arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Morava pamti, a mi?

Moramo da sanjamo svoje snove, a još više da se trudimo da ne ostanu nedosanjani. To ćemo najlakše postići onda kada snove pretvorimo u planove, a u planove nedvosmisleno budemo verovali. Tako malo treba da snovi postanu stvarnost, da plan postane realnost. To malo je vera, nada, hrabrost i odluka. Kada to postignemo počinje i bolja budućnost koju svi tako željno iščekujemo. Osećate da vas problemi stežu, da je nepravda svuda oko nas, ali i dalje nažalost mislite da ne možete ništa, da je nemoguće pobediti zlo. Da li ste to zaista i probali? Kako znate onda da je nemoguće? Naši stari su za razliku od nas probali i dokazali

Stefan Radojković

Logori i sud istorije

Nedićevci nisu uništavali Jevreje na način na koji je to činila NDH Zapljusnuti smo talasom vesti o stradanju Srba, Jevreja, Roma i ostalih antifašista tokom Drugog svetskog rata na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Iako neupućenima može da izgleda nepovezano – pitanje Jasenovca i Starog sajmišta čini elementarno pitanje – šta znamo o stradanju sopstvenog naroda tokom Drugog svetskog rata i šta o tome kaže nauka. Dva su povoda – slučaj famozne izložbe o Jasenovcu u SAD kao i polemika o nacrtu Zakona o Starom sajmištu kojim se konačno uspostavlja Ustanova spomen žrtve na levoj obali Save. u Beogradu, gde će, u doglednoj budućnosti, biti izgrađen memorijalni kompleks za žrtve genocida, Holokausta

Jovane Popić

Svjedočanstva žrtava holokausta iz Zagreba, Sarajeva i Beograda

Zadranka po rođenju, Jovana Popić diplomirala je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Beogradu, a zatim otišla u Berlin na postdiplomski studij kod slavne Rebeke Horn. I danas živi u Berlinu. Rad umjetnice Jovane Popić “Što želiš zaboraviti?” predstaviće se na jednom od najvećih evropskih sajmova umjetnina, Art Baselu. Jovana Popić umjetnica je koja je rođena u Zadru, diplomirala je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Beogradu, a zatim otišla u Berlin na postdiplomski studij kod znamenite Rebeke Horn. I danas živi u Berlinu. Prethodno se instalacija mogla pogledati u HDLU-u gdje je bila predstavljena u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Audiovizualna instalacija sastoji se od pet ljudskih pršljena, uvećanih, veličine poput

Položaj Srba u Hrvatskoj iz dana u dan sve teži

Povodom pojave nalepnica u Vukovaru sa obešenim ljudima na drvetu Demokratski savez Srba iz Hrvatske izdao je sledeće:  Saopštenje Najoštrije osuđujemo pojavu nalepnica u Vukovaru sa obešenim ljudima na drvetu usmerenu protiv pripadnika srpske zajednice ali i svih razumnih i civilizovanih građana ove države. Ovo je samo jedna od sličnih pojava poslednjih godina koju plasiraju nazadne snage koje očigledno smatraju da ovakvo što ima i dalje pogodno tlo i da će naići na simpatiju i pokloništvo kod mnogih. Međutim, bujanje ovakvih sadržaja ne čudi u situaciji kada državni vrh (premijer i predsednica) ima dilema u pogledu fašističkih simbola koji se pojavljuju širom zemlje pa i na najvećem stratištu Drugog svetskog rata

Jadovno_pecat5.jpg

Istočna Bosna – Knjiga Jadovno 1.

I u istočnoj Bosni su ustaše transportovali Srbe u logor Jadovno. Najviše ih je odvedeno iz Bijeljine, Zvornika, Tuzle, Vlasenice, Rogatice i okolnih srpskih naselja. Početkom juna, ustaše su pohvatali nekoliko desetaka Srba iz Bijeljine i okoline, većinom trgovaca i obrtnika, među kojima je bio i sveštenik Milenko Popović. Noću su ih batinali u zatvoru sreskog načelstva, a danju ih, kao u Ogulinu, Vinkovcima i nekim drugim gradovima, izvodili da čiste ulice, dok su ih mještani pratili pogrdnim riječima i udarcima. Ova grupa je 23. juna otpremljena u logor Danicu, odakle je, zajedno s drugim Srbima, u julu, u jednoj od pet kompozicija, transportovana u logor Jadovno. Sljedeća veća skupina

Logor na Starom sajmištu bio pod kontrolom okupatora i kvinsliške vlade Milana Nedića u Srbiji: Sonja Biserko

Uklanjanje Nedićevih tragova u zločinu holokausta

Članovi Programske komisije Beograda za uređenje prostora Starog sajmišta, na kome je bio nacistički logor za istrebljenje Jevreja, dobili su pre nedelju dana od Vlade Srbije Predlog zakona o Ustanovi Spomen žrtve u čijem pisanju nisu učestvovali. Na taj dokument, u koji je RSE imao uvid, Helsinški odbor za ljudska prava za Srbiju reagovao je saopštenjem u kome se navodi da Predlog zakona “nije u skladu sa istorijskim činjenicama, da relativizuje istrebljenje Jevreja tokom Drugog svetskog rata i da je u funkciji dnevnopoličkih potreba vlasti”. Svoje primedbe priprema i jevrejska zajednica. Zakonskim predlogom se utvđuje izgradnja memorijalnog centra na mestu nacističkog logora Staro sajmište u Novom Beogradu, mestu gde su tokom

Glinski paroh Slobodan Drakulić i Milka Mađarac

Neće grom u baku Milku

Hrabra devedesetogodišnjakinja iz zaseoka Velikog Gradca na Baniji živi usamljeničkim životom: Drski razbojnici nisu se ustručavali pljačkati usamljene starce usred bijela dana. Kad god bi naišli, Milka Mađarac bi ih dočekala na pragu, vikala i prijetila im. Začudo, nisu je dirali Kad zapadnu snjegovi ili se razliju proljetne i jesenske kiše, do osamljene kuće vremešne Milke Mađarac, na kraju zaseoka Mađarci koji pripada Velikom Gradcu na Baniji, nemoguće je doći. Od skretanja sa glavne ceste, do njene kuće ima nekoliko kilometara, a na samom skretanju, ogromna hrpa šljunka koju je još ljetos istovarilo preduzeće za ceste, čeka da je putem valjda razbaca ova devedesetogodišnja starica, jer se radnicima, koji su

Staro_Sajmiste_001.jpg

To je stvar svih nas

Prisustvujemo li, ovih dana, još jednoj obmani namenjenoj srpskoj glavi tako naklonjenoj svetoj istini o jednakosti svake nevine žrtve? I ne samo jednakosti. Jer kad smo u grupi sa drugima mi stajemo na začelje, pa i kad smo najbrojniji ne stavljamo se na čelo. Nemam ni ja dilemu, svaka nevina žrtva je žrtva vredna pijeteta. Samo imam neki osećaj da srpske nevine žrtve daleko zaostaju u tom sveopštem izjednačavanju u svekolikom uvažavanju. Prirodno je razumeti patnju drugih, ali prirodno je, valjda, da te rane i suze tvoga roda najviše bole. Ili je to pogrešno uverenje. Pogledam iza sebe i oko sebe i šta vidim? Spomenik nad najvećim srpskim gradom pod

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Završna razmatranja o broju žrtava– Knjiga Jadovno 1.

Logor Jadovno na Velebitu, prvi logor masovne smrti na području Nezavisne Države Hrvatske, i nakon punih 50 godina po mnogo čemu predstavlja enigmu, prije svega po velikom broju nevinih žrtava. Planinski proplanak ograđen bodljikavom žicom, s nekoliko drvenih baraka, u kojima su boravili logorska uprava i ustaše to nije bio logor u pravom smislu te riječi, već posljednja životna tačka onih koji su iz raznih krajeva NDH upućivani u koncentracioni logor Gospić, a preko njega u smrt. Mjesto gnusnog zločina utemeljenog u genocidnom zakonodavstvu NDH, koje se u punoj mjeri manifestovalo masovnim terorom nad srpskim i jevrejskim narodom. Zvjerstva izvršena na Velebitu i otoku Pagu od sredine aprila do potkraj

Media Prof. dr Srđa Trifković: Koreni hrvatske mržnje prema Srbima

Srđa Trifković: Koreni hrvatske mržnje prema Srbima

Izvor: Vidovdan   Vezane vijesti: Hladni rat obnovljen u Srbiji | Jadovno 1941. Srđa Trifković: Srebrenica – postmoderni mit u funkciji … Zelena transverzala – Autor: Dr Srđa Trifković | Jadovno 1941.

Logor Jadovno

Hercegovina i Dubrovnik– Knjiga Jadovno 1.

I s područja Hercegovine, u isto vrijeme kada i iz drugih krajeva NDH, Srbi su transportovani, preko Mostara, Sarajeva, Slavonskog Broda, Zagreba i Karlovca, u logore Gospić, Jadovno i Slana. Ovaj put je prešao veliki broj Srba i Jevreja iz Mostara, Ljubinja, Trebinja, Stoca, Ljubuškog, Konjica i drugih hercegovačkih naselja. U vrijeme kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, 16. i 17. aprila, u Mostaru je uspostavljena ustaška vlast. Za ustaškog povjerenika je postavljen Ivan Hočevar, dotadašnji gardijski oficir. Istovremeno je formiran ustaški stožer, na čijem čelu se nalazio Stanko Šarac, a članovi su bili: Đuro Spužević, sudija, Stjepan Barbarić, sudija, postavljen za logornika, Petar Vrdoljak, profesor, Mato Buntić, direktor zanatske škole, Mirko Udiljak,

Ubijena djeca

Spomenik Stepincu i jedna komisija

Hrvati su, uz najviše počasti, u Osijeku otkrili spomenik Alojziju Stepincu, nadbiskupu, a zatim i kardinalu zagrebačkom(1), koji je 1998. godine proglašen „blaženim“, i povodom čijeg uzdizanja na stepen univerzalnog sveca katolicizma je osnovana komisija za pregovore između Vatikana i SPC.   Tobož, papa Franjo želi da se približi Srbima, da oni iznesu svoje argumente, pa će onda videti šta će da radi sa „univerzalizacijom“ Stepinčevom. Ova komisija je, od samog svog početka, osuđena na propast Razloga je mnogo, počev od nepripremljenosti srbske strane, o čemu je na Fondu strateške kulture već bilo reči.(2) Ali, ključna stvar je u tome što je za Hrvate i ostale rimokatolike u svetu Stepinac već

Centar Plaškoga u nedjelju, za našeg posjeta, bio je potpuno pust Foto: Jovica Drobnjak

Srce važnije od politike

Da mi je smetalo što je pravoslavna, nikad svoju Đurđu ne bih ženio. A naše je srce sve reklo. Imali smo svadbu s više od 200 uzvanika. Znači, sve je jasno, kaže Nedeljko Aščić koji se 1997. doselio u Plaški, gdje Srbi i Hrvati danas žive u susjedskoj, a često i bračnoj slozi U nekadašnjoj Ulici maršala Tita u centru Plaškoga, današnjoj 143. domobranske pukovnije, osnovna je škola i ostaci kuće – temelji i goli zidovi – nekad čuvene plaščanske porodice Zlatar. Ondje se smjestila i većina mjesnih kafića, trgovina prehrambenom i mješovitom robom te općinska upravna zgrada. Bivša Maršalova najprometnija je ulica toga ličkog mjesta, no na njoj se

Izložba u kripti hrama Svetog Save- Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995 god.

Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja, otvorena je 14. februara u navečerje praznika Sretenja Gospodnjeg, izložba “Stradanja Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995. god.” u kripti hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.Izložbu je otvorio u ime Njegove Svetosti, episkop toplički g. Arsenije, vikar Patrijarha srpskog i nastojatelj hrama Svetog Save u Beogradu. Na izložbi su govorili: g. Nevenko Vlaisavljević,autor izložbe; dr Veljko Đurić Mišina, srpski istoričar, specijalizovan za istoriju Srpske pravoslavne crkve, proučavanje genocida i holokausta, kao i modernu istoriju Zapadnog Balkana, radio je u više naučnih i obrazovnih ustanova, a trenutno je v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Na kraju se obratio Nastojatelj hrama Vladika Arsenije,

Komemoracija u Ujedinjenim nacijama povodom Dana holokausta

Nije promašaj, ali ni pun pogodak

Dr Dario Vidojković, istoričar iz Regenzburga, bio je angažovan u pripremi izložbe “Jasenovac – pravo na nezaborav”, ali izostao je iz višečlane delegacije Srbije koja je krajem januara putovala u Njujork da bi predstavila najmasovnije srpsko stradanje u NDH tokom Drugog svetskog rata. – Zanimala me je reakcija američkih medija, jer je cilj izložbe bio da se svetu prikaže istina o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima, o gnusnim zverstvima o kojima se, nažalost, gotovo ništa ne zna na Zapadu. Međutim, nisam našao takve članke. Neki srpski listovi poput “Politike” su izveštavali o tome, ali trebalo je mnogo više i bolje učiniti. Možda je jedan od razloga slabog medijskog

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.