arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nikola Milovančev: Za Sajmište kriv Pavelić, a ne Nedić

Sa nevericom sam čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića U zemlji Srbiji ne mogu izgleda da se mirno i dostojanstveno završe ni pripreme za ono prema čemu bi trebalo imati pijetet i što se decenijama, u vreme vlasti Josipa Broza i njegovih političkih sledbenika, izbegavalo: obeležavanje nacističko-ustaškog logora Sajmište, u kojem su desetine hiljada nevinih našle smrt od zlikovačkih neljudi. Sa nevericom sam, prilikom posete gospodina Zurofa Beogradu, čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića. Teško naime mogu da verujem da ministar ne

U beogradskoj galeriji "Progres" večeras je otvorena izložba "Jadovno-Jasenovac-Kozara-Sajmište", povodom obilježavanja Dana proboja zatočenika iz koncentracionog logora Jasenovac.

Zar Srbi i Romi nisu stradali na Starom sajmištu?

  Reagovanje povodom izložbe „Jadovno – Jasenovac-Kozara – Sajmište“ otvorene 21. aprila u beogradskoj galeriji „Progres“, a u organizaciji Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Narodi, koji neguju kulturu sećanja, o stradalim sunarodnicima, tačno, određenog dana, neizostavno, svake godine,u kontinuitetu se prisećaju velikog nacionalnog stradanja. Jevreji 27. januara, a Jermeni 24. aprila obeležili su ove datume kao međunarodne dane sećanja na žrtve Holokausta i Genocida. U Srbiji,  kao „pandan“, gore naznačenim državnim praznicima, zakonom je ustanovljen Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu. On se obeležava istog dana kada je 1945, pri kraju rata, izvršen proboj logora Jasenovac. Ove godine Muzej žrtava genocida je želeo,

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: “Radio sam svoj seljački i kovački posao” U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Selo Vojišnica, primjer stradanja Korduna

Kordun, selo Vojišnica kraj Vojnića. Ustaše su 14. maja 1942. godine, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić, poklale 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina (1.) Selo Vojišnica, koje se neposredno nastavlja na Vojnić u pravcu Vrgimosta posebno je teško stradalo u Drugom Svjetskom ratu. Od ukupno 650 stanovnika selo je imalo 343 civilne žrtve. Kad se tome pridodaju borci i umrli od direktnih posljedica ratnih stradanja, nestalo je praktično 2/3 sela. Mnogo seljana je stradalo 14.maja 1942. godine, kada je probijen obruč na Petrovoj gori. Ustaške snage u povlačenju činile su mnoge zločine

Izložba "Moje Jadovno" u Kruševcu

Otvorena izložba „Moje Jadovno“ u Kruševcu

U Kulturnom centru Kruševac, u Legatu Milića od Mačve na Dan pobede nad fašizmom, otvorena je izložba „Moje Jadovno“, u spomen stradalim Srbima i Jevrejima u kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Pre izložbe prikazan je dokumentarni film „Dan sjećanja na Jadovno 1941.-2016.“ i održano predavanje Dušana J. Bastašića na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“, a na samom početku programa, prisutnima se obratio i direktor KCK mr Miroslav Smiljković. Legat Milića od Mačve je bio pretesan da primi sve zainteresovane koji su želeli da prisustvuju ovom programu. S pravom se može reći da je ovo bio pravi JAVNI ČAS ISTORIJE. Izložba će biti postavljena od 09. – 19 maja 2017. a

Operacija Kopaonik: Folksdojčeri masakrirali i decu od mesec dana

Snimljen dokumentarac o surovom zločinu nad 309 meštana kopaoničkog sela kriva Reka kod Brusa 1942. godine. Najmlađa stradalnica Vera Trifunović imala mesec dana. Najstariji ubijeni Jablan Mišković koji je imao 80 leta. Operacija „Kopaonik“ sravnila je pre 75 godina selo Kriva Reka nadomak Kopaonika. Folksdojčeri su sa svojim saveznicima sredinom oktobra 1942. godine na najsuroviji način likvidirali 309 meštana. Pekli su ih na ražnju, palili u kolibama, streljali i sakatili bez milosti. Ko se gde zadesio, našao ga je grob – kod ognjišta, Crkve Svetog Petra i Pavla, u polju, ispod smreke, na ledini… Najstariji ubijeni Krivorečanin Jablan Mišković imao je 80 leta, a najmlađa žrtva Vera Trifunović tek je

Izložba "Moje Jadovno" otvorena je u Muzeju Kozare u Prijedoru u saradnji sa Udruženjem građana "Jadovno 1941" iz Banjaluke

Izložba i predavanje „Moje Jadovno“ u Kruševcu 09. maja 2017.

U zgradi Kulturnog centra Kruševac, u Legatu Milića od Mačve, u 18. časova, 09. maja na Dan pobjede nad fašizmom, biće otvorena izložba “Moje Jadovno”, u spomen stradalim Srbima i Jevrejima u kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Pre izložbe biće prikazan dokumentarni film “Dan sjećanja na Jadovno 1941-2016.” i održano predavanje Dušana J. Bastašića na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava”. Izložba će biti postavljena od 09. – 19 maja 2017. a može se pogledati od 09. do 19. časova. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u

VIDEO -Inforatnici, gost prof. dr Predrag Ristić

Teško je uopšte postaviti projektni zadatak za spomen obeležje genocida i predstaviti paklenu mašinu kojom je trebalo da se istrebi čitav jedan narod, tj. moj srpski narod a sa nama još i neki drugi narodi. Jedan muzej ma kako bi bio velik, mali je da u njega može da stane sve što bi trebalo da dokumentuje te zverske zločine. Izvor: Snaga naroda Vezane vijesti: Dr Predrag Ristić: Programska idejna skica za spomen … Dr Predrag Ristić – Duh i atmosfera hrama Hristovog Groba … I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su … Čeka se Blagoslov za podizanje Jadovničke kapele na Velebitu …

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Dokle će stari gospodin Živanović da podvaljuje u temi o kojoj ništa ne zna

Posle čitanja reakcije akademika prof. dr Srboljuba Živanovića naslovljene „Povodom uvreda i neistina koje je javno izrekao Veljko Đurić Mišina“ (ovde:) na moj tekst „Nespretna podmetanja i laži prof. dr Srboljuba Živanovića“ (ovde:) teško je kontrolisati tastaturu, odnosno pisati komentar a ostati u granicama pristojnosti bez obzira na njegove reči kao što su, na primer, „grozna uvreda“, „neuspela i sramna izložba“ i tako dalje. Ipak, bez obzira na to što poštujem duboke godine gospodina Živanovića, moram da upotrebim reč folirant (onaj koji svesno obmanjuje), mada bi reč lažov bila daleko ispravnija. U prilog kvalifikacije „lažov“ nudim faksimil dela izveštaja ekipe istraživača Jasenovca i donje Gradine iz 1964. godine: Catena Mundi,

Pupovac i Plenković na istom poslu. Čuvanja HDZ-a na vlasti

Milorad Pupovac treći puta pomaže HDZ-u. Prvi put je pomagao Franji Tuđmanu kod ustavnih promjena, drugi put je pomagao Sanaderu u jeku korupcije, a sada pomaže Andreju Plenkoviću u ostanku na vlasti. “Radimo s premijerom Andrejom Plenkovićem na istom poslu”, poručio je jutros Milorad Pupovac nakon konsultacija s predsjednicom Republike na Pantovčaku. Nije to bilo neobično čuti od lidera hrvatske srpske manjine, pogotovo kad je riječ o saradnji s HDZ-om. Pupovac je svojedobno radio i na ustavnim promjenama s Franjom Tuđmanom, nakon što je iz Hrvatske pobjeglo dvjesta hiljada Srba kojima je zahvaljujući Tuđmanovoj politici bio onemogućen povratak. Radio je s Ivom Sanaderom kad su iz Hrvatske pokradene milijarde kuna kroz

Javna tribina Foto: RTRS

Banjaluka: Javna tribina o zločinima NDH

72. godine od stradanja 700 hiljada Srba, Jevreja i Roma u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, moramo da se prisjetimo da mnogo ubijenih još počiva u jamama, a ne grobnicama, poručeno je sa javne tribine koju je u Banjaluci organizovalo Udruženje građana “Savjest”. Ističu da se o strašnim zločinima mora više govoriti, a ne, kako kažu, samo o godišnjicama. Donja Gradina – mjesto najvećih stradanja Srba, Jevreja, Roma. Najstrašnijih zločina nisu bila pošteđena ni djeca. Ubijeno ih je 20 000. Više od 7 decenija prošlo je od sloma NDH i zatvaranja logora, a ostaci 700 000 jasenovačkih stradalnika još nisu sahranjeni. – Suština je u jednoj riječi – da su oni

Božica Rajilić Foto: RTRS

Rajilić: U Posavini bilo zatočeno više od 360 Srpkinja

U muslimansko-hrvatskim logorima u Posavini tokom proteklog rata bilo je zatočeno više od 360 Srpkinja, od kojih su mnoge ubijene, silovane i mučene, izjavila je Srni predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić. “U ovim logorima Srpkinje su bile izložene raznim vrstama psiho-fizičkog zlostavljanja, između ostalog pekli su ih na rešou, a jedan broj njih ubijen je na najsvirepiji način tako što su ih pripadnici HVO-a gole vukli za tenkovima i kamionima”, rekla je Rajilićeva. Ona ističe da je za ove zločine mali broj pripadnika HVO-a i naredbodavaca priveden licu pravde, dok su izrečene kazne pred Sudom BiH neprimjerene zločinu koji je počinjen. “Sud BiH je donosio

Josip Broz Tito

Knjige strijeljanih: Tito planski ubio 35 000 ljudi u Srbiji!

Koliko Srbi imaju razloga da obilježavaju godišnjicu Titove smrti, najbolje pokazuju rezultati rada Državne komisije za tajne grobnice, koju je formirala Vlada Srbije. Najveće otkriće te komisije jesu knjige strijeljanih. To kaže istoričar dr Srđan Cvetković, bivši sekretar ove komisije, koja je formalno prestala s radom krajem prošle godine i čiju je skeniranu dokumentaciju Ministarstvo pravde ustupilo Institutu za savremenu istoriju. Piše: Ljubiša Moračanin Knjige strijeljanih postojale su za svaki okrug, ukoričene su, i u njima su vođene precizne evidencije o onima koji su strijeljani bez sudske presude, samo po nalogu Ozne. Iz njih se vidi da su strijeljanja bila organizovana i masovana, nimalo slučajan posao, i slična dokumentacija ne

Arhiv Muzeja žrtava genocida

Ubistvo mitropolita i tri episkopa

U dugoj, poslednjoj depeši Moskvi i Slobodnoj Jugoslaviji, u kojoj je pominjao logor u Jasenovcu, Tito decembra 1942. među opisanim ustaškim zločinima nije pomenuo nijednu srpsku žrtvu Krajem 1942, osam meseci posle prve, Tito i njegov Centralni komitet su u Moskvu poslali drugu, poslednju depešu u kojoj su pomenuli logor smrti u Jasenovcu. Podatak je utoliko važniji ako se zna da je Moskva većinu Titovih depeša objavljivala preko sovjetske radio-stanice Slobodna Jugoslavija, jedne od najjačih u Evropi, a mnoge je svojim razgranatim obaveštajnim kanalima širila po svetu. Iz poslednje depeše koju su Tito i Centralni komitet Jugoslavije, krajem decembra te 1942. godine, poslali svom “Dedi” u Moskvi moglo bi se

Srđa Trifković

Miloš Milojević: Predstavljanje knjige Srđe Trifkovića „Ustaše – balkansko srce tame“

Prethodnih desetak, i malo više, dana održano je nekoliko važnih događaja posvećenih srpskom stradanju u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i uopšte u Drugom svetskom ratu. O nekima smo pisali i na našem sajtu – predavanju o „hrvatskom državnom pravu“ Veljka Đurića Mišine i Sofije Božić i tribini „Bombe na Vaskrs 1944.“Pored toga u Galeriji Progres u Beogradu otvorena je izložba posvećena velikim stratištima u NDH – Jasenovcu, Jadovnu, Kozari i Sajmištu 21. aprila (uoči 22. aprila i dana pokušaja proboja poslednjih logoraša iz Jasenovca) a u Narodnoj skupštini Republike Srbije 28. aprila otvorena je izložba o Jasenovcu – „Jasenovac – pravo na nezaborav“. Pored spomenute izložbe Muzej žrtava genocida je organizovao

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.