arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Dečak sa potresne fotografije iz ustaškog logora danas živi u Silašu

Milan Bižić iz Silaša kao dete je jedno vreme bio zatvoren u ustaškom logoru za decu. Iz tog perioda nastala je i jedna najpoznatijih fotografija na kojoj se nalazi naš sagovornik. Autor: Srđan Sekulić Iz perioda Drugog svetskog rata na našem prostoru nastalo je na hiljade fotografija i snimaka na kojima se nalaze deca. Tako danas imamo sačuvane fotografije i snimke srpske dece u ustaškim uniformama, sa pokrštavanja, u kolonama, logorskim sobama, ali i izmučene, preminule i ubijene dece. Na jednoj od takvih fotografija koja se često pojavljivala, a i danas se pojavljuje u različitim dokumentarnim filmovima, knjigama i časopisima, nalazi se devojčica koja leži na podu neke prostorije i

Sveti sveštenomučenik Stanislav ličko-jesenički

Sveti arhijerejski sinod Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke, na svom zasedanju 29. januara 2019. godine, doneo je odluku da pravoslavnog sveštenika češkog porekla – oca Stanislava Nasadila, koji je mučen i postradao tokom juna 1941. godine, u ustaškom logoru u Gospiću, unese u diptih svetih svoje pomesne Crkve. Jerej Stanislav bio je sveštenoslužitelj Srpske […]

Dr Životije Đorđević: Oko 80.000 ustaša bilo u Titovim uniformama, Hrvati su prodavali iskopane oči Srba!

Najstariji istraživač ustaških zločina o NDH, zloglasnom logoru Jasenovac, Titovom ignorisanju zlodela, stravičnom nasleđu… Znak za početak negiranja genocida nad Srbima dao Franjo Kuharić 1981. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. maja 2017. godine. MI, Srbi, nemamo prečeg posla nego da popišemo svoje žrtve u 20 veku. Jedini smo narod u Evropi koji ovaj posao nije uradio. Moramo da popišemo poginule, po imenu i prezimenu, da obeležimo sva srpska stratišta na teritoriji bivše SFRJ, po logorima drugih zemalja gde su Srbi odvođeni… da utvrdimo ko je sve, decenijama, onemogućavao da se srpske žrtve znaju. Ovako, za “Novosti”, govori dr Životije Đorđević (94), najstariji

Godišnjica krvave kozaračke epopeje: Pokušaj zatiranja Srba

Desetog juna 1942. godine njemački vojnici i ustaše napali su narod Kozare, počinivši jedan od najvećih ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu – srpsko stanovništvo je ubijano i raseljeno, a poseban zločin počinjen je nad djecom. Izbeglice sa Kozare (foto: radiogornjigrad.wordpress.com) Ofanziva Nijemaca i ustaških jedinica /oko 40.000 vojnika/ zatvorila je obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti. Oko 80.000 srpskih civila našlo se na udaru nacističkih snaga, a branilo ih je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda. Ipak, Kozarčani su izdržali 50 dana teških borbi – poginulo je oko 1.700 partizana, ali je na nekim mjestima obruč probijen i spaseno je oko 15.000 civila. Nijemci i

Kako je srpski narod umirao na Drini: Vešali ih, a oni su vikali ŽIVELA SRBIJA!

Fotografija je vešanje grupe Kopaoničana jula 1916 koje je pratio pesnik Vojislav Ilić mlađi, koji se tada nalazio u Kruševcu. Prikazavši povorku osuđenika, vezanih ruku, pratnji okupatorskih žandarma, opisao je detalje izvršenje kazne. “Kao najveličanstveniji trenutak iz teškog stradanja na Drini, koja je dugo vremena tekla mutna i krvava, spomenuću divno herojstvo Svetozara Teševića, težaka iz sela Drinska. Prijeki sud izrekao mu je smrtnu kaznu. Morao je sam sebi iskopati grobnicu. Čim se uspravio, bila mu je nametnuta omča oko vrata. Još je stigao da klikne prigušeno: “Živio kralj Petar I ! Živila Srbija!“… Tijelo se zaljuljalo na vješalima ali samo za jedan momenat. Konopac je pukao nekim Proviđenjem koje

PIVSKA DOLA JE MALI JASENOVAC: Mitropolit Joanikije održao pomen na mestu gde su SS zločinci poklali 522 Srba

Narod se okupio da obleži tajnu svog postojanja u istoriji, da obeleži Svetle grobove, vekove koje je posvetio Hristu. Danas smo se sabrali ovde da čujemo Jevanđelje koje je bilo i ostalo i zauvek će biti jedino svetlo i putevoditelj svakome čoveku pa tako i pivskim mučenicima, jer oni nisu ni tada ni sada bili sami. Sabrali smo se ovde na znameniti dan, na treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja i na spomen Svetih novomučenika pivskih, da se pomolimo Bogu na ovome žrtvenome mestu. Pivska Dola su Hristova Golgota, Jasenovac, Kosovo i ostala žrtvena mesta srpskog roda. Ovako je u ponedeljak Pivskim Dolima besedio novoizabrani mitropolit crnogorsko-primorsko Joanikije, u mestu

Sećanje na preminulog vladiku Atanasija: od Kosova do Jadovna

„Pobegao sam iz kasarne iz Vučitrna i, za Božić, otišao u crkvu u Babinom Mostu da se pričestim. Opaze me i prijave, pa sam bio deset dana u zatvoru. To su mi najlepši dani – nisam nosio petokraku i nisam morao da pozdravljam oficire”, ovako je svoju životnu, iskustvenu kosovsku priču započeo Zoran Jevtić. Zamonašio se 1960. kad je stigao sa Kosova i dobio ime Atanasije. Od tada se Kosovo i Atanasije ne razdvajaju.  Predanje kaže da su oko te drevne crkvice, u kojoj se pričestio, sahranjeni učesnici Kosovskog boja, a bliža istorija beleži da su stradale i pomrle srpske vojnike iz povlačenja tokom Prvog svetskog rata sakupljali po kosovskoj

Mihailo Medenica

Medenica: Jel crnja ta kafa od crnine Srpkinjine?

Ako je već bila ta kafa najslađa onda se niste borili protiv nepravde no ste je ispili u slavu zla, jer pala je svetinja a čija god da je može li čovek sesti na oltarski odar i “popiti najslađu kafu…”? Piše: Mihailo Medenica Velite, baka Fato, da ste jutros popili najslađu kafu u minulih trideset godina baš na ruševinama crkve Svetog Jovana Krstitelja, podignutu na Vašem imanju u Konjević polju, opština Bratunac, u Republici Srpskoj. Nazdrave Vam i spasenje bila kafa, zaista. Komšije su podvriskivale, ciktale, pevale, aplaudirale kada je i zvonik pao, a Vi ste popili kafu… Meraklijsku. U jauku pale svetinje. Pobednički jer zaista ste pobedili- sebe! Ako

Dejan Bulatović: Stradanje ili Pesme koje trpe bol

Povodom zbirke pesama Jelene Kovačević „Stradanje“, UG Jadovno 1941, Beograd–Banja Luka, 2021. Šta bi čovek ovde mogao smisliti i napisati? Kako razdvojiti užas ovoga stradanja od užasa ove pesničke istine i njene veličine? Jelena Kovačević je „izručila“ tragediju na hartiju i onda svojom poezijom prošla do dna – jama, duplji, očnjaka, kljova… dželata i žrtava, ali i do Boga, u stvari do svega i do svačega što vrhunac, pesnički i mučenički daju jedan drugom ovde! Ove pesme su „samo“ istine, ali ove „pesničke“ istine mogu mnogoga učiniti (sa)pesnikom i sapatnikom užasa koji se ovde izliva u neverovatnom rukopisu. Jelena slika, crta, razlistava teme svojim naoštrenim alatom: jezikom, osećajem, jezom koja

Među poklanim Todićima

Mati kaže da ja idem u Todiće i da tražim nekoga ko će doći po nju, a ona i Rada da dotle ostanu na tom mjestu. Ja krenem gore, a one ostanu. Idem prema Donjim Todićima. U zaseoku su bile samo tri kuće: tetka Vaslije sa 20 čeljadi, Ilije Todića sa 15–16 čeljadi i Stojana Todića sa 5 čeljadi. Kuće su im blizu, jedna do druge. Kada sam došao gore, u Donje Todiće, vidim da su svi poklani. Na zaravanku između te tri kuće na snijegu je ležalo oko 40 čeljadi. Nisam ih tada brojio, već znam da ih je toliko bilo u te tri kuće i znam da su

Ćirilica na Mirogoju

Čak i oni koji su svesni da su ćirilicom ispisani svi kulturni tragovi srpskog naroda, svi važni zapisi o postojanju Srba kroz vekove, često zanemaruju ovaj deo sopstvenog identiteta. U želji da se približe drugima i budu prihvaćeni, mic po mic tako se udaljavaju od sebe samih. A ćirilica ostaje da u miru počiva jedino na zagrebačkom Mirogoju. Piše: Olivera Radović / P-portal.net Tri važna istorijska trenutka nameću se nekako ove godine, što zbog okruglih godišnjica, što zbog toga što ilustruju jedan važan aspekt života Srba u Hrvatskoj. Radi se o jednom od distinktivnih elemenata pripadnika srpske nacionalne zajednice na ovim prostorima i odnosu prema njemu. O ćirilici. Status ćirilice

80 GODINA OD STRADANjA SRBA KOJE SU UBILE USTAŠE IZ FAZLAGIĆA KULE

U zločinu koji su počinile muslimanske ustaše iz susjednog mjesta Fazlagića Kula kod Gacka, u noći između 3. i 4. juna 1941. godine, ubijeno je, mučeno i u Korićku jamu bačeno više od 130 Srba, mještana Korita i okolnih sela. Kosti korićkih stradalnika izvađane su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Vladika je istakao da je Korićka jama u opštini Bileća srpska rana, ali da srpski narod treba krenuti dalje i sa vjerom i ljubavlju, bez mržnje i ogorčenja, graditi novi život. Prema njegovim riječima, svi treba da postupaju tako da budu jedni drugima lijek, radost i

Miloš Ković: Ugroženo sećanje na stradanje ruskog i srpskog naroda u 20. veku

Posebna tema je Jasenovac, koncentracioni logori za Srbe. Rusi su takođe uništavani u koncentracionim logorima u Drugom svetskom ratu, ali malo toga je uporedivo s Jasenovcem, rekao prof. Ković. Relativizacija odgovornosti za ratne zločine tokom 20. veka, poistovećivanje dželata sa žrtvama, umanjivanje značaja nedela – to su zadaci političke revizije istorije koja se sprovodi proteklih godina. U odbrani istine od ključnog značaja može da bude Institut za očuvanje istorijskog sećanja, koji bi do kraja godine trebalo da osnuju Srbija i Rusija. Predsednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić u ponedeljak je započeo posetu Moskvi i tom prilikom se sastao sa predsednikom Državne dume Rusije Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o

Hadži Rade R. Lalović: Jedan model izgradnje ličnog i nacionalnog identiteta i njegovanje kulture sjećanja u školskoj praksi

Razmatrajući temu Izgradnja ličnog i nacionalnog identiteta i kultura sjećanja u istoimenom tekstu objavljenom u časopisu Nova zora br. 67/2020 naglasili smo da proučavanje zločina nad Srbima i njegovanje kulture sjećanja na ta stradanja treba osmisliti tako da to proučavanje bude sistemsko i zasnovano na sličnoj logici na kojoj kulturu sjećanja na Holokaust njeguju Jevreji. […]

PRVI KRSNI HOD DO DUBOKE DOLINE U SURDULICI (video/foto)

Posle više od jednog veka uspeli smo da organizujemo prvi KRSNI HOD DO DUBOKE DOLINE U SURDULICI. Mesto stradalaštva srpskog naroda od bugarskih okupatora. Stradalo je preko 4000 Srba, na zverski način, a razlog poznat samo Bugarima. U organizaciji SPC i Udruženja potomaka ratnika oslobodilačkih ratova Srbije – Okružni odbor Vranje i Opštinski odbor Surdulica u Surdulici je danas, 29. maja 2021. godine obeležena slava Svetih Surduličkih mučenika i organizovan veliki krstni hod do Duboke doline – jednog od najvećih stratišta na jugu Srbije tokom Prvog svetskog rata. Na ovom mestu je prema dokumentima Međunarodne savezničke komisije ubijeno nekoliko hiljada srpskih civila od strane bugarskih okupatora. U slavu i čast

Obilježeno 79 godina od masovnog pokolja Srba u Starom Brodu (FOTO/VIDEO)

U Starom Brodu kod Višegrada obilježeno je 79 godina od zločina nad više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije, koje su pobile ustaše Jure Francetića. Služen je parastos ubijenim srpskim civilima, nakon čega su položeni vijenci kod spomen-obilježja i cvijeće u rijeku Drinu. Parastosu su prisustvovali resorni ministar Duško Milunović, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, predsjednik Boračke organizacije Milomir Savčić, te brojne druge delegacije. Ovaj događaj u organizaciji Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova obilježava se uz poštovanje svih epidemioloških mjera, uz ograničen broj građana u skladu sa zaključcima Republičkog štaba za vanredne situacije. Ustaške jedinice, predvođene Jurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu sa

Vladimir Umeljić

VLADIMIR UMELjIĆ: JASENOVAC, ZEMALjSKA ISPOSTAVA PAKLA, STRAŠNA PARADIGMA SRBOCIDA HRVATSKE DRŽAVE 1941-1945.

Broj žrtava, argumentativna diskusija i ostrašćena polemika  Samo u jednoj stvari se (skoro) svi istraživači slažu u pogledu žrtava Jasenovca i Srbocida[1], naime, da njihov broj još uvek nije definitivno utvrđen i da će se, usled nedostatka primarnih istorijskih izvora, teško ikada doći do finalnih i egzaktnih rezultata.   Shodno tome, moglo bi se pomisliti da ako se zanemare ekstremna mišljenja sa srpske („Broj srpskih žrtava Jasenovca iznosi od 750.000 do 1.200.000 duša“) i još drastičnije sa hrvatske strane („U sabirnome i radnome logoru Jasenovac, dakle u svim logorskim radionicama i podlogorima, na radu u šumi i slično, i u logoru Stara Gradiška, život je od svih mogućih uzroka izgubilo

Sjećanje u Starom Brodu: Radi li svako svoj posao?

Obilježavanje 79. godišnjice sjećanja na 6.000 žrtava koje su hrvatske i muslimanske ustaše satjerale uz Drinu i pobile i najsvirepije poklale, pada na dan Sv. Vukašina Jasenovačkog i Klepačkog. Piše: Dani(j)el Simić Ovo je samo jedno od stratišta srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, ali jedno od rijetkih koje ima dostojan spomenik. Spomenik koji svoj izgled mijenja vodostajem brane jezera Perućac. Posebno je bitno što je taj koncept po mjeri srpskog, a ne drugih naroda. Ovaj spomenik je putokaz kako treba obilježiti i sve ostale istorijske toponime koji su objašnjenje zašto su Srbi danas u ideološko-demografskom povlačenju. Čitav memorijalni kompleks, autora Novice Motike je možda prvi

Bastašić: Tragedija naša je da mi Srbi nemamo ni kalendar našeg genocida i stradanja

Udruženje „Jadovno 1941.“pored ostalih aktivnosti, obeležava mesta Pokolja na području koje je pokrivala NDH. Teško da ćete u Izraelu naći takva udruženja kao Jadovno 1941, zato što poštovaoci žrtava nisu zadovoljni institucionalnim odnosom u Srbiji i Republici Srpskoj prema toj tako važnoj i sudbonosnoj temi – rekao je Bastašić. Izvor: SRPSKA ISTORIJA

ISPLAKANI OKEAN JOŠ NIJE PRESUŠIO: U BiH se zaklinju u multietničnost, a najteži pakao rata prošli su sarajevski Srbi

Još se ne zna gde su tela 260 ljudi, od 800 nestalih koliko je zvanično prijavljeno. Piše: Dušan STOJAKOVIĆ Rat u Bosni i Hercegovini odneo je 100.000 žrtava. Na hiljade je neutešnih majki, očeva, sestara, braće, ćerki i sinova ostalo bez svojih najmilijih. Samo jedan život, samo jedna suza je bila previše. Isplakani okean ni danas nije presušio. Kada topovi utihnu, svode se računi. Statistika skoro da podrazumeva da su vojnici ginuli. Ali, ginuli su i ubijani i obični građani. Kome je bilo najteže? Borci su znali onog trenutka kada su uzeli puške da mogu biti na nišanu suprotne strane. U svoju odluku uračunali su mogućnost pogibije. Međutim, oni koji

U SARAJEVU UBIJENO 3.000 SRBA, DVE TREĆINE CIVILI: Izveštaj nezavisne međunarodne komisije – Izetbegović otvorio 211 logora!

U Sarajevu je tokom rata u BiH ubijeno oko 3.000 srpskih civila, a 1.700 ih je teško ranjeno, navodi se izveštaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine. Piše: O. MATAVULj Komisija, koja je formirana po nalogu Vlade Republike Srpske, konstatuje da dve trećine mrtvih i ranjenih nisu imale veze s ratnim dejstvima, već sa zločinačkim delima. – U Sarajevu je bilo 211 logora i mesta zatočenja Srba. Na hiljade ih je zatvoreno bez jasnog povoda, a zatvorenici su pretrpeli najteže nasilje, isključivo zbog nacionalnosti – navodi se u rezimeu. Dodaje se da je prijavljeno 800 nestalih Srba na području grada Sarajeva, koji

Radovan Kalabić: Sam je fenomen što smo mi Srbi do sad opstali

Mi Srbi smo određeni sa četiri temelja identitetska a to su: Svetosavlje, Kosovski Zavet, Srpski jezik i ćirilično pismo. Sve je to jedan zajednički blok koji nas Srbe čini Srbima. Čast mi je da prisustvujem Slavi, kao i službi  jutros udruženja Ćirilica, kako srpska udruženja i započinju svoje Slave, u crkvi kao što je bilo jutros, sa službom u crkvi Svetog Save. Ja ću za ovaj trenutak, i ako je on svečan, pokušati prvo da vam odam jedno veliko priznanje, jer se vi po mom skromnom mišljenju nalazite na jednom od najtežih frontova u odbrani srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Po redosledu stvari on bi bio četvrti, ali možda i

Nikola Milovančev: „Naše jedino spasenje Srbija“ ili Kome je trebala Jugoslavija 1918.

Kada se čita posle 100 godina, ovaj članak iz slovenačke katoličke Straže iz 1919. deluje i jako iskreno, i lucidno. U vezi sa televizijskom serijom „Aleksandar od Jugoslavije“, treba ukazati na stvarno političko stanje na jugoslovenskim prostorima u vreme kraja Prvog svetskog rata, novembra 1918. U želji da, posebno mladi čitaoci, saznaju istinu o tim danima, odlučio sam se da prevedem sa slovenačkog izvode iz članka objavljenog osam meseci posle nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Reč je o dva nastavka članka „Korošec nas je prodao Srbima“ („Korošec nas je prodal Srbom…“), koja su objavljena u mariborskom katoličkom političkom listu Straža 18. i 22. avgusta 1919. Dakle, ne radi se o

FELjTON – POZIV NA LINČ SVIH SRBA: Direktiva Teritorijalne odbrane nije bila ništa drugo do objava rata SFRJ i JNA

Uprkos neprekidnom haosu u gradu, lideri SDS-a pokušavali su da sačuvaju mir. Uprkos riziku da bude ubijen, predsjedavajući parlamenta Momčilo Krajišnik vratio se u grad i u ime SDS-a susreo se sa Alijom Izetbegovićem u Sarajevu, u napuštenoj zgradi parlamenta RBiH. Priredili: Dragan Vujičić i Ivan Miladinović Predložio je nekoliko opcija za preuređenje statusa Sarajeva, ali ne i njegovu podjelu, “jer su se međunarodni posrednici protivili novom Berlinskom zidu” (Krajišnik, 2011, str. 424). Alija Izetbegović je odbio. Krajišnik je dao Izetbegoviću skupu olovku kao oproštajni poklon i rastali su se. Na 69. zasjedanju, 14. aprila 1992. godine, Predsjedništvo RBiH Alije Izetbegovića proglasilo je SDS “agresorom i totalitarnom strankom”: “U Bosni

Stipe Pilić i Blanka Matković: Od sredine 19. vijeka Jasenovac središnja tačka srpskih osvajanja prema zapadu

Već od polovice 19. stoljeća Jasenovac je postao jedno od središnjih točaka srpskih osvajanja prema zapadu, rekao je Stipe Pilić U Mostaru je predstavljena knjiga Jasenovac i poslijeratni Jasenovački logori: geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu autora Stipe Pilića i Blanke Matković. Sarajstanski Kliks to objavljuje bez i jedne riječi osude ili bar ukazivanja na stvarnost. Na promociji je, između ostalih, bio i ministar MUP Hercegovačko-neretvanske županije Slađan Bevanda, ali za Kliks to nije ništa neobično, te on daje nadnaslov – drugačije gledište?! To „drugačije gledište“, nikako se ne bi moglo desiti da su u pitanju Jevreji, a ne Srbi, ti koji su žrtve istorijskog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala