Živi od svoje rane mladosti u dijaspori. Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta SRPSKA ISTORIJA -Rođeni ste u Sarajevu u kojem ste živeli do vaše 21. godine, šta vas je nagnalo da se u to vreme iz tadašnje SFR Jugoslavije otisnete u beli svet? Totalitarni komunistički režim, proganjanje, nedostatak slobode i prava na vlastiti izražaj misli i kritičkih stavova, nemogućnost ostvarenja ideja i upotrebe umnih sposobnosti u svrhu sticanja materijalno-finansijskog dobra, neophodnog sredstva za život, razlozi su mog odlaska iz zemlje. -Potom ste za vrlo kratko

BALKANSKI AUŠVIC: Grajf obećao Kusturici da će mu biti savjetnik na filmu o Jasenovcu

Jedan od najpoznatijih istraživača Holokausta Gideon Grajf obećao je slavnom srpskom i svjetskom režiseru Emiru Kusturici da će biti savjetnik na njegovom filmu „Jasenovac – balkanski Aušvic“. On je rekao da će u tom filmu biti i priča o rabinu Isaku Danielu Danonu, koji je zaklan u Jasenovcu, zajedno sa Vukašinom Mandrapom, koji je proglašen za novomučenika jasenovačkog, a koji je iskasapljen u Jasnovcu 1943. godine, /nakon što je rekao ustaški koji ga je klao: „Samo ti, dijete, radi svoj posao“. Grajf dodaje da će u fokusu ovog filma biti sudbina dvije svjetski poznate porodice, Tesla i Hercl, te napominje da je u Jasenovcu svirepo ubijeno 14 članova porodice Tesla

Urednik “Figaroa”: Svijet će konačno saznati o Jasenovcu

Urednik francuskog magazina “Figaro” Žan-Kristof Bison izjavio je da će iz potresnog Filma “Dara iz Jasenovca” svijet konačno saznati šta se događalo u logoru nad kojim su se zgražavali čak i Nijemci, govoreći da je suroviji od njihovih. – Stotine hiljada Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma surovo su ubijeni i konačno će se čuti o tome. Tim bolje ako će to da učine kinematografija i dobar film – rekao je za “Večernje novosti” Bison, koji je posredstvom “Tvitera” poslao poruku javnosti da se ostvarenje reditelja Predraga Antonijevića prikazuje u SAD i da ga obavezno treba pogledati. On ocjenjuje da ima velikih izgleda film bude prikazan i u Evropi

Služen pomen za ubijene Srbe Potkozarja i Piskavice (VIDEO)

U Potkozarju kod Banjaluke služen je parastos Srbima iz ovog sela i Piskavice, koje su ustaše ubile 5. i 12. februara 1942. godine. U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice služena je sveta liturgija i pomen mučki ubijenim Srbima. Početkom februara 1942. godine, kada se u banjalučkom naselju Drakulić desio stravični zločin, ustaše su počinile pokolj i u potkozarskim selima Ivanjska-današnje Potkozarje i Piskavica, gdje su na najbrutalniji način ubijena 562 srpska civila, među kojima je bilo 77 djece. Iz Udruženja građana Kozara kažu da je unazad šest godina počelo obilježavanje stradanja Srba u potkozarskim selima. Ističu da se ovaj krvavi pir dogodio samo pet dana nakon Drakulića sa istim izvršiocima i istom

Obilježavanje Dana boraca i početka Prvog srpskog ustanka

U Višegradu će danas biti obilježeno 217 godina od početka Prvog srpskog ustanka i Dan boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske u kojem su život dala 23.184 pripadnika Vojske Republike Srpske. U 10.30 časova u manastiru Dobrun biće služen parastos poginulim srpskim ustanicima, a u 11.00 časova položeni vijenci i cvijeće na spomenik voždu Karađorđu. Delegacije će u 12.00 časova položiti cvijeće na centralni spomenik braniocima Republike Srpske na višegradskom Trgu palih boraca. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, najavljeno je iz resornog ministarstva. Iz parlamenta Srpske je najavljeno prisustvo

Hrvoje Zekanović: „Za dom spremni“ legitiman pozdrav, neuporediv sa „srpskim fašizmom“

Stavljanja znaka jednakosti između četnikovanja i fašizma u Srbiji ili Banjaluci i slavljenja žrtava u Domovinskom ratu hrvatskih branitelja je smešno, poručuje Zekanović. Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista smatra da je pozdrav „Za dom – spremni” legitiman, a u emisiji „Crvena linija“ na N1 televiziji rekao je da se ne može upoređivati sa „fašizmom i nacionalizmom u Srbiji i Republici Srpskoj“. „Meni je u neku ruku drago da ste me pozvali u ovu emisiju da čujem suludost koja dolazi s Istoka. Vi možete i jedan i drugi pevati borbene jer je hrvatska vojska u Domovinskom ratu, u oslobodilačkoj akciji ‘Oluja’ i drugim oslobodilačkim akcijama, pobedila u ratu i vas, i

Đurđica Dragaš: Jesu li svi Crnogorci direktori, a Dalmatinci snalažljivi trgovci

Svi su Crnogorci direktori, svi “Kosovari” su prodali imanja Albancima za velike pare, svi Hercegovci i Dalmatinci su snalažljivi trgovci, svi Ličani potomci partizana koji su terorisali beogradsku buržoaziju, a svi Srbijanci ugroženi u svojoj zemlji baš zahvaljujući ovim prethodno pomenutim “dođošima”! To smo mi, mali, podeljeni, često potpuno nesposobni da izađemo iz tog, tako suvišnog, začaranog kruga netrpeljivosti. E pa da vam kažem… dosta mi je toga!!! “Ako bude sreće, vratićemo vas nazad onim istim traktorima na kojima ste dojahali”… Ovo je samo deo komentara koji sam na jednoj društvenoj mreži nedavno dobila na tekst o Danu primirja čiji je naslov, gle ironije, bio – Ponosna sam što pripadam ovom

Nataša Drakulić: Širom sveta će se saznati o srpskom stradanju u Jasenovcu

Moj Oskar je dobijen kada smo uspešno završili snimanje filma, a drugi Oskar je dobijen kada su Amerikanci potpisali svetsku distribuciju, kaže scenaristkinja filma „Dara iz Jasenovca“. “Želim da vjerujem da će film Dara iz Jasenovca uticati na kulturu pamćenja srpskog naroda, koja često nije na odgovarajućem nivou, a jedan od njegovih ciljeva je već postignut. Moj Oskar je dobijen onog dana kada smo uspešno završili snimanje filma, a drugi Oskar onog dana kada su Amerikanci zatražili i potpisali svetsku distribuciju ovog filma”, kazala je za Radio Svetigoru scenaristkinja filma „Dara iz Jasenovca“ Nataša Drakulić. Podsjeća da je 5. februara počela američka distribucija ovog ostvarenja i da već dobija mnogo poruka

Nikola Žutić: Nepojmljivo i vanrazumsko antisrpstvo dijela američkih Jevreja dostiže monstruozne razmjere

O Pokolju kao terminu za srpsko stradalništvo više se ne smije progovoriti. Logor Gospić – Jadovno – Pag se uopšte ne pominje. Antisrpstvo dijela američkih Jevreja dostiže monstruozne razmjere, ono je upravo nepojmljivo, vanrazumsko… Sklanjanje filma o Jasenovcu otkriva daljnju podlu strategiju neoliberala da Srbi i dalje moraju biti remetilački činilac u svjetskim razmjerima, sa […]

Đurđica Dragaš: Zbog istine, zbog nezaborava i onih nevinih duša koje traže mir

Slučaj je hteo da mi baš istog prepodneva stignu poruke od dvojice poštovanih prijatelja sa Fejsbuka, dvojice istomišljenika i, na neki naš način, saborca. Predsednik udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić mi je prosledio mejl koji mu je stigao iz Danske. Poslao mu ga je sin Anđelke Dragaš koja je nekim čudom, kao dete u kolevci, preživela ustaški pokolj na padinama Trebevića. Čovek je, pretražujući internet, pronašao tekst objavljen na sajtu udruženja u kojem je opisan i od zaborava otrgnut zločin nad njegovom porodicom (Krstovdan porodice Dragaš). Zamišljam njegovo iznenađenje, radost, tugu, more pomešanih osećanja kad je pročitao ove redove. Mi, potomci čudom preživelih, najbolje znamo šta znači jedno takvo svedočanstvo.

Dani(j)el Simić: Trebamo naučiti da volimo sebe, pa će nas poštovati i drugi (VIDEO)

Pisac Dani(j)el Simić, osnivač portala Frontal.RS i jedan od vodećih članova udruženja građana Jadovno 1941, gostovao je u Temi dana Alternativne televizije Banja Luka, povodom dešavanja oko izlaska filma Dara iz Jasenovca, a gost iz Sarajeva je bio reditelj Haris Pašović. Simić se dotakao veoma važnih tema, među kojima je činjenica da kinematografija komunističke Jugoslavije nije bila zainteresovana da pravi filmove o stradanju srpskog naroda. Bilo je novca čak i za Seljačku bunu Matije Gupca, za mnoge partizanske filmove i ofanzive, ali za to ne. Dodao je i da je istorijski falsifikat da je Slavica prvi jugoslovenski ton film, jer je prvi srski i južnoslovenski ton film Nevinost bez zaštite,

EKSKLUZIVNO Gaga Antonijević: Politički poljubac smrti sprečio „Daru“ da bude kandidat za Oskara

Reditelj „Dare iz Jasenovca“ Predrag Gaga Antonijević nije iznenađen što je njegov film izostao sa liste nominovanih za nagradu Oskar. Za Sputnjik kaže da je znao da je politički napad na film zapravo bio poljubac smrti i kraj svake priče o nagradama. Politički poljubac smrti  „Ko god je u tom poslu tamo, a ja jesam 30 godina u Los Anđelesu i Holivudu, zna da je ovaj politički napad na film zapravo bio poljubac smrti, što se tiče svih nagrada. Jednostavno, svi se uplaše da ne učestvuju u nečemu što je politički nekorektno. A ’Dari‘ je pripisano prvo da je srpska nacionalistička propaganda od strane ’Varajetija‘, da bi onda i ’Los

Mihailo Medenica

Mihailo Medenica: Čekajući da tuđe oči proplaču zaboravićemo svojima da gledamo

Nije “Daru iz Jasenovca” pobedila politika već – zlo, no šta je politika do sušto zlo, baš ono na kojem je i sam Jasenovac utemeljen..? Lično, uošte ne marim što je film izbačen iz nominacija za pusti Oskar, nije taj falus odavno ništa drugo do beleg belosvestkog zla oličenog u paklu “novog svetskog poretka”! Čak sam i ubeđen da bi to “priznanje” umnogome obesmislilo i opoganilo čitavu priču. Pre bi je ućutkalo nego što bi na njenim krilima poletela, pa zaista nema baš nikakvog razloga za jadikovku jer ako je filmu trebao vetar u leđa- sad ga ima na pretek. No, nešto drugo jeste za jadikovku a tiče se nas

Reditelj “Dare iz Jasenovca”: “Rekli su da sam ja tu ugurao Srbe i decu”

Da li je negativna kampanja u američkim medijima izbacila “Daru iz Jasenovca” iz trke za Oskar? Kome je dozvoljeno da bude žrtva a ko uvek mora biti zločinac? “Film je jednostavno izmešten iz sveta filma i ubačen u politiku. Sad se postavilo pitanje da mi moramo da se borimo za istinu o našem stradanju. LA tajms je na jedan falsifikatorski način rekao da je to bio logor koji je pakao za Jevreje, a da sam ja tu ugurao Srbe i decu”, rekao je za Jutro Prve Tv reditelj filma, Predrag Gaga Antonijević. Kako je objasnio, to je zapravo bila poruka glasačima Akademije, koji su većinom jevrejskog porekla, da je on

N. Jović: Dara u Jasenovcu po drugi put

Posle tačno osam decenija od početka srpskog stradanja u NDH, posle 80 godina punog zaborava i namernog potiskivanja, neko pokušava da vrati Daru u Jasenovac iz koga je upravo izašla. Srpski narod zaista ima brojne vrline, kvalitete i vrednosti, ali kultura sećanja, nažalost, nije jedna od njih, ili makar ne spada u aktivnije kolektivne osobine našeg naroda. Razlozi za to su mnogi i njima se nećemo ovom prilikom baviti, već pozdraviti konačne pozitivne pomake po pitanju buđenja iz opšte amnezije i suočavanja sa svojom (a ne nametnutom) prošlošću putem filmske afirmacije kulture sećanja. Najskoriji i najznačajniji pomak tog tipa jeste upravo film Predraga Gage Antonijevića „Dara iz Jasenovca“. Scenario je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala