arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Svetozar_Livada_01.jpg

Srpsko pitanje u Hrvatskoj nije političko već – ekološko

Revolt | 11. jul 2009. “Toliko je zločina, a nigdje zločinaca. U Hrvatskoj je čak stvorena sintagma kako Hrvati nisu mogli učiniti zločine u odbrambenom ratu. Zato su se zločinci smjestili u sabore, ustavne sudove, stožere i druge institucije. Nažalost, niko ne progoni intelektualni zločin, koji prethodi svakom klanju” Razgovarao: Marko Roknić Profesor dr Svetozar Livada jedan je od malobrojnih intelektualaca u Hrvatskoj koji se ratu suprotstavljao svim silama. Kordunaš po rođenju, invalid iz Drugog svjetskog rata, sveučilišni profesor koji je objavio stotine znanstvenih i stručnih radova iz ruralne sociologije predosjećao je da će građanski rat na ovim prostorima biti poguban po njegove aktere, a pogotovo po Srbe kao manjinski

Ratko Dmitrović

Naknadna pamet profesora zabrinutog za mir Petrove gore

  Da stepen obrazovanja nije garant pravom sagledavanju određenih događaja, a posebno da ne podrazumeva hrabrost, bolje od drugih svedoči ponašanje Srba intelektualaca u Zagrebu, onih meseci kada su njihovi sunarodnici u provinciji videli bolje i dalje od svoje elite Naknadna pamet, a posebno naknadna hrabrost uvek budu svedene na kajanje, podsmeh ili sažaljenje. Ništa valjda nije žalosnije nego slušati čoveka koji, sećajući se nečega važnog ili manje važnog, kaže: „Ma ja sam hteo da (mu)im kažem“…ili: „Za dlaku mi je falilo da podviknem“. U danima koji se istorijski gledano beleže kao sudbonosni, prelomni, testiraju se karakteri i ljudsko dostojanstvo. Mogu Srbi danas da pričaju o događajima iz devedesetih šta

Ratko Dmitrović

Ružna prošlost lepog kraja zvanog Žumberak

U 16. veku bečki dvor je puste delove današnje zapadne Hrvatske naselio narodom iz Senja i okoline, sa prostora Glamoča, Srba i Unca dajući mu velike povlastice uz obavezu da brane carevinu od Turaka. Nad tim narodom, iz kojeg potiče veliki pisac Milorad Pavić, izvršen je zločin o kojem se malo zna Sada već davnih godina u Zagrebu je izlazio omladinski list „Polet“, koji je u svojoj najsjajnijoj fazi imao prodajni tiraž o kojem danas mogu da sanjaju i najveći dnevni listovi na prostoru bivše Jugoslavije. U koncepcijskom, sadržajnom, autorskom, grafičkom smislu „Polet“ je bio daleko ispred svog vremena, preteča onoga što će se početkom devedesetih godina dogoditi u produkciji

Ratko Dmitrović

Stanimirović više nije mogao da ćuti – Piše Ratko Dmitrović

Burne reakcije u Hrvatskoj ovih dana izazvao je Vojislav Stanimirović, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke, koalicionog partnera HDZ-a, samo zato što je javno izneo istinu koja, bude li prihvaćena, ruši teoriju o karakteru rata u Hrvatskoj Bez rezerve verujem da je prekompozicija prostora bivše Jugoslavije i sadašnje stanje, sa ucrtanim granicama i postavljenim teorijama, posledica „istine“ da je Slobodan Milošević razbio Jugoslaviju a Srbi izazvali rat u Hrvatskoj, naravno, uz pomoć Srbije koja je time, kaže ova teorija, izvršila agresiju na Tuđmanovu državu. Redovni čitaoci „Pečata“ znaju da sam tekst na ovu temu objavio u broju od 29. oktobra. Tu, podsetiću, kumim i molim sadašnje vlastodršce u Srbiji da prekinu

Prof. dr Svetozar Livada

Kako su Srbi postali Hrbi

Koji su efekti Tadićeve posete Hrvatskoj? – Zločin će se preliti duboko u 22. vek, ali nekad se mora početi sa smirivanjem tenzija. Tačno je da oni to ne rade samoinicijativno, to je pod stalnom paskom Trećega, a ovde se nikad ništa nije radilo bez Trećeg. Ko je Treći? – Evropa, njoj ne odgovara ova posvađana subkolonija, ona hoće mir jer od njega sada ima više profita. Ne može, na primer, Hrvatska razvijati svoj turizam na mesu iz Brazila, to je prosta matematika. Imaju li Tadić i Josipović podršku u svojim dvorištima? – Verujem da su oni iskreno za normalizaciju, ali imaju partnere u vlasti kojima to ne odgovara. Hrvati

Ratko Dmitrović

RATKO DMITROVIĆ Duh Jasenovca u varoši zvanoj Sisak

Postoji jedan hrvatski zločin o kome se službeno ne govori. Nikada nijedna hrvatska vlada, od one Mesićeve i Manolićeve do ove Ive Sanadera i Jadranke Kosor o tome nije htela da raspravlja. Ni da čuje. Za službenu Hrvatsku taj zločin ne postoji. To je užarena lava novostvorene hrvatske države, orman čije bi otvaranje tu državu zasulo leševima i pitanjima na koje Zagreb ne želi da odgovara. Ili bi odgovor bio za Hrvatsku strašniji od odlaska svih onih generala, na čelu sa Gotovinom, u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala. Šta je to? Slučaj Sisak. VIŠESTRUKE UBICE U drugoj polovini 1991. i tokom 1992. godine u Sisku je ubijeno više od 600 Srba,

Ratko Dmitrović

Lipa Vlajna Severina u vrtlogu reke Pive

  Mržnja je osećaj koji čoveka uvodi u mračni deo njegove ličnosti ali je, istovremeno, i stanje iz kojeg može da sevne istina. Tako je, ovih dana, na jednom banalnom slučaju, srušena gotovo vekovna rabota hrvatskih istoričara koji su se trudili da dokažu kako u Hrvatskoj, Dalmaciji pre svega, nikada nisu živeli Srbi već Vlasi Na ovim stranicama nisam se do sada zamarao snajkom zvanom Severina Vučković iz razloga što mi to nije bilo inspirativno. S obzirom na tematiku serijala bilo je, istina, osnova da se u nekom od tekstova pozabavimo i prezimenom i poreklom Vučkovića, ali druga prezimena odigrala su u tom smislu značajniju ulogu tako da sam Severinu

Ratko Dmitrović

Vratili Andrića među Hrvate ili priča o jednoj maloj osveti

Četrdesetak eminentnih hrvatskih istoričara i teoretičara književnosti, umetnika, sociologa, prevodilaca, političara, teologa… izabralo je ovih dana najbolji hrvatski roman svih vremena i to, razume se, nije moglo da prođe bez provlačenja kroz srpsko – hrvatske vode Početkom devedesetih, kada je Hrvatska izlazila iz Jugoslavije i ulazila u samostalnost, na talasu otvorenih i sa ponosom iznošenih simpatija prema ustaškoj NDH, značajno etničko čišćenje obavljeno je, između ostalog i u kulturi. Preko noći su neki pisci zabranjeni, glumci postali nepoželjni, filmovi opasni…Išlo se dotle da je, sećate se, Hrvatska televizija emitovala film „Rane“ Srđana Dragojevića, ali sa prevodom „na hrvatski jezik“. Pre toga police u hrvatskim bibliotekama i knjižarama očišćene su od

Prof. dr Svetozar Livada

Prof. dr. sc. Svetozar Livada – ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT

Stanje i mjere sanacije pravoslavnih groblja na području Republike Hrvatske, Zagreb, 2010.   Napomena: Ovaj „Istraživački projekat i mjere sanacije pravoslavni groblja u Republici Hrvatskoj“ sastoji se od dva dijela: prvi dio, odnosi se na sadržaj istraživanja cijelog temata pravoslavnih groblja uključujući i, gravitacione vangrobljanske posthumne zemne ostatke (kosturnice, konclogore, masovna stratišta i dr.). Dakle, u suštini antifašističku obilježenu ili neobilježenu memoriju koju su također pogodile ratne nedaće. Drugi dio, odnosi se na provjeru projekta (os str. 15). Riječ je o sondažnom istraživanju, odnosno „pilot projektu“ kojim se testiraju svi postupci istraživanja na izabranom uzorku za svako područje gdje postoje pravoslavna groblja. Dakle, provjeravaju se hipoteze, metodologija istraživanja, obučavaju kadrovi

svetozar1.jpg

Prof. dr SVETOZAR LIVADA: SRBI KAO MANjE LjUDI

Zagrebački profesor dr Svetozar Livada je na prostorima bivše Jugoslavije poznat kao socijalni demograf, filozof, istoričar, aktivni učesnik Drugog svjetskog rata, nosilac Partizanske spomenice, saradnik mnogih međunarodnih ustanova, penzionisani profesor zagrebačkog Sveučilišta i predsjednik Zajednice Srba u Republici Hrvatskoj… Često je nazivan jeretikom od strane Hrvata, ali i od strane Srba. Kaže, najveći problem ima sa Srbima, onim koji su Hrbi, dakle hrvatski Srbi, ili ti politički Hrvati, jer smatraju da rade za veliku stvar a on im remeti mir jer govori istinu. Optužuju ga i oni s druge strane, takozvani titularni intelektualci, „oni”, kako kaže, „koji su opsluživali kontrarevoluciju i plansirali sintagmu o domovinskom ratu… Pa kad iznosiš činjenice o

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.