arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Dušan Bastašić: Osporavanjem istine o Jasenovcu izvrće se istina o Pokolju

Povodom najnovije eskalacije revizionsitičkih istupa čelnika srpskih institucija u čijoj je kompetenciji izučavanje Pokolja, zločina Genocida koji je počinila NDH nad srpskim narodom, predsjednik UG Jadovno 1941. Banje Luke, pismom se obratio Svetom Sinodu Srpske pravoslavne crkve. Sadržaj pisma objavljujemo u cijelosti: SVETI ARHIJEREJSKI SINOD SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE Ulica Kralja Petra br. 5 11000 Beograd Srbija  Banja Luka, 05. septembra 2023. Vaša Svetosti, Vaše Visoko Preosveštenstvo, Vaša Preosveštenstva, Od kraja 2009. godine, nizom aktivnosti, naše udruženje nastoji objelodaniti istinu o stradanju našeg naroda u Gospićkoj grupi logora, preteči Jasenovca ali i na mnogim drugim stratištima Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad našim narodom od strane NDH i time pomoći da naši

Đurđica Dragaš: TRAG

Kad god vidim ovakav trag na nebu i čujem daleki zvuk aviona, setim se leta provedenih kod babe i dede na selu. Baba me je često vodila sa sobom kad bi išla da obiđe krave u polju i “prepne” ih tj. premesti kočiće za koje su bile vezane kako bi dobile još koje parče netaknute trave. Išle smo kilometar – dva u jednom pravcu, po najjačem suncu, u sred dana (jer baš tad to i mora da se uradi), ali nije mi bilo teško. Trčkarala sam uz njen odlučni i žurni korak, držeći je za ruku i nadajući se da ćemo u povratku svratiti na kafu kod njene “druge”, Milke

Đurđica Dragaš: Divoselo – selo kojeg nema

Još jedna tužna godišnjica. Pre tačno 30 godina, u praskozorje, počeo je napad na tri podvelebitska srpska sela u okolini Gospića. Divoselo, Čitluk i Počitelj našli su se tog jutra pod teškom artiljerijskom vatrom. Divoselo – selo kojeg nema Gorelo je nebo, a eho eksplozija širio velebitskim vrletima. Kako je dan odmicao, eksplozije su bile sve ređe, ali je tragedija tek počinjala. Dok su iz tzv. Medačkog džepa (kako su kasnije prozvana ova tri sela) stizale poluinformacije, a strah širio kao poplava, zlokobni dim i odsjaj vatre koji su predveče počeli da dopiru iz tog pravca, značili su samo jedno. Gorele su kuće! Uništavano je ono što je preostalo iza

Istinom se suprotstaviti neistini

Za svega 132 dana, u kompleksu logora Gospić–Jadovno–Pag, ugašeno je ne manje od 40.000 života, od čega 38.000 pravoslavnih Srba. Kompleks ovih logora u Hrvatskoj svode na samo jednu, Šaranovu jamu, dokazujući da ni u njoj niko nije ubijen Piše: Dr Dušan J. Bastašić* Jasenovac – Donja Gradina, neosporno najveće gubilište Srba iz perioda NDH, u javnosti sve prisutnije slovi kao paradigma celokupnog stradanja na tom prostoru. Time nepravedno ostaju nepoznata i zaboravljena mnogobrojna druga mesta stradanja, a žrtvama i njihovim potomcima se uskraćuje pravo na pomen i pamćenje. Leta 1941. godine, na području Srednjeg Velebita, Ličkog Polja, Podvelebitskog podgorja, Podvelebitskog kanala, Paških vrata i severnog dela ostrva Pag, počinjeni su

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.”: Potomci žrtava Jasenovca ne mogu da ćute

Logorom Jasenovac, brojem žrtava i sjećanjem na ovaj strašni zločin, pored istoričara, trebalo bi da se bave i sociolozi, psiholozi, demografi, ali i sami potomci žrtava, zato što je ovaj koncentracioni logor jedna od najznačajnijih karika u srpskom identitetu. Razgovor vodio: Veljko Zeljković Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić, navodeći kako to potomcima žrtava niko ne može da zabrani, ma kako se on zvao i u kojoj fotelji sjedio. Kako kaže, intervju koji je nedavno dao direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić, u kom je istakao da diletanti ne bi trebalo da se bave Jasenovcem, jeste iritantan i uvredljiv za sve potomke žrtava

Predsednik UG "Jadovno 1941" Dušan J. Bastašić Foto M. Filipović

Bastašić: Ko nam i zašto preporučuje one koji poriču Pokolj

Kako se proteklih dana u javnom prostoru (opet) razvila polemika vezana za revizionističke izjave čelnika domaćih institucija u čijoj kompetenciji je razvijanje i očuvanje kulture pamćenja na Pokolj, zločin Genocida počinjen nad Srbima od strane NDH, smatramo aktuelnim i vrijednim da podsjetimo na prilog objavljen na našem portalu oktobra mjeseca 2020. godine Na zvaničnoj fejsbuk stranici Muzeja žrtava genocida iz Beograda, javnosti je, ne prvi put, preporučen intervju kontroverzne hrvatske istoričarke Nataše Mataušić. Ista preporuka je objavljena i na zvaničnoj fejsbuk stranici Odbora za Jasenovac SAS SPC. Riječ je o intervjuu pod naslovom „Mataušić: Očekujem dezavuiranje istine o Jasenovcu i Diani Budisavljević“ koji je za Radio slobodna Evropa uradio novinar

Đurđica Dragaš: BREZA DIVOSELjAČKA

Pruži mi ruke, rođena, uteha mi budi… Grlim te brezo, mila moja.Milujem ti raspuklu koru i sićano lišće. Šapni mi, rođena,ko prođe poljem našim,ko zamuti vodu sa bunara.Pričaj mi, sestrice,o kući našoj,o jabuci s prozora,o jutru što na hleb miriše. Odaj mi tajnu koju ti proletos donese bura s Velebita.Stanuju li duše njihove u oblacima što kišu nose.Čuje li se tužbalica devojačka,nosi li je vetar k moru,krije li je u utrobi zemlja. Jesu li im ruke u korenju tvome,Rasteš li iz snage njihove,Jel’ ti lišće šapat dečji. Pričaj mi, mila moja.Same smo pod ovim nebom našim,same međ’ grobovima njihovim. Pruži mi ruke, rođena,Uteha mi budi… Od istog autora: Đurđica Dragaš –

Đurđica Dragaš: Setiš se i ne znaš šta bi sa sobom!

Sedneš ovako ispred kuće u kojoj si takoreći odrastao, u kojoj su živeli ljudi koji su te voleli više od života pa se setiš…. Kako ti je baba kuvala griz u sveže zakuvanoj varenici, kako si joj spavala ” u krilu”, kako te je učila da pleteš i kako si joj pomagala da “tka” biljce. Setiš se i djeda, pitomog i vrednog čoveka koji je svojim rukama napravio sve ovo oko tebe što sada propada i nestaje… i onu kacu u podrumu što još prkosi. Djeda, kojeg si, mala i prehlađena, molila – đido, loži vatru, gota (gotova sam) pa ste to prepričavali godinama… Setiš se i ne znaš šta

Dušan Bastašić – I Slana je Jadovno

Na područje nekadašnjeg ustaškog logora Slana sam prvi put došao 2006. Kao i tada 1941, i onda je na Slani pržilo sunce. Rekao bi naš narod “gori zemlja”. Ovdje nema zemlje, Slana je sami kamen. Jedini život koji se tu održava je biljka zelenih nazubljenih listova otrovnog sadržaja. English Kamen na Slani je oštrih ivica. Po njemu je i obuvenom teško hodati. Još uvijek su vidljivi ostaci kamenih ustaških nastambi i stražarskih grudobrana. Zatočenici su u teško zamislivim uslovima golim rukama kamenom u kamenu gradili te objekte i cestu koja vodi „od nikuda nikud“, a koja se još uvijek dobro vidi. Noću su se smrzavali pod improvizovanim nadstrešnicama. Pročitao sam

Slabo sila prašta za srušena im carstva, zbog stava i inata Srbin vazda strada

U ritmu gluvog glamočkog kola, ovi su se stihovi početkom meseca prolomili nad Šaranovom jamom, jednom od stratišta logora Jadovno na Velebitu. Kad se spoje Glamočko gluvo, Pavlina Radovanović i Beogradski sindikat nastane pesma o stradanju koja je simbolično povezala čitav srpski narod… od Kosova i Metohije, preko Beograda i Bosanske Krajine do Šaranove jame, stratišta na Velebitu na kojem je prvi put zvanično emitovana. Odslušana je u tišini, kao himna, a Feđa Dimović iz Beogradskog sindikata posle svega, nije krio emocije. Zahvalan na pozivu da prisustvuje Danu sećanja na žrtve logora Jadovno, kaže da su mu se, dok je slušao pesmu i gledao ljude oko sebe bukvalno tresle noge.

Bastašić: Malo ko zna za jadovničku golgotu

Oružane formacije Nezavisne Države Hrvatske, predvođene ustaškim emigrantima i pomognute lokalnim hrvatskim stanovništvom katoličke i muslimanske vjere, u ozakonjenom zločinu počinile su masakr, bez premca u Drugom svjetskom ratu. D. Bastašić; FOTO: Nikola Zajc / Jadovno 1941. Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Banja Luka, na Sabranju povodom Dana sjećanja na Jadovno, na Velebitu kod Šaranove jame, 01. jula 2023. godine Pomaže Bog braćo i sestre, Časni Oci, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske, dragi prijatelji, poštovani gosti. Hvala Vam što ste danas ovdje u Lici, da zajedno, četrnaestu godinu za redom, obilježimo Dan sjećanja na Jadovno 1941. Blagodarimo episkopu

Đurđica Dragaš: Pustilo nas je naše Divoselo da se pronađemo, dotaknemo i radujemo plačući

Spavajte mirno, rođeni moji!!! Pronašla sam vas, rođeni moji, pod zelenim pokrovom, među divljim travama, u šumi izrasloj iz vaših kostiju. Vodilo me srce, ranjeno i željno. Vodila me krv vaša što teče mojim venama. Dozivali ste me, znali ste da vas tražim, u mraku divoseljačkom, u muci našoj zajedničkoj. Znam da ste mi se radovali! Radovala sam se i ja vama! Osetili ste moju ruku na vašem hladnom uzglavlju, moj drhtavi poljubac, moje suze na crnoj, krvavoj zemlji divoseljačkoj. Smirivali ste moje ludo srce, brisali tugu, radovali se mom životu. Tešili ste me iz svoje mračne, samotne postelje. Prepoznali ste moj osmeh, vatru u očima i beleg na levom

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

NAJAVA: U Bijeljini tribina “Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava”

Sa blagoslovom Episkopa zvorničko – tuzlanskog Gospodina Fotija, Udruženje Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizuju javnu tribinu. O pravnom nasilju, koje je bilo uvod u fizičko nasilje, govoriće doc. dr Sanja Savić. O kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag i važnosti sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, govoriće dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: VELIKA SALA CENTRA ZA KULTURU BIJELjINA Patrijarha Pavla 1 Ponedjeljak, 15. maj 2023. u 20 časova.

NAJAVA: U Zandamu i Roterdamu tribina “Jadovno – preteča Jasenovca”

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Nikola u Zandamu, i Crkvene opštine Svete Trojice u Roterdamu, Holandija, organizuje dvije tribine. “Jadovno – preteča Jasenovca“ – Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava – Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVAPAROHIJA SVETI NIKOLAStationsstraat 131506 DA Zaandam, HolandijaPetak, 12. maj 2023. u 19 časova. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVACRKVENA OPŠTINA SVETE TROJICE

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.