arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo “Otkosom” novembra 1991.

Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni „Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.“ (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9). Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Autor: Danka Kojadinović English Preživeo sam Jasenovac 1941. i „Otkos“ na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata

Savo Štrbac: Čiji je vojnik bio hrvatski „branitelj” Nenad Krstić

Da li je Nenad stvarno poginuo kao hrvatski vojnik ili su njegova pogibija i sahrana bile u funkciji žestoke kampanje koja je u to vreme vođena upravo oko Vukovara. „Ako otvorimo popis Muzeja žrtava genocida sa sedištem u Kragujevcu ili popis žrtava, Dokumentaciono-informacionog centra ’Veritas’ Save Štrpca, pod rednim brojem 2858. pronaći ćemo ime Nenada Krstića”, piše na početku teksta „Sramota JNA koju srpska strana i danas skriva, Srbijanski ročnik prebjegao u hrvatsku vojsku s transporterom JNA”, nedavno objavljenog na proustaškom portalu „direktno.hr”. Tekst potpisuje Tanja Belobrajdić, inače bivša supruga Tome Duića, upravnika po zlu čuvenog ratnog logora „Lora” u Splitu, u kojem je i ona mučila zarobljene Srbe i

Godišnjica evakuacije Srba iz 26 sela požeške kotline

Tačno u podne, 29. oktobra 1991. godine, pripadnici požeške civilne zaštite i policije počeli su sprovoditi Naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega. U pisanoj Naredbi, koja je dan ranije izvješena na javnim mjestima, konstatuje se da “u posljednje vrijeme četničke terorističke snage i jedinice JA sve više ugrožavaju svojm borbenim djelovanjem civilno stanovništvo u zapadnom dijelu opštine Slavonska Požega” i da se evakuacija sprovodi “u cilju zaštite njihovih života i omogućavanja uspiješnije odbrane odbrambenih položaja naših (hrvatskih) snaga na tom području”. Evakuacijom, koju je

U GREĐANIMA SLUŽENA LITURGIJA I POMEN UBIJENIM MJEŠTANIMA

U Gređanima, kod Okučana, danas su povodom hramovne slave Svete Petke, služeni liturgija i pomen Srbima iz ovog sela koje su od 1991. do 1995. godine ubile hrvatske snage, te ustaše u Drugom svjetskom ratu od 1941. do 1945. godine. Piše : Milomir SAVIĆ Liturgiju i pomen služili su sveštenici Ognjen Tendžerić i Dragan Antonić, potvrđeno je Srni u Eparhiji pakračko-slavonskoj. Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan je 2016. godine osveštao u starom dijelu Crkve Svete Petke u Gređanima spomen-ploču u znak sjećanja na 18 ubijenih Srba 1991-1995. godine iz ovog sela. Na spomen-ploči ispisana su imena ubijenih mještana – Draginja i Đuro Čalić, Milka i Rada Gaćeša, Rajko Gljivica, Savo

Nestali.jpg

Linta: Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata

Linta ističe da Srbija treba da zahtjeva da Hrvatska objavi nacionalnu pripadnost 1869 nestalih građana koliko ih se nalazi na zvaničnom hrvatskom spisku. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata. „Predstavnici hrvatske vlasti u javnosti godinama iznose podatak o 1869 nestalih građana Hrvatske ali uporno odbijaju da kažu da od toga broja više od 1100 su nestali Srbi a manje od 800 su nestali Hrvati. Pored toga, Hrvatska više od 7 godina odbija da na svoj zvanični spisak doda 630 nestalih Srba koje je 2013. godine

Savo Štrbac: Splitski glumac i plejboj Nikša Župa, trgovac smrću

Sva je prilika da se rešenje tog problema (i još ponešto) nalazi u „tajnom” dosijeu HV-a o rezultatima uviđaja s mesta pada aviona. Nikša Župa je rođeni Splićanin i dugogodišnji pozorišni rukovodilac, koji je u drugoj polovini osamdesetih radio kao direktor HNK u Splitu. Javnosti je poznat kao producent svečanog otvaranja i zatvaranja zagrebačke Univerzijade, održane 1987. godine, a zatim je postao dekan Akademije dramskih umetnosti u Zagrebu i direktor Opere i Baleta u Ljubljani Pre neki dan, 3. oktobra, splitska „Slobodna Dalmacija” objavila je poduži intervju sa slovenačkim novinarom Matejom Šurcom, koji je pre nekoliko godina zajedno s kolegom Blažom Zgagom napisao knjigu-trilogiju „U ime države” o krijumčarenju oružja

Policija privela sedam meštana Negoslavaca na informativne razgovore

Prema informacijama meštana Negoslavaca, rano jutros, policija je bez prethodne najave, upala u kuće nekoliko stanovnika tog mesta, izvršila pretres kuća te ih s lisicama odvela na informativne razgovore, vezano uz saznanja o ratnim zločinima iz 1991. godine. Kako je potvrdio načelnik opštine Negoslavci Dušan Jeckov, radi seo sedam osoba, meštana Negoslavaca, mahom starosti oko 70 godina. Dodao je da za sada nemaju konkretnih informacija da li su osobe privedene u svojstvu svedoka ili osumnjičenih za pojedina krivična dela. Jeckov je istakao da se me slaže sa načinom na koji je postupljeno u slučaju privođenja dodajući da to izaziva strah među stanovnicima opštine. “Svako ko je odgovoran za bilo koji

SKANDALOZNA PREDSTAVA USRED BEOGRADA: Srpsku zastavu bacili pod noge, svoj narod optužili za genocid!

Srpsku javnost zgranula je predstava “Srebrenica, kad mi ubijeni ustanemo, liturgija”, koja je odigrana u Centru za kulturnu dekontaminaciju i u kojoj je oskrnavljena srpska zastava, koja je na kraju bačena na pod i išarana imenima navodnih hiljada pobijenih Bošnjaka. U predstavi se podgreva haški mit o genocidu u Srebrenici i srpskom narodu nameće kolektivna krivica. Da sve bude još tragičnije, u predstavi glume poznati srpski glumci Ivan Jevtović i Boris Milivojević (u ulozi Ratka Mladića), kao i operska pevačica Katarina Jovanović. Producent je Helsinški odbor za ljudska prava, koji finansira Soroševa fondacija, a uz podršku kancelarije Fondacije “Hajnrih Bel” u Beogradu, Nacionalne zadužbine za demokratiju, ambasade Kanade i Evropske

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Ovo je istina o narodnom heroju Milanu Tepiću

– Jedanput ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – jedna je od najcitiranijih rečenica u srpskom jeziku kad god neko želi ponešto da kaže o herojstvu. Izrekao ju je major JNA Milan Tepić iz potkozarskog sela Komlenca. S obzirom na istorijski kratku distancu u odnosu na rat u kome je i Tepić herojski poginuo, vodile su se rasprave o njegovom podvigu, ali zvaničnih dilema nije bilo – on je poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije i prvi heroj Republike Srpske. Dana 29. septembra 1991, u 34. godini života, u Bjelovaru u Hrvatskoj, poginuo je

Drvar: Pomen za poginule srpske borce i civile iz sela Podovi

U mjesnoj zajednici Podovi kod Drvara danas je služen parastos za deset poginulih boraca Vojske Republike Srpske i civilnih žrtava proteklog rata iz ovog sela. – Odali smo počast, položili vijence i prislužili svijeće za pokoj duša naših 10 Drvarčana iz sela Podovi koji su živote dali boreći se za otadžbinu – rekla je Srni načelnik opštine Drvar Dušica Runić. Predsjednik Boračke organizacije Istočni Drvar i Drvar Miladin Bajić rekao je da je ovaj grad tokom posljednjeg rata imao više od 300 poginulih i 1.260 ranjenih, od kojih je 600 teško. Vijence su, pored članova porodica, položile delegacije opština Drvar i Istočni Drvar, boračke organizacije ove dvije opštine, predstavnik Konzularne

Srbija da pokrene pitanje osuđenih Srba iz Trpinje; Zoran Gajanin prolazi torturu u Lepoglavi

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta traži da Srbija pokrene pitanje 10 osuđenih Srba iz sela Trpinja kod Vukovara koji nevini trunu u hrvatskom zatvoru više od 7 godina jer nisu imali fer i pošteno suđenje. Trpinjski Srbi su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne za navodni i izmišljeni ratni zločin u montiranom sudskom procesu bez ijednog materijalnog dokaza i bez svjedoka koji su prisustovali događaju. Sud apsolutno nije dokazao da je neko od osuđenih Srba ubio ili maltretirao hrvatske civile i ratne zarobljenike što samo potvrđuje da se radi o etnički motivisanom hrvatskom pravosuđu. Hrvatska planski i smišljeno radi od završetka rata do danas na procesuiranju što većeg broja

Miloš Ković: Pokušaj prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa kao upozorenje

U srednjem veku kada je građena Bogorodica Ljeviška, pojašnjava prof. Ković, nijedan istorijski izvor ne potvrđuje postojanje Albanaca na području Kosova. Istoričar i profesor Univerziteta u Beogradu Miloš Ković izjavio je danas da najnovije pisanje “Kohe” o srpskim manastirima kao kosovskom nasleđu, više nikoga ne može da ostavi ravnodušnim i da je veza Albanaca sa Ilirima nepostojeća. Ković je ocenio da je pokušaj prisvajanje srpskog kulturnog nasleđa samo dokaz i potvrda onoga što bi moglo da se desi srpskim svetinjama ukoliko Srbi i Srbija odustanu od Kosova i Metohije. Ovo je najjasniji dokaz šta nam se sprema, upozorio je Ković u izjavi za Kosovo Onlajn, i istakao da je ključno

Od zločina na Koranskom mostu prošlo 29 godina

Danas se navršava 29 godina zločina na Koranskom mostu u Karlovcu – od jednog od prvih ratnih zločina nad pripadnicima JNA, a procesuirano je samo jedno lice, saopštio je Informaciono dokumentacioni centar “Veritas”. Za ovaj zločin je hrvatsko pravosuđe tokom 23 godine dugog suđenja procesuiralo samo jedno lice, istovremeno praveći od njega žrtvu i heroja, navode iz “Veritasa”. Pripadnici MUP-a i Zbora narodne garde Hrvatske su 21. septembra 1991. godine ispred mosta na rijeci Korani zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište”, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, u to vrijeme jedine legitimne i regularne vojske u SFRJ. Nakon obećanja hrvatske strane

Kapetan Dragan osnovao fondaciju za pomoć NEPRAVEDNO OSUĐENIM SRBIMA (VIDEO)

Fondacija „Kapetan Dragan“ juče je zvanično počela sa radom u Beogradu. Baviće se svim slučajevima nepravedno osuđenih Srba u celom svetu. Ujedno je pokrenuta i televizija koja će se baviti radom fondacije, ali i kulturno-obrazovnim programom. Glavni i odgovorni urednik televizije će biti voditelj Radomir Počuča. „Sva snaga fondacije će biti usmerena da se izborimo sa nepravdom nad Srbima koji robijaju, a nevini su. Jedini greh im je što su Srbi pa zato trunu po kazamatima u svetu. Biće borba za svakog pojedinca“ – rekao je Počuča. Organizacija će se takođe baviti socijalnom i civilnom zaštitom i pružaće pravnu pomoć svim diskriminisanim i osuđenim pripadnicima našeg naroda. Okupljenima se obratio

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 18. i 19. septembar 1995. Zločini nad Srbima u akciji HV-a “Una 95”

18. i 19. septembra opštine Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad izgubile su 54 civila i 50 vojnika i pripadnika MUP-a. Na prostoru od Novog Grada do Kozarske Dubice za dva dana borbi protiv specijalnih snaga hrvatske vojske palo je oko 12 000 projektila raznih kalibara. Materijalna šteta u pomenutim opštinama bila je milionska. Vezane vijesti: Marko Janković: Odbrana zapadno krajiških opština septembra 1995. godine

Bozica_Zivkovic_Rajilic.jpg

Rajilić: Bošnjaci još žive u ratnim devedesetim godinama

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić ocijenila je kao krajnje neprihvatljiv pokušaj stotinjak Bošnjaka da na platou Vlašića spriječe obilježavanje stradanja 21 ubijenog srpskog borca, i istakla da to samo pokazuje da Bošnjaci izgleda i dalje žive u ratnom vremenu devedesetih godina prošlog vijeka. – Neprihvatljiv je bilo kakav pokušaj obilježavanja stradanja Srba na Vlašiću i nošenje ratnih zastava takozvane Armije BiH. Bošnjaci traže priliku i povod kada će ponovo napraviti nemire na ovim prostorima koji bi mnogo koštao oba naroda, ali oni toga izgleda nisu svjesni – rekla je Rajilićeva Srni. Rajilićeva je rekla da treba omogućiti svuda da se dostojanstveno obilježava stradanje srpskih boraca u

Parastos na Vlašiću pokušali spriječiti Bošnjaci sa ratnim zastavama

Parastos na platou Meokrnje na Vlašiću za 21 srpskog borca koje su ubili pripadnici muslimanskih snaga u proteklom ratu danas je pokušalo da spriječi stotinjak Bošnjaka, koji su stigli sa ratnim zastavama Armije RBiH. Do većih incidenta nije došlo zbog pribranosti učesnika okupljanja i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji nisu nasjeli na provokaciju Bošnjaka jer su donijeli ratne zastave na mjesto velikog stradanja srpskih boraca, javio je dopisnik Srne. Ovo mjesto na platou Vlašića pripada Republici Srpskoj i tu se već drugu godinu služi parastos za 21 srpskog borca koji su stradali u muslimanskim ofanzivama na ovu kotu 1992. i 1994. godine. Međutim, danas su se pojavili i

Parastos za 13 srpskih boraca, ni danas se ne zna kako su stradali 1995.

Za 13 srpskih boraca stradalih na planini Klekovači u poslednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu služen je parastos u Crkvi Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana na Ataševcu kod Drvara. Budući da su stradali vojnici bili i planinari, Planinarsko društvo „Trinaest runolista” organizovalo je memorijalni uspon na Klekovaču, prenosi RTRS. Sveštenik Saša Crljić izjavio je ranije da je tih 13 srpskih boraca nestalo na toj planini u septembru 1995. godine, posle pada Drvara. Posmrtni ostaci 12 boraca pronađeni su nekoliko godina kasnije i identifikovani, a za jednim se još traga. Način na koji su zarobljeni i stradali nije poznat, ali porodice traže da se utvrdi kako su izgubili živote, prenosi Tanjug. Izvor:

Selo_Grubori.jpg

Savo Štrbac: Milanovićevo sunce tuđeg neba

Znaju izbegli Gruboričani da „sunce tuđeg neba ne greje kao što ovo greje”, ali se sećaju i poziva  Tuđmana od 5. avgusta 1995… Oni koji su ga poslušali bili su prevareni i ubijeni. „Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,/ Neće vas grijat ko što ovo grije;/ Grki su tamo zalogaji hljeba/ Gdje svoga nema i gdje brata nije.” Ove Šantićeve stihove izgovorio je hrvatski predsednik Zoran Milanović 25. avgusta u Gruborima, na komemoraciji srpskim žrtvama pred visokim zvanicama, među kojima su bili i potpredsednici hrvatske vlade Hrvat Tomo Medved i Srbin Boris Milošević, predsednik SDSS-a Milorad Pupovac i specijalni izaslanik predsednika Srbije za pitanje nestalih Veran Matić, te nekoliko rođaka žrtava,

Milan Ružić

Milan Ružić: Srbi na promociji antisrpskog filma u Veneciji

U Veneciji je pre nekoliko dana prikazan film Jasmile Žbanić „Kuda ideš, Aida?“, kažu ozbiljan konkurent za „Zlatnog lava“ ove godine. E sad, pored očekivane situacije da će ovaj film biti propraćen, kao što i jeste, potenciranjem diskursa o „genocidu“ u Srebrenici, postoji još nešto o čemu valja pisati. Naime, u ovom, slobodno možemo tvrditi ako znamo definiciju genocida, revizionističkom filmu, pored apsolutno očekivanog Emira Hadžihafizbegovića (jer kako on da propusti pljuvanje po Srbima?) igraju i bračni par iz Srbije Boris Isaković (glumi Ratka Mladića) i Jasna Đuričić (igra naslovnu ulogu). Istini za volju, Isaković i Đuričić su zaista dobri glumci koji, međutim, svoj talenat, sebi dajem za pravo da

Zgarišta srpskih kuća u Medačkom džepu poslije akcije hrvatske vojske

Parastos Srbima ubijenim u akciji ”Medački džep” (Najava)

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica ”Suza” sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993 godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u srijedu 09. septembra 2020. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem, Predsjednica: Dragana Đukić Vezane vijesti: Podsećanja: Lekar

Godišnjica NATO agresije na Republiku Srpsku

Na današnji dan 1995. počela je NATO agresija na Republiku Srpsku u kojoj je ubijeno više od stotinu civila. Broj ubijenih civila i vojnika od strane NATO pakta neće nikada biti precizno utvrđen jer stanovništvo i danas umire od malignih bolesti kao posledica korištenja municije sa osiromašenim uranijom. U jeku ratnih dejstava i borbe za odbranu Republike Srpske, na Vojsku Republike Srpske, a koja je držala front od oko 1100 kilometara, obrušio se pored takozvane „Armije BiH“, HVO-a i vojske Hrvatske, još jedan neprijatelj. 30. avgusta 1995. godine je počela NATO agresija na Republiku Srpsku pod nazivom „Namerna sila“. Agresija je prekinuta 12. i 13. septembra zbog lošeg vremena, a

Godišnjica stradanja goraždanskih Srba u Kukavicama

Gorjelo je i nebo i zemlja, a krv je tekla asfaltom dok su ubijani goraždanski Srbi na ovom mjestu 1992. godine. U mjestu Kukavice kod Rogatice, 27. avgusta 1992. godine ubijeno je 25, a ranjeno 80 goraždanskih Srba, uglavnom civila, koji su u vozilima bježali pred muslimanskom ofanzivom. Najstarija žrtva bila je baka Tankosava Gavrilović stara 82 godine, dok je najmlađi ubijeni Milan Đurović bio beba „stara“ svega nekoliko mjeseci. „Gorelo je i nebo i zemlja, a krv je tekla asfaltom dok su ubijani goraždanski Srbi na ovom mjestu 1992. godine“, svjedoči Veljko Lasica koji je tada, iako teško ranjen, vozio skoro sve do Rogatice automobil u kome su se nalazile njegove takođe ranjene

Filip Škiljan: Popis će pokazati demografsku katastrofu

A ona će se ticati ne samo srpske zajednice nego i većinskog naroda. Prema podacima o županijama koje je HGK objavio 2019., samo u Sisačko-moslavačkoj županiji je broj stanovnika od 2011. do 2017. smanjen za 20.000 ili jedan veći grad. Piše: Nenad Jovanović U izdanju Srpskog narodnog vijeća, županijskih manjinskih vijeća, SKD-a Prosvjeta i Zajedničkog veća opština unazad nekoliko mjeseci pojavile su se knjige vezane uz prošlost Srba Imotske krajine, Koprivničko-križevačke županije i sela Ostrova kod Vukovara. O tome razgovaramo s Filipom Škiljanom, znanstvenim suradnikom u Institutu za migracije i narodnosti te autorom niza knjiga ostvarenih u suradnji sa SNV-om i županijskim vijećima. Koliko su za srpsku zajednicu značajne knjige

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala