arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Zoran Šaponjić

Jesi li, možda, čula za Prebilovce, Evropo?

Nešto duboko nije u redu sa sudom onih koji nam sude i koji nas tako lako osuđuju. Ni sa sudom, ni sa pravom, sa pravdom, sa pravičnošću, da ne kažem sa ljudskošću, jer, odavno kod njih ljudskosti nema. Zaista, ima li kraja licemerju pokvarene Evrope? I, čudi me što prekjuče nisu u Zagreb došli sa tenkovima, sa bornim kolima i avionima, u uglancanim uniformama da paradiraju zajedno sa onima koji su 1995. pobedili one nesrećne majke, babe i decu u izbegličkim kolonama pa sad to slave. Bili bi u Zagrebu dočekani cvećem, barem Zagreb ima iskustva u dočecima sa cvećem! I, duboko sam ubeđen da to, što nisu došli u

KRSTOM POBJEĐUJ: SND Prebilovci obilježiće mjesto stradanja na Kravarici

SND Prebilovci i ove godine nastavljaju svoju misionarsku službu, pa su uprkos problemima koji su nastali oko finansiranja putovanja puta hodočasnika smogli snage da organizuju autobus putnika koji će iz Srbije doći da na dostojanstven način proslave slavu Svetih Prebilovačkih novomučenika. Ovoga puta donose i krst koji je osveštan u crkvi Svetog Nikolaja u Zemunu, a koji će biti postavljen na Kravarici. Prema riječina predjednika SND Prebilovci, mještani ovog sela su u vrijeme ustaških zločina ubijani na 47 lokacija. – Najviše je ubijeno u Šurmanačkoj jami oko 600 žena i djece. Na terenu Prebilovaca ubijeno je oko 200 srpskih stanovnika sela. Ni jedno stratište nije obilježeno. Smatramo da najveća treba

Obilježavanje 77 godina od stradanja 5.500 Srba na Šušnjaru (FOTO)

Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu, počelo je obilježeno 77 godina od ubistva 5.500 Srba, Jevreja i Roma u Sanskom Mostu na Ilindan 2. avgusta 1941. godine. Na sanskom Šušnjaru, na Ilindan, prije 77 godina ustaše su pod okriljem zločinačke Nezavisne države Hrvatske, na zvjerski način ubile brojne srpske i jevrejske porodice. U crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu služena je liturgija, nakon čega je na sanskom Spomen groblju “Šušnjar” služen parastos. Preživjeli, potomci žrtava i brojne delegacije položile su vijence. Poručeno je – nevine žrtve, stradale od ustaške ruke, nikada ne smiju biti zaboravljene, a Spomen groblje “Šušnjar” trebalo bi da dobije status i nivo,

Sjećanje ne blijedi ni poslije 77 godina od krvavog ustaškog pira u Lici

Selo Smiljan  (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše  poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Ritza (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Dolina u Pločanskom klancu, Udbina. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića. Njive u selu Gnjatovići, Lovinac, Gračac, postale su groblje pobijenih Srba. Ustaše su 29. jula i 2. avgusta 1941. godine od ukupno 150 stanovnika poklale 125. Selo životom zapustjelo. U nepopaljene kuće ubijenih Srba ustaše uselili Hrvate iz Rudopolja, Jasenova i Golica. U selu Komić ustaše su 01.

Romski portal

Poštovanje za Romske žrtve holokausta

Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH s poštovanjem se odnosi prema obilježavanju 2. avgusta, Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Holokausta u Drugom svjetskom ratu, saopštio je danas predsjedavajući ove komisije Borislav Bojić. Bojić je u pisanoj izjavi povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Holokausta u ime Zajedničke komisije za ljudska prava i u svoje ime zahvalio Misiji OEBS-a u BiH i drugim međunarodnim organizacijama za podršku romskim udruženjima. On je posebno zahvalio međunarodnim organizacijama za podršku Ženskoj romskoj mreži “Uspjeh”, koja organizuje posjetu Spomen-području Donja Gradina i odavanje počasti za oko 40.000 Roma ubijenih u sistemu koncentracionih logora Jasenovac i pokopanih u masovnim grobnicama na stratištu

Savez jevrejskih opština Srbije će pomoći finansiranje filma Lordana Zafranovića

Izvršni odbor SJOS na svojoj 141. sednici 29. jula u Beogradu, jednoglasno je doneo odluku da pomogne u finansiranju novog filmskog projekta Lordana Zafranovića. Zajedno sa Ministarstvom kulture, Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu i gradom Somborom, SJOS je odobrio sopstveno učešće u iznosu od 20.000 evra u produkciji filma “Porajmos”, u režiji Lordana Zafranovića. “Porajmos” je kratki igrani film po istoimenom romanu Dušana Savića, koji se bavi sudbinama tri glavna lika (mađarske Jevrejke Žuže, romskog violiniste Paganinija i nemačkog oficira Jozefa) u periodu 1944-1945. godine u Somboru i logoru Auschwitz-Birkenau. Ova priča – izrazita antiratna drama, na jedan novi način osvetljava dešavanja u Drugom svetskom ratu, prikazuje istorijski tačne prizore stradanja

Molitveno sećanje na Livanjske mučenike

Molitveno sećanje na nevine žrtve livanjskih Srba surovo pobijenih, ustaškom rukom, 1941. godine održaće se i ove godine.  Pomolićemo se za duše žena i dece koji su tada živi bacani u jame Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, muškaraca pobijenih kod sela Prolog, pobijene nejači u čelebićkoj školi, na livadi Trnovac, na području Kupresa…., njih preko 1600, od tek rođenih do u starosti onemoćalih. Tih dana, oko Ognjene Marije, nestale su zauvek cele srpske porodice, a u nekim selima od toga dana sve do danas više nema ni jednog Srbina. Pedeset godina nakon ovog zločina potmci su dostojno, u Spomen kapeli u Livnu, sahranili mošti stradalnika izvađene iz većine jama. Nažalost,

Od Sadilovačke crkve do bezdane Delić jame

Mi Jadovničani, u subotu 27. jula 2013, bili smo sa našom braćom, potomcima Sadilovačkih Novomučenika. Služen je parastos u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, u Sadilovcu na Kordunu, koju su 2009 obnovili braća Gvozdenovići iz Novog Sada, potomci žrtava. Jedan od njih, Dragan, svjedočio je u crkvi o zločinu koji se tu dogodio. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. jula. 2013. godine. Parastos je služio Otac Goran Slavnić, paroh plaščanski uz sasluženje Oca Nikole Malobabića, paroha koreničkog. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 15 godina) iz Sadilovca,

Spanish Law May Mean Moving Croatian Fascist Tombs

Srpski If Spain adopts a new historical memory law, the tombs of Croatia’s World War II Fascist leaders Ante Pavelic and Vjekoslav Maks Luburic may have to move to less prominent sites, or back to their native Bosnia. If Spain’s centre-left-led government adopts an announced law on historical memory, designed to deal with the memory of the Spanish Civil War of the 1930s, the tombs of the Croatian World War II Fascist leaders may have to be moved from their current prominent sites in Madrid and Valencia. The body of Croatian Fascist Ustasa leader Ante Pavelic lies now in the San Isidro cemetery in Madrid, while that of the commander

Upotreba jasenovačkog genocida – program pokolja i “pokajanja”

PROGRAM  POKOLjA  I `POKAJANjA` – Ako, papa hoće da posjeti Srbiju neka prvo pođe u Jasenovac da se pokloni. Tako rezonuje religiozno ravnodušan, istorijski i vjerski neobrazovan Srbin. Kao da je razlog ratovanja Hrvata protiv Srba plemenski prestiž i nacionalni nesporazum. Stranac može pomisliti da je Jesenovac mjesto pojedinačnog zločina radikalizovanog rimokatolika prema pravoslavnom Srbinu, a ne genocid nezapamćen u povijsti planete Zemlje – sprovođen u rimokatoličkoj državi Hrvatskoj sa blagoslovom i učešćem rimokatoličkog klira. Podsjetimo, hrvatski genocid nad srpskim narodom od početka 20. vijeka jedan je proces i poduhvat državne i dogmatske doktrine. Rimokato – lički rat programskog pomora i progona pravoslavnih i pravoslavlja sa Balkana i Jadranskog mora. Rimokatolički

U Spasićevom paviljonu, planiranom za muzej Holokausta, nalazi se teretana ,foto N.Fifić

Memorijalu ime po Sajmištu

Komisija za memorijalni kompleks odbila nacrt propisa Ministarstva rada. Matić: Neprihvatljivo da se kompleks zove Ustanova spomen-žrtve Komisija za Staro sajmište složila se na sednici u petak, uprkos disonantnim tonovima koji su se mogli čuti, da ne prihvati Nacrt zakona o ovom memorijalu koji je predložilo Ministarstvo za rad, uz korekcije Sekretarijata za zakonodavstvo, saznaju “Novosti”. – Članovi Komisije bili su za to da zakon bude “leks specijalis”, koji bi bio usvojen zajedno sa statutom kojim se jasno definiše autonomija muzeja koji će postojati unutar Memorijala – objašnjava za naš list Veran Matić, član Komisije. – Imovinski poslovi i uslovi za eksproprijaciju zemljišta na kome će se nalaziti Memorijal trebalo bi

Mile Vitković i Ognjen Ždrakanović prve žrtve genocida nad Srbima u Čapljini

Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 22. juna 2017. godine. Mile je bio istaknuti član sokolske organizacije i atletičar. Ognjen je bio seoski knez Prebilovaca i starešina sokolske čete u selu. Stradali su u prvoj polovini juna 1941, posle višednevnog prebijanja i mučenja u zgradi škole. Mile je tu i ubijen, a telo mu je bačeno u Neretvu. Ognjen je  teturrajući, se krvav i unakažen izašao na ulicu, pravo pred fratra Tugomira Soldu, člana ustaškog stana u Čapljini. Soldo ga u kasnijem sjećanju naziva “Ognjen, četnik iz Prebilovaca”, čime već na neki način opravdava zločin nad njim. Nije dozvolio  da Ognjena ubiju na

„Teško svakom svome bez svojega“ – pomognimo pokloničko putovanje na obeležavanje godišnjice stradanja sela Prebilovci u genocidu NDH

Komeserijat za izbeglice Srbije objavio je 12.jula preliminarnu listu projekata koje novčano podržava po prethodno objavljenom konkursu za obeležavanje važnih datuma iz istorije, značajnih za populaciju izbeglica, posebno datuma stradanja našeg srbskog naroda. Podržali su 31 projekat ali na spisku nema udruženja SND Prebilovci za obeležavanje godišnjice stradanja sela Prebilovci u genocidu NDH 6.avgusta 1941.godine. Milenko Jahura, predsednik ovog udruženja, kaže da je planirano pokloničko putovanje iz Beograda i Novog Sada za Prebilovce 5/6.avgust 2018.godine. „TEŠKO SVAKOM SVOME BEZ SVOJEGA… Mesta u autobusu od 73 mesta su popunjena, a nemamo novac na računu da platimo prevoz, kakva je situacija bila i prošle godine pa je na kraju rešena. Zahvalni smo Vladi Cuciću

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Kada će Srbija dobiti Memorijalni centar Staro Sajmište?

Onaj ko kontroliše prošlost – kontroliše budućnost. Onaj ko kontroliše sadašnjost – kontroliše prošlost. Ovaj citat preuzimam iz pogovora Zigmunda Baumana njegovom delu „Modernost i holokaust”. Naslov pogovora glasi: Dužnost, prisećati se – ali čega? Piše: Veran Matić Iako mislim/o da smo deo opštih mesta, ispravne uloge naših predaka, različiti oblici ponašanja društva, elite, lidera, u najmanju ruku zbunjuju, a bliži smo oceni da postoji svesna namera revizije. Više od deset godina mislio sam da učestvujem u jednom nacionalno i globalno nedvosmisleno važnom i činjenično potvrđenom projektu: priči o zločinima na Starom sajmištu u centru Beograda. Iako mi nikada nije padala na pamet kao moguća, kao da je ova dilema

1995. ponovila se 1941. – Milica Breberina

Život u drvenom okviru

Milica Breberina (85) iz Utinje pamti kako je život bio lijep kada na Kordunu nije bilo ratova Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. decembra 2017. godine. Sve bogatstvo usamljene osamdeset i petogodišnje Milice Breberine iz Utinje na Kordunu, stane u jedan drveni okvir. Na zidu sobe, poput neke ikone, Milica drži fotografiju svog muža Vlade sa sinovima Svetanom i Đurom. Namještaj, kuća, dvorište, voćnjak, vrt i njiva, za vremešnu Milicu manje su važni, moglo bi se reći i gotovo nevažni. Tako Milica ujutro, umjesto da obiđe skromno imanje i pogleda kakvo će biti vrijeme, prvo pogleda sliku svojih muškaraca. Ispod nje, na

Proslavljena krsna slava posvećena dabrobosanskim mučenicima

U Spomen-kapeli u Starom Brodu, gdje su ustaše ubile 6.000 Srba u proljeće 1942. godine, danas je proslavljena krsna slava posvećena dabrobosanskim mučenicima stradalim u Drugom svjetskom ratu. Protojerej Dragan Vukotić rekao je da je proslava slave počela prije četiri godine da bi se vjernici okupljali na ovom mjestu i sjećali na postradale Srbe. “Ovo je mjesto na kojem se može pokloniti precima koji su stradali na zvjerski način”, istakao je Vukotić. Svetu liturgiju danas je služilo sveštenstvo Srpske pravoslavne crkvene opštine Višegrad, a domaćin slave bio je Željko Đuričić iz Starog Broda. Predsjednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj istakla je značaj da se govori o stradanju

Milorad Ćebić, Kapela na mestu zločina

Sakrili masakr 6.000 Srba zbog bratstva i jedinstva

Sećanje Milorada Ćebića, jednog od malobrojnih preživelih svedoka ustaškog pira u Starom Brodu u aprilu 1942.Zaklano i 72 Ćebićevih rođaka, najmlađi imao sedam dana. Devojke u samrtnom zagrljaju skakale sa stene Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. februara 2016. godine. Slika dugih devojačkih belih košulja koje se rascvetavaju u mutnozelenoj nabujaloj Drini kao cveće na vodenom grobu neprestano se vraća u sećanje Milorada Ćebića (83), jednog od retkih preživelih svedoka ustaškog zločina u Starom Brodu u aprilu 1942. godine. On i dalje čuje krike srpskog zbega u zamci između planine i reke koje je slušao kao desetogodišnjak. – Crna legija Jure Francetića

Srpska djeca u Jasenovcu

Djeca iz Divosela u koncentracionim logorima NDH – slike koje nikada na blijede

Na ubogom panju moga zavičaja, Ne čuje se pjesma veselja i žetve.[1] Divoselo, srpsko selo u opštini Gospić ušlo je u istoriju kao najveće stratište  i  grobnica  srpskog  naroda  05.augusta 1941. godine. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8. septembra 2018. godine. „Ni na jednom stratištu u Lici, pa ni jednog datuma u toku 2.svjetskog rata nije palo toliko žrtava kao u Divoselu 5. augusta 1941.godine. I ne samo po broju žrtava,  nego i bestijalnosti i zločinačkoj  strasti  kakvom  je  počinjen“.[2] Danas, 70 godina poslije, tragajući po spaljenim ognjištima za onima koji su nekada živjeli u Divoselu, ne nailazi se na preživjele, niti

Čak 1.171 fratar učestvovao u klanju i ubijanju Srba, a papa bi da bez pokajanja poseti Srbiju

NIKOLA PAVELIĆ ŠUBAŠIĆU: KAD SVET SAZNA ZA ZLOČINE USTAŠA – NE ZNAM ŠTA ĆE BITI SA NAMA HRVATIMA * Američki izvori navode da je u klanju i ubijanju Srba učestvovalo 1.400 fratara. Ante Pavelić ih je odlikovao za „visoke” zasluge u NDH u genocidnom uništavanju srpskog naroda * Lični Hitlerov prijatelj – Nemac Herman Nojbaher – u knjizi „Specijalni zadatak na Jugoistoku 1940-1945“ svedoči: „Posle raspada Jugoslavije „buknuo je hrvatski ratni pohod osvete i uništenja pravoslavnog srpstva, koji spada u najsvirepije akcije masovnog ubistva cele svetske istorije… Kad vodeći ljudi ustaškog pokreta tvrde da su zaklali milion Srba, to je samohvalisavo preterivanje. Prema izveštajima koji su meni stigli, cenim broj zaklanih bez odbrane na tri četvrti miliona (750.000)“

Kameni cvet

Tišina je prekrila zelenu travu. Ne čuje se čak ni šuštanje vode u blizini. Ogroman spomenik „Kameni cvet“ stoji kao simbol jednog strašnog vremena i stravičnih zločina počinjenih na tom mestu. Podignut u znak sećanja na sve žrtve neljudskog terora u periodu između 1941.–1945. godine. Tačan broj žrtava se ne zna, jer je sva dokumentacija o tome izgubljena, spaljena i uništena. Jasenovac. Čak i dok kucam ova slova drhtim…. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 09. jula 2016. godine. Logor je po svom načinu izgradnje ličio na nacističke logore, ali je razlika u tome što su nacisti nastojali maksimalo iskoristiti logoraše za rad,

Stradanje Srba u Starom Brodu

U Starom Brodu, petnaestak kilometara kanjonom Drine ispod Višegrada, 17. juna 2011. godine održan je pomen za 6.000 nevino ubijenih Srba s proljeća 1942. godine, od strane zloglasne ustaške «crne legije», u čijim redovima je bio znatan broj muslimana. Čin osvećenja temelja, krsta i zvona male kapele, čija je gradnja počela u maju prošle godine, obavio je arhijerejski zamjenik Mitropolita dabrobosanskog Nikolaja, Milorad Ljubinac, uz sasluženje pet sveštenika i jednog monaha Eparhije dabrobosanske. Podsjećajući na ovaj stravični i masovni zločin predsjednik Predsjedništva BORS-a, Dražen Perendija je dodao da su u isto vrijeme nizvodno prema Bratuncu ustaše zvjerski pobile 3.000 Srba. U kratkoj besjedi Milorad Ljubinac je rekao da nas naša

Glina (ilustracija)

Protojerej glinske crkve: Nigde nije lako biti Srbin

Ni u Beogradu, ni u Glini nije lako biti Srbin, samo su iskušenja različita i trudimo se da budemo sve to što nije lako, prvenstveno ljudi, pa potom Srbi, kaže protojerej eparhije Gornjokarlovačke Slobodan Drakulić u razgovoru za “Tanjug” na mestu nekadašnjeg Spomen doma, u znak sećanja na zločin počinjen nad Srbima jula 1941, a danas Hrvatski dom. Najveći masovni zločin nad civilnim stanovništvom van koncentracionih logora u Evropi, prema rečima Drakulića, desio se u pravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice u Glini 1941. godine, nakon formiranja NDH kada je ubijeno 1.764 Srba. Nedugo nakon što je izvršen taj zločin i sama crkva je porušena i spaljena, a jedino što je ostalo

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari.

Položeni vijenci na Kozari

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanik predsjednika Srbije i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, delegacija Vlade Srpske na čelu sa potpredsjednikom Srebrenkom Golić, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari. Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog

Parastos u znak sjećanja na nekoliko stotina Srba iz Popovog polja

U okviru obilježavanja Sedmice vidovdanskog stradanja u znak sjećanja na nekoliko stotina Srba iz Popovog polja, kod Trebinja, koje su ustaše krajem juna 1941. godine bacile u jamu Jagodnjaču, u spomen-kapeli u Veličanima služen je parastos. Potomci žrtava prisjetili su se svojih najbližih, koji su na prevaru odvedenu sa svojih imanja, mučeni i živi bacani u jamu. Posmrtni ostaci žrtava su 1990. godine ekshumirani i sahranjeni u spomen-kapeli u selu Veličani. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/06/28/tvclip028976.mp4 Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Spomenici žrtvama ustaških zločina u Hercegovini stalno na … Kalendar genocida: 11. avgust 1941. i 1942. Stradanja Srba … 77. godina od Vidovdanskog pokolja Srba u Donjoj Hercegovini

tesla_smiljan.jpg

Prenosimo: Bezimena grobnica 500 ubijenih Srba

Već četiri godine posetioci Memorijalnog centra u Smiljanu ne mogu da dobiju odgovor na pitanje ko je sahranjen u ogromnoj grobnici pored crkve HRVATI SKRIVAJU ZLOČINE: Grobnica bez obeležja u Smiljanu Napomena uredništva portala Jadovno 1941. : Ovaj prilog je prvi put objavljen na portalu 02. februara 2011. godine. Kad je pre četiri godine otvaran Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu, nije valjda bilo posetioca koji nije upitao – ko je sahranjen u ogromnoj grobnici pored crkvice u kojoj je služio otac velikog naučnika Milutin Tesla jer na grobnici nema nadgrobne ploče. Nestala je sa tog mesta još za vreme proteklog rata. Pošto je svečanom trenutku otvaranja Centra prisustvovao i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala