arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kako su rušili zajednicu

‘Novosti’ donose istorijske izvore o rušenju pravoslavne crkve Presvete Bogorodice u Glini, lokaliteta na kojem je 1941. počinjen pokolj nad srpskim stanovništvom. ‘U tu su svrhu dobili financijsku pomoć od NDH pa su ciglu, crijep i građevni materijal rasprodali seljacima, dok su zvono i lim sa krova predali državi’, posvjedočio je 1944. Ante Šešerin Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne i materijalne kulture, a iznad svega, njihovog vjerskog identiteta, očito nisu bila prepreka da Božo Pavlov, sekularizirani franjevac porijeklom s otoka Brača, napiše dopis ustaškim vlastima i moli za dva zvona s Bogorodičine crkve. Štoviše, on je

Luka Vukadinović: Srbin i Kosovo

Polje novog rođenja, polje stradanja, polje mučenika. Polje a na polju jama. Raka puna stradalnika, puna sinova i otaca. Grobnica novih vojnika, novih ugodnika. Rana Srbinova, urođena želja i poslednja nada. Zemlja monaha, Srbinova Sveta zemlja. Groblje Srbinovo đe istorija porodice spava. Avlija Srbinova i kuća Srbinova, najsvetiji dio zemlje Srpske. Krvavo polje Srbinovo postalo je polje od otaca, izgubljena snaga Srbinova vjeru gubi odruče se carstva. Zemlja bez zemlje đe zvona bude satrape i krvnike. Zemlja krvava i zemlja sveta, zemlja sudbine izgubljene, sudbine nepoznate. Brana istorije i granica života, potonja i prva želja Srbinova. Obećana zemljo Srbinova, tvoji Srbi dadoše te lako. Suzo Srbinova i kućo Srbinova, nije

Parastos stradalim civilima Capraških sela na Baniji 1991. godine

UDRUŽENjE ZAVIČAJ -BEOGRAD  i KOORDINACIJA UDRUŽENjA IZBEGLIH  I RASELjENIH U R.SRBIJI       Udruženje izbeglih, raseljenih i doseljenih lica ,,Zavičaj”-Beograd i Koordinacija Udruženja izbeglih i raseljenih u Republici Srbiji, organizuju povodom 26 godina od stradanja nevino ubijenih civila u Capraškim selima na Baniji 1991 godine, Parastos u Hramu svetih pravednika Joakima i Ane u Kaluđerici 20.08.2017 sa početkom u 11 časova. Pozivamo sve patriote i patriotske organizacije i predstavnike institucija da dođu i odaju poštu nevinim žrtvama  

Budo Simonović: Krv, svetlost i tama

Prilikom snimanja filma „Irodovi sinovi“ zabeleženo je obilje materijala kojeg je, zbog vremenske ograničenosti, bilo nemoguće uvrstiti u ovaj dokumentarno-analitički projekat. Zato većinu sagovornika, Fondacija Prijatelj Božji dodatno predstavlja pojedinačnim video zapisima. Budo Simonović, književnik, novinar publicista, autor knjige “Ognjena Marija Livanjska” govori o zločinima nad Srbima Livanjskog polja. Posebna vrsta stratišta na kojima su ubijani Srbi bile su jame, prirodni otvori u kamenitom tlu duboke i po nekoliko desetina, a neke dublje i od sto metara. U njih su žrtve bacane uglavnom žive. Nikada se neće saznati tačan broj ljudi, žena i dece na ovaj način pobijenih, kao što se nikada neće saznati ni koliki je ukupan broj jama

Predrag Lozo

Predrag Lozo: Uvođenje „haške istorije” – nastavak rata u mirnodopskim uslovima

Narod na ovim prostorima je navikao da „istoriju pišu pobjednici”, pa je tako tema nametanja udžbenikaȃ istorije od strane federalnog Sarajeva mnogo ozbiljnije pitanje nego što se to, na prvi pogled, čini. Sa ovom ocjenom slaže se i sagovornik Srpskog kola istoričar Predrag Lozo iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. On kaže da najava uvođenja „haške istorije” u udžbenike u Kantonu Sarajevo predstavlja nastavak ostvarivanja ratnih ciljeva mirnodopskim sredstvima i da to nema nikakve veze sa istorijskom naukom. – Pravdajući se „vrućim balkanskim glavama” istoričari iz federalnog Sarajeva prizivaju hašku verziju istorije u udžbenicima, zaboravljajući da je i ona pristrasna i netačna. Nisam siguran da gospoda iz Sarajeva

Foto: CC0

Opasan plan: Sarajevo gura Bosnu u NATO — okupacijom Srpske

Cilj je da NATO, knjiženjem vojnih objekata na BiH, zauzme važne tačke u Republici Srpskoj, pa i u samoj Banjaluci i da se na taj način srpski narod na silu gurne u naručje Severnoatlantske alijanse. Odluka Apelacionog veća Ustavnog suda BiH konačna je i na nju više niko nema pravo žalbe — vojni objekat Veliki Žep u Han Pijesku mora se uknjižiti na ime BiH, umesto kao što je do sada bilo, na ime Republike Srpske. Knjiženje perspektivne vojne imovine, one vojne imovine koja je potrebna za funkcionisanje Oružanih snaga BiH (neperspektivna vojna imovina već je uknjižena na entitete), poslednji je korak koji se zahteva za aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO (MAP). Iz Federacije BiH, kao i od funkcionera centralnih vlasti

Oproštaj od jedne ličke bake

– Šta piše ovdje? – Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati. – A zašto, baba? – Nijesam išla u školu zbog rata. – Hoće li tako biti i sa mnom? – Ma, neće – odgovorila je brzo i odlučno kao što se odgovara kada se želi izbjeći neizbježno. Bar riječima… Prisjetila se potom momenta kada su joj ustaše ubile oca – običnog srpskog seljaka koji je imao dobre volove, a partizani jedinog brata – četnika. Ostala je tada sa majkom i 6 sestara. – Valjda neće – promrmljala je sebi u bradu ne želeći da dijete koje tek upoznaje svijet opterećuje prošlošću za koju je vjerovala da je

strahinja-zivak.jpg

STRAHINjA ŽIVAK – ŽIVI DA BI SVEDOČIO!

Ubili su mi muslimani oca i dva strica u Drugom svetskom ratu. Majka Bosiljka brinula je o nas četvoro siročadi. Nisam ni sanjao da će krčag nove balkanske nesreće odneti živote mojih sinova- kaže Strahinja Živak Sudbina Strahinje Živaka, penzionisanog inženjera iz Trebinja, stala je do sada u devet knjiga. Neke su prevedene na više svetskih jezika. U svom gradu Strahinja je živa legenda. I ne postoji Srbin u Bosni i Hercegovini koji nije čuo za njega. Početkom nesrećnog rata u BiH, teško ranjen dospeva u Alijine kazamate, i u jednom od najgorih mučilišta Centralnom zatvoru, saznao je da su mu, braneći ognjište, ubijena dvojica sinova. Ot tuge njegovoj supruzi,

U Beogradu su danas položeni vijenci i odata počast povodom obilježavanja 76 godina od zločina koji su u Drugom svjetskom ratu počinile okupacione snage koje su na stubove javne rasvjete na Terazijama objesile petoricu Beograđana, optuženih za pružanje otpora.

Obilježeno 76 godina od zločina nad civilima na Terazijama

U Beogradu su danas položeni vijenci i odata počast povodom obilježavanja 76 godina od zločina koji su u Drugom svjetskom ratu počinile okupacione snage koje su na stubove javne rasvjete na Terazijama objesile petoricu Beograđana, optuženih za pružanje otpora. Državnu ceremoniju odavanja počasti predvodio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević, a u ime Skupštine grada Beograda, na Spomenik obješenim rodoljubima na Terazijama vijenac je položio član Gradskog vijeća Stevo Tatalović. Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Negovan Stanković rekao je novinarima da je Vlada Srbije maksimalno posvećena dostojanstvenom sjećanju na sve učesnike i događaje iz svoje istorije. “Danas obeležavamo

Kaplan: Srbija je faktor nestabilnosti jer ima interese i izvan svojih granica

Ako se za neku knjigu može reći da su je čitali gotovo svi koji su se u Americi devedesetih bavili našim regionom, uključujući predsednika Bila Klintona, onda je to bestseler „Balkanski duhovi” Roberta Kaplana. Jedna od najuticajnijih knjiga o ratu u Bosni postala je knjiga koja uopšte nije bila o ratu niti samo o Bosni. Nastala je na osnovu Kaplanovog novinarskog istraživanja u jugoistočnoj Evropi krajem osamdesetih i nijedan izdavač nije bio zainteresovan da je štampa sve dok nije izbio sukob u Jugoslaviji. „Njujork tajms” je svrstao ovaj naslov među najbolje naslove objavljene u 1993, dok je časopis „Forin polisi” uvrstio Kaplana u sto najvažnijih svetskih mislilaca. Autor je 30

Svetozar Crnogorac je na početku govora naglasio da se obraća u svoje lično ime, a ne u ime Kluba Gačana u Beogradu

Svetozar Crnogorac: Komandant Milorad Popović je simbol hercegovačkog viteštva

Svi smo mi  došli sa osećanjem velike tuge, zbog svega tragičnog što se dešavalo ovde posebno aprila 1942. Godine. Došli smo zbog osećanja ponosa i časti na komandanta prvog hercegovačkog ili Nevesinjskog korpusa Milorada Popovića. Došli smo sa osećanjem žaljenja zbog terora i patnji kroz koje prošla porodici Popović, ali i radosti što joj je Bog dao snage da se obnovi  i volje da svakako uz mnogo odricanja i muke izgradi ovaj lijepi hram. Pitam se koliko bi danas bilo Popovića da nije bilo one potpuno nepotrebne aprilske i drugih nesreća tokom drugog svetskog rata. Mislim  i osećam da  ovi ljudi očekuju da posle 75 godina njima jasno i glasno

Dogorelo: Šta Srbi moraju odmah da brane da bi opstali

Ako je cilj Deklaracija o opstanku srpske nacije da sačuvamo šta se sačuvati može, onda bi trebalo da se u tome ugledamo na Amerikance i Evropljane, koji, po istraživanju, na prvo mesto kada je u pitanju nacionalni identitet stavljaju jezik. Čak i ispred mesta rođenja, vere i kulturnog nasleđa. Srpski jezik govori oko 12 miliona ljudi u istočnoj i centralnoj Evropi, ne računajući matičnu državu Srbiju. Ovaj podatak, iako nije zvanično registrovan, zbir je dobijen na osnovu popisa koji je u većini država bivše SFRJ obavljen 2011. godine. Prema tim podacima, na primer, u Crnoj Gori, srpski jezik govori 42,88 odsto stanovništva, dok crnogorski 36,97 odsto. U Bosni i Hercegovini — u federalnom delu oko 35 odsto stanovništva govori srpski,

Zašto se na ustaše ne vredi žaliti Zapadu?

LjUBAN KARAN Ustaše bile preteča šurovanja zapadnih službi i njihovih vlada sa terorističkim organizacijama Ako rehabilitaciju ustaškog pokreta prećutno ali snažno podržavaju SAD, EU i Vatikan, a suprostavljen mu je samo srpski korpus iz Srbije i Republike Srpske, naša procena mora biti realna – ustaški pokret će u potpunosti biti rehabilitovan i to u kraćem roku nego što bilo ko očekuje. Kada optužujemo novu nezavisnu Hrvatsku za rehabilitaciju ustaškog pokreta, potpuno smo u pravu, samo što smo smetnuli s uma da se Hrvatska u odnosu na Zapad poslednja uključila u ovaj prljavi posao. Uključila se zdušno, iskreno i bez straha od odgovornosti, zato što su vodeće zapadne zemlje taj proces

Priče iz Velikog rata: E, neka si mi sine, živ i zdrav, ja sam ti otac

Stigao sam jedne kišne noći tačno četiri godine i tri meseca posle odlaska u rat. Više i ne znam gde sve nisam vojevao i to je duga i zamršena priča. Drumovi su bili mračni i kaljavi, a moji Kovačevci sasvim pusti, u zgarištu, zatrveni. Idem, idem, oprezno, ali niotkuda glasa. Nigde žive duše. Čak i pse rat istrebio i zatro. Nema ni njihova laveža iza srušenih taraba… U iscepanom šinjelu koji sam proneo kroz sve bitke Solunskog fronta, pokisao i zamoren, lagano sam se kretao kroz selo, u kome sam se rodio, odrastao i zametnuo svoje kućno ognjište. Poznavao sam svaku kapiju, svako drvo i tarabu, ali nikada, u ratu,

Književna kritika: O Stepinčevoj savjesti

Hubert Butler, ‘Balkanski eseji’ (s engleskoga preveli Hana Dvornik i Srđan Dvornik; Fraktura, Zagreb): Prisilno prekrštavanje i nadbiskup Stepinac u Butlerovim esejima zauzimaju središnje mjesto Biografija Huberta Butlera (1900 – 1991) odgovara profilu intelektualca kojeg se u državotvornoj terminologiji uobičava zvati ‘prijateljem Hrvatske’. U predgovoru ‘Balkanskih eseja’ Chris Agee ističe kako je savršeno jasno da je ‘jedan od najboljih irskih književnih umova dvadesetog stoljeća’ imao ‘osobito veliku ljubav prema Hrvatskoj’. Irac po rođenju, odgojen i formiran na Novom zavjetu, Butler je sredinom tridesetih godina živio s porodicom u Zagrebu i tečno govorio hrvatski, odnosno srpskohrvatski jezik. Kao irski nacionalist pokazivao je simpatije prema malim narodima koji se bore za samostalnost, kao irski protestant svoj je politički

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.