arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
LjUBA LALIĆ-KONjIKUŠIĆ: mene su prvu izvukli iz jame…

Ljuba

Prošlo više od četrdeset godina otkad je Ljuba Konjikušić, po rodu Lalić, krenula ispod Dinare i stanila se u Banatskom Despotovcu, a još joj vojvođanska ravnica tijesna i sjeta joj počine na vedro čelo čim se spomene rodni kraj. Ne vežu je za njega vedre uspomene i radosti mladalačke no tuga beskrajna i golema tragedija i neizmjerne patnje koje je pretrpjela, ali svjedno — glas joj lako zadrhti čim se spomene Livno i rodni Rujani. I upravo to što je kao sedamnaestogodišnja djevojka preživjela ljeta 1941. neizbrisivo se urezalo u sjećanje i o tome govori kao da se zbilo juče. Nije u potpunosti sačuvala čak ni govor rodnoga kraja, onaj

Srušen spomenik komandantu Cviji

Vandalizam i skandalozne pretnje u selu Sajković nadomak Livna, na teritoriji Federacije BiH. Poštovaoci Cvjetka Pajčina upozoravaju da je upućen i poziv na linč njegovog unuka. Potomci saboraca i poštovalaci lika i dela Cvjetka Cvije Pajčina, narodnog heroja NOB, sa velikom zabrinutošću, ogorčenjem i tugom javili su se redakciji “Večernjih novosti” kako bi upoznali javnost sa onim što se već duže vreme dešava u selu Sajković nadomak Livna, na teritoriji BiH. Posebno su razočarani što se skandalozne pretnje i omalovažavanje velikog heroja i njegovog potomka dešava dve decenije od završetka rata u BiH. Sagovornici “Novosti” kažu da su ogorčeni time kako se pojedinci odnose prema nasleđu slavnog komandanta, koji je

Pogled sa dna jame Ravni dolac

Ustaše je živu sahranile u jami

Prikupljajući podatke o ustaškim zločinima u Livnu i okolini, dospeo sam 1990. u pitomo selo Gubin, gde je tada živela Sava Petrović koja je u leto 1941. preživela pakao jame Ravni dolac na Dinari. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 12. maja  2016. godine. U tu jamu, duboku gotovo 50 metara, ustaše su na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941, ubacile 218 žena i dece iz Donjih i Gornjih Rujana. Njih 14-oro, među njima i Sava, preživelo je i iz jame izvađeno mesec i po dana kasnije. – Ja sam ti rodom tu iz Čaprazlija, od Marčeta – počela je sićušna starica svoju setnu

Tribina_slika.jpg

Bastašić: Zaboravljen dio našeg istorijskog iskustva iz perioda NDH

Pogledajte izlaganje Dušana J. Bastašića na tribini: „Zašto negujemo kulturu zaborava?” Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. oktobra 2015. godine. Politika potiskivanja sjećanja, nastavljena je i nakon posljednjeg rata zbog takozvanog razvijanja dobrosusjedskih i «prijateljskih» odnosa, ali je taj izgovor apsolutno neprihvatljiv za potomke i poštovaoce srpskih žrtva. “Skoro je zaboravljen taj dio našeg ličnog, porodičnog, nacionalnog istorijskog iskustva iz perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, koji je jako važan da bismo mogli reći da imamo integrisan identitet i da danas razumijemo ko smo i šta smo”, rekao je Bastašić na tribini, koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tema tribine bio je genocid počinjen nad srpskim narodom na području

Najava: U Pančevu izložba o Srbima Livanjskog polja

Nakon prikazivanja u više gradova u zemlji i inostranstvu, kao: Beograd, Banja Luka, Novi Sad, Bijeljina, London, Aranđelovac… izložba pod nazivom „Srbi livanjskog polja-trajanje kroz vekove“ biće prikazana i pančevačkoj publici. Svečano otvaranje održaće se u petak, 26. oktobra 2018. godine, u Gradskoj biblioteci u Pančevu, sa početkom u 18. časova. Autori izložbe su: prof. dr Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović. Organizatori izložbe: Udruženje Ognjena Marija Livanjska i Gradska biblioteka Pančevo. Pozivamo sve zanteresovane da prisustvuju svečanom otvaranju ili da pogledaju izložbu koja će biti otvorena do 02. novembra t.g. Ulaz slobodan. Dobro nam došli! Izvor: Ognjena Marija Livanjska Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Imena žrtava ustaškog

Osvećen hram Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

Dan uoči slave crkve Pokrova Presvete Bogorodice, u subotu 13. oktobra, u Donjim Rujanima kraj Livna okupio se verni narod ovog sela zajedno sa pravoslavnim Srbima koji su pristigli iz svih krajeva Livanjskog polja, od Livna do Bosanskog Grahova. Ustalio se već godinama unazad ovaj lep običaj da se sastaju o Pokrovu Presvete Bogorodice baš tu, da makar tog dana udahnu životu u ovo stradalno selo, njegov hram i zajedno proslave njegovu slavu. Ovogodišnje sabranje je ipak bilo posebno po tome što je, nakon deset godina obnove koja je trajala sa prekidima, došao trenutak da se osveti ovaj hram. Stotinak okupljenih vernika dočekalo je svog vladiku, Njegovo Preosveštenstvo Episkopa bihaćko-petrovačkog

Poziv: Osvećenje crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima

SRPSKA PRAVOSLAVNA EPARHIJA BIHAĆKO-PETROVAČKA SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA GUBINSKA I UDRUŽENjE OGNjENA MARIJA LIVANjSKA   Čast nam je pozvati Vas da svojim prisustvom i učešćem uveličate molitveno i liturgijsko slavlje, 13. oktobra 2018. godine s početkom u 9:30 časova, u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima. Ovom prilikom, Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Gospodin Sergije, osvetiće obnovljenu crkvu koja je stradala u proteklom ratu. DOBRO NAM DOŠLI! S Božijim blagoslovom, Uprava parohija i Uprava Udruženja Izvor: Udruženje Ognjena Marija Livanjska Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.  

Knjiga ”Livanjski Srbi” promovisana u Livnu

Knjiga Livanjski Srbi: Prosvijtna i duhovna zaostavština, autora Branka Dokića i Radovana Jovića, koja nam prikazuje prilike i zaostavštinu srpske zajednice livanjskog područja tokom duge istorije, promovisana je u Livnu, u subotu 1. septembra t.g. Promociji su prisustvovali i Njegovo Preosveštenstvo vladika bihaćko-petrovački Gospodin Sergije, kao i sveštenici Željko Đurica i Predrag Crepulja, ravnateljica livanjske Gimnazije dr sc Sanela Popović, autor brojnih značajnih dela iz istorije i tradicije Livna, g-din Stipe Manđeralo, bivši profesori livanjske Gimnazije. Rečju, ovaj, još jedan od brojnih izraza autora kojim su iskazali ljubav prema zavičaju, pozdravilo je preko 60-ak građana Livna, kao i članovi Upravnog odbora Udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda. Tokom promocije rukovodio je

Proslava Blage Marije u Vrbici

”Učinite vi što je do vas, a ja ću se za ostalo pobrinuti – poručio je Gospod okupljenom narodu, i vaskrsao Lazara” – tumačenje Jevanđelja, beseda o Lazarevoj suboti . Svake godine se setim ovih reči kad se spremam na put za rodni kraj. Ima još naroda Livanjskog kraja koji nije zaboravio, pa neki dođu na parastos u Livno, neki u Gubin, Čaprazlije i Čelebić, a najviše ih je na slavi u Crnom Lugu za Ilindan. Sabrasmo se i ove godine, ali čini mi se najteže je u Vrbičkoj parohiji. Da li zato što sv. Marija Magdalina – u narodu poznata kao mironosna Marija – pada 4. avgusta, pa većina

TV HRAM: Stradanje Srba u Livanjskom kraju o kom se decenijama ćutalo (VIDEO)

Pravoslavnog srpskog stanovništva u Livanjskom kraju ostalo je samo u tragovima. Protiv potpunog zatiranja bore se nejaka staračka pleća ono malo Srba koji su ostali u Livnu, ali i nemoćna sećanja hiljada onih koje su vihor poslednjeg rata i hrvatski zločini rasejali širom sveta. Neki od njih i ove godine su se okupili u Livnu, i to na isti dan kada su ustaše na Ognjenu Mariju 1941. godine na najsvirepije načine ubili oko 1.600 pravoslavnih Srba livanjskog kraja bacajući ih u jame, neke zaklane, neke spaljene a neke su u jame dubine i do 40 metara i žive bacali. Izvršioci ovih zločina nad Srbima bile su njihove prve komšije, školski

jedina-sacuvana.jpg

Robija Dejana Laganina

U potrazi za podacima o ustaškom genocidu nad srpskim narodom u Livnu i okolini u proljeće 1941. godine, na Ilin dan, 2. avgusta 1990, stigao sam u selo Gubin na krajnjem sjevero-zapadu Livanjskog polja. Tu je tada živjela sedamdesetogodišnja Sava Marčeta – Kozomara – Petrović, jedna od četrnaestoro preživjelih iz jame Ravni dolac na Dinari, žena koja je, kako je već opisano, iako u poodmakloj trudnoći, izdržala pad u jamu sa visine od blizu pedeset metara, preživjela u njoj mjesec i po dana i potom, tri mjeseca pošto je izvađena iz jame, rodila blizance… Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. avgusta 2017.

Molitveno sećanje na livanjske mučenike

  U danima od 28. jula do 1. avgusta održana su molitvena okupljanja u znak sećanja na srpske civilnie žrtve postradale od ustaša 1941. godine na više stratišta na području Livna i Kupresa: kod sela Prolog; jamama: Ravni Dolac, Samogred, Bikuša, Tušnica-Jelovača, Kamešnica, Rubića Dolac, Razvala. Propunta, livadi Trnovac, čelebićkoj školi; na mestima: Kožvarica, Mala vrata, Zanesovići, Borova Glava. Preko 1600 žena, dece, staraca i muškaraca ubijeno je na najstrašnije načine,  maljem i nožem, a brojni su i živi bačeni u kraške jame planina oko Livanjskog polja. Molitvenim sećanjem sunarodnici i potomci obeležili su 77 godina od njihovog stradanja i poklonili senima predaka čiju žrtvu i stradanje ne zaboravljaju. Glavno

Godišnjica: 12. – 22. jula 1941. – Stravični zločini nad Srbima livanjskog polja

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. jula 2017. godine. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz

IZABERIMO SRPSKE PREDSTAVNIKE U FEDERACIJI BIH: Prijava za glasanje u Bečmenu

Učešće srpskog naroda poreklom iz Kantona 10 (opštine Livno, Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres i Duvno) na opštim izborima u BiH je od velikog značaja za opstanak našeg naroda na području ovog kantona. Jedino učešćem na izborima možemo osigurati veći broj istinitih predstavnika srpskog naroda u kantonalnoj skupštini, vladi, i ostalim organima. Jedino ako izglasamo prave predstavnike našeg naroda u kantonalne institucije možemo očekivati da ćemo imati kome da se obratimo ako u našem selu treba nasuti ili asfaltirati put, obnoviti koju kuću, dovesti struju, obezbediti zdravstvenu zaštitu, pa i zaposlenje mladih ljudi. Zbog svega ovoga, Udruženje Ognjena Marija Livanjska, u saradnji sa drugim zavičajnim udruženjima iz našeg kantona, još jednom

Originalan snimak bacanja u jamu načinjen krajem jula ili početkom avgusta 1941. wikipedia.org

Krivi samo zato što su Srbi

Pre 77 godina, 6. juna 1941, u Livnu i okolini otpočeo je ustaški pogrom nad Srbima, jedan od najstravičnijih genocidnih zločina koje je počinila soldateska bojovnika Anta Pavelića. Ne toliko po broju žrtava, iako je od tada pa za nepuna dva meseca potom, a posebno 30. jula i 2. avgusta, na Ognjenu Mariju i Svetog Iliju, koliko je do sada, po imenu i prezimenu utvrđeno, pobijeno 1.587 Srba, uglavnom nejači, među njima i više od 400 dece mlađe od deset godina, ovi zločini ostaju za pamćenje po zverstvima i bestijalnosti koju su ustaše ispoljile, bacajući uglavnom žive žrtve u jame bezdanice i ostavljajući ih da tu danima skapavaju u najstrašnijim

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.