arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Livno: Sjećanje na 1.600 Srba stradalih na Ognjenu Mariju (FOTO)

Sveta liturgija služena je danas u Spomen-kapeli-kosturnici u Livnu povodom obilježavanja 79 godina od kada su ustaše pobile 1.600 Srba u Livanjskom polju. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da su ustašnje od Ognjene Marije do Ilindana 1941. godine, tokom Drugom svjetskog rata, pobile 1.600 Srba. On je istakao da je to bilo jezivo stradanje Srba sa područja Livna koje su komšije Hrvati odvodili od kuća i žive bacali u jame bezdanke na Dinari i Kamešnici gdje su skončavali živote u najvećim mukama. – Iz jame Ravni dolac poslije četrdeset dana izvađeno je 14 Srba koji su kasnije i svjedočili o preživjelim mukama – istakao je paroh livanjski. Prema njegovim

Dan kada su me bacili u jamu

“Ne sećam se uopšte kako sam iz pećine dospela u jamu, niti ko me je tačno od komšija bacio u provaliju. Majka i sestra su mi pričale da su mislile kako sam mrtva pošto sam imala grdnu ranu na glavi. Kažu da mi se mozak video i da je krv šikljala na sve strane, a imala sam tada samo deset godina. Do danas mi je ostao ožiljak na desnoj slepoočnici, deo lobanje mi fali, a mozak mi štiti samo koža. Tek posle pet dana sam se, kažu, osvestila i počela da dozivam majku. Preko mene je bilo mrtvog naroda, jedva su me izvukli ispod njih …” Stravično sećanje kazuje nam

Sandra Blagić: Časni krst na Dinari

Tog krvavog ljeta na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine mještani sela Donji i Gornji Rujani, nisu ni slutili da će njihove prve komšije Hrvati, ustaše, počiniti stravičan Pokolj. Autor: SANDRA BLAGIĆ, 13.04.2019. Tog vrelog ljetnjeg dana komšije Xrvati, vrata do vrata, sa kojima su do juče dijelili hljeb, svoje komšije Srbe odveli na klanje.Naivne majke, bake i djeca, povjerovali su svojim komšijama kako ih vode na prisilni rad u Dalmaciju.Gonili ih uz Dinaru, bez kapi vode i korice hljeba. Nedaleko od same jame nalazi se Sajdina pećina odakle su prozivali porodice i vodili ih nad jamu. Neke su udarali, gurali a neke majke su same skakale sa svojom djecom

Ognjena Marija Livanjska

NAJAVA: Sećanje na Livanjske mučenike

Sa krajem jula, bliže se i dani kada se sećamo naših predaka postradalih u danima oko Ognjene Marije 1941. godine. Od tada, na tužnu godišnjicu, molitvenim okupljanjima sećamo se njih i tog mučeničkog stradanja. Gde god da smo danas na planeti, mi njihovi potomci, pomolićemo se za njihove duše zajedno ili sami, u hramu ili pokraj spomenika na nekom od njihovih stratišta. Zlog leta 1941. godine, žene i deca su živi bacani u jame Dinare, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, muškaraci su pobijeni kod sela Prolog, nejač sela Čelebić pobijena je u seoskoj školi, a ubijani su i na livadi Trnovac, na području Kupresa. Preko 1600 civilnih žrtava, od tek rođenih do

Patrijarh primio predstavnike Udruženja Ognjena Marija Livanjska

Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Irinej primio je 17. jula 2020. godine u Patrijaršiji srpskoj u Beogradu predstavnike Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha, Udruženje Ognjena Marija Livanjska, u saradnji sa Televizijom Hram i hramom Svetog Save na Vračaru, nedavno je beogradskoj publici predstavilo kratak istorijski presek života livanjskih Srba kroz izložbu, dokumetarni film i knjigu o mučeničkom stradanju leta 1941. godine. Na blagoslovu i širokoj podršci tom događaju, kao i na neposrednoj pomoći Fonda Patrijarha srpskog Pavla u oslikavanju spomen-kapele Svete velikomučenice Marine, u porti pravoslavne crkve u Livnu u čijoj kripti su pohranjene mošti livanjskih mučenika, patrijarhu Irineju najiskreniju zahvalnost livanjskih Srba preneo je predsednik

Pogledajte FILM: Stradanje i vaskrsenje livanjskih Srba

Pozivamo vas da odgledate dokumentarni film Stradanje i vaskrsenje livanjskh Srba, autora đakona Radomira Vrućinića. Film je sniman u Livanjskom polju tokom 2018. godine, a sadrži i razgovore sa mnogim akterima koji su živi svedoci ili istraživači istine o stradanju livanjskih Srba. Ulaskom nemačkih trupa u Zagreb, 10. aprila 1941. godine proglašena je Nezavisna Država Hrvatska pod vođstvom Ante Pavelića i ustaškog pokreta. Već tokom aprila, vlasti NDH donose rasne zakone, kojima se Srbi, Jevreji i druge nehrvatske zajednice stavljaju van zakona. Sa proglašenjem NDH, dolazi i do uspostave ustaške vlasti u Livnu i okolini. Ubistva su počela već 6. juna 1941. godine, kada je u jamu bačen Gubinski sveštenik

Slobodan Antonić: O brojevima i pokolju – odgovor Mišini

Ako ne možemo dostojno da obeležimo srpska stratišta i grobišta po NDH 2.0, šta nas sprečava da to uradimo u Beogradu? Deo odgovora su naše bezumne mape uma. A deo je, izgleda, i „struka“. Na moj članak Jasenovac u Beogradu reagovao je Veljko Đurić Mišina tekstom Odgovor Slobodanu Antoniću ili kada nešto ne znaš, pitaj one koji znaju. Mišina i ja se, očigledno, razlikujemo u shvatanju javnog zadatka inteligencije. On misli da je glavni zadatak intelektualca da čuva znanje o nekoj temi. Svako ko hoće o toj temi nešto da zna ili kaže u javnosti, treba najpre da se obrati „čuvaru znanja“, a ovaj će mu preneti šta o tome

Priča za sva vremena – Jama

Ovo nije priča za svačiji stomak. Ali je za svačije srce. Priča je ovo koju ne zna mnogo ljudi. A stara je skoro osamdeset godina i pred vama je ne zbog jubileja. Već zbog… srca. Ona počinje u Livanjskom polju. Jugozapad Bosne, negde između Dinare i Golije, kad gledate jug i sever, odnosno između Tušnice i Šatora kad gledate istok i zapad. M? Nisu nas na geografiji učili gde je šta? Dobro, da probamo onda ovako. Baka mi je rođena na pravoslavni praznik Ognjena Marija. Išao sam u školu Ivan Goran Kovačić. Naizgled, nema to nikakve veze jedno s drugim, osim što je svoje najpoznatije delo, o ustaškim zločinima, “Jama”,

Gospava Cijetić, udata Bošković, zvana Prndža: "Da prostiš, ja sam bila u drugom stanju kad me bacilo u jamu..."

Prndža

I ovaj zapis datira iz ljeta 1990. godine. Život joj je ponajviše prošao u samotinji i čamotinji. Sad samuje u Čaprazlijama. Suva kao grana i laka kao perce, a još se ne povija pod bremenom od sedamdeset i pet godina. Živi od dolaska do dolaska sina kojeg je život odavde ispod Drine odveo i udaljio. Krivo joj što unuka ne može češće viđati, ali se ne žali — navikla na patnju i odricanje. Dok govori, stalno je zagledana nekud u daljinu, dolje niz Livanjsko polje, niz samo njoj znane i vidljive drumove niz koje su toliki njeni, dragi i bliski, nepovratno otišli i nestali u krvavim tminama i životnim magluštinama:

Gradići kod Velike Gorice

DAN KADA JE STVORENA NAJKRVAVIJA DRŽAVA U ISTORIJI BALKANA

Fašistička Nezavisna Država Hrvatska /NDH/, na čelu sa ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem, koja je bila ratni saveznik nacističkog vođe Adolfa Hitlera, formirana je na današnji dan 1941. godine. Na radiju je pročitan poziv narodu dotadašnjeg potpredsjednika jugoslovenske vlade Vlatka Mačeka da se pokori njemačkoj vojsci i podrži ustaše, koje su odmah počele teror nad Srbima, Jevrejima i Romima. Do jeseni 1941. u Srbiju je protjerano oko 200.000 Srba. Pravoslavni Srbi su, sa blagoslovom Vatikana i Rimokatoličke crkve u NDH, prisilno prekrštavani, a najdrastičniji oblik terora nad Srbima, Jevrejima i Romima bili su masovni pokolji. Samo u Jasenovcu usmrćeno je više stotina hiljada ljudi. Ta najveća “fabrika” smrti u Drugom svjetskom

Episkop Sergije u Livnu: Ne zaboraviti 20.000 ubijenih Srba

Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije poručio je danas u Livnu da ne smije biti zaboravljeno stradanje srpskog naroda od ustaša, koje su u ovoj eparhiji u Drgom svjetskom ratu ubile i zaklale oko 20.000 Srba, a samo u Bihaću između 12.000 i 14.000. Vladika Sergije služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Spomen-kapeli u Livnu gdje je danas stigao Časni krst iz Jerusalima i plaštanica iz Rusije, te je u besjedi podsjetio da su ustaše ubijene livanjske Srbe, kojima je napravljena ova kapela, bacili u jame Livanjskog polja. – Upravo oni koji su klali, godinama su to zataškavali. Posle tog klanja, nažalost, zavladalo je bezbožništvo – rekao je vladika Sergije

Stradanje Srba dobilo ime: Pokolj je srpski Holokaust

Ono što nema ime ne postoji, reči su kojima su se vodili u Udruženju “Jadovno 1941.” koji su, “kad već neće niko drugi”, javnosti predstavili termin koji bi u svetu za srpske žrtve značilo što i Holokaust (Šoa) za jevrejske. “Svoje ime i prezime imaju žrtve, imaju ga i zločinci, a ime imaju i maljevi, noževi, srpovi… kojima su Srbi ubijani u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj, samo taj stravični događaj nema ime, i mi smo odlučili da to promenimo. Zvaće se Pokolj (sa velikim P), i trebalo bi da ga tako ubuduće nazivaju svi koji ga koriste, od novinara do istoričara koji se tim pitanjem bave”, rekao je na konferenciji

Najava: Sveta Arhijerejska Liturgija i doček Časnog Krsta u Livnu

Dar Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Irineja, Časni Krst osveštan u Jerusalimu i celivan usnama hiljada vernika od Beograda, preko Jadovna, Jasenovca, Gazimestana, Ostroga, Bara i mnogih svetinja, svečano će biti uručen Spomen-kapeli Svete Velikomučenice Marine u Livnu u spomen stradalim livanjskim Srbima. Arhijerejska liturgija, koju služi Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Gospodin Sergije sa sveštenstvom, i primopredaja Časnog Krsta i Plaštanice iz Svete ruske zemlje, služiće se u Livnu. Nedelja 3. novembra 2019. godine u 9 časova. Neka nas životvorni Časni Krst sabere na zajedničku molitvu! Izvor: Ognjena Marija Livanjska

U Brčkom promovisana knjiga ”Ognjena Marija Livanjska”

Knjiga Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska, koja je najkompletniji prikaz stradanja Srba Livanjskog polja 1941. godine, preneto čitalaštvu kroz autentična svedočenja preživelih stradalnika, doživela je sedam izdanja. I posle 28 godina od svoje prve promocije, ona i dalje budi pažnju javnosti. Zato je, nakon više promocija u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, ali i u Londonu, predstavljena i brčanskoj publici. U subotu, 28. septembra 2019, nakon večernje službe u crkvi Svete Velikomučenice Nedelje, na Merajama, u sali parohijskog doma, sa blagoslovom protojereja-stavrofora očeva Miodraga Tošića i  Željka Đurice, održana je promocija knjige Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska. Organizatori promocije, Udruženje Ognjena Marija Livanjska iz Beograda i Zavičajno udruženje Krajišnika „Gora“

Postavljanje Časnog krsta na jami Ravni Dolac

Mi, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, iz udruženja Ognjena Marija Livanjska i Jadovno 1941, poslije 28. godina uznijeli smo Časni krst kozijim stazama i održali pomen za postradale tog krvavog dana na Ognjenu Mariju 1941 godine. Vezane vijesti: Sandra Blagić: Časni krst na Dinari

Pomen povodom 78 godina od ustaškog pokolja 1.600 Srba u Livanjskom polju

U Livnu je danas služena Sveta liturgija u Spomen kapeli-kosturnici povodom obilježavanja 78 godina od kada su ustaše pobile 1.600 Srba u Livanjskom polju. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da je na današnji dan, na praznik Svete Ognjene Marije, prije 78 godina pobijeno 1.600 Srba sa područja Livna. – Na području Livna te strašne 1941. godine stradalo je 1.600 Srba, od toga ispod 18 godina 673, a od toga broja 248 tek rođene djece i djece do šest godina – istakao je paroh Crepulja. Paroh livanjski je naveo da su samo 13 muškaraca i jedna žena priživjeli u Ravnom docu na dnu jame 40 dana. – Godine 1941. pobijeni

Slobodan_Antonic_media_centar.jpg

S. Antonić: Onaj ko letuje u Hrvatskoj doprinosi normalizaciji stoletnog genocida koji traje

Današnje letovanje naših arhigrađanskih selebritija u NDH 2.0 spada, zapravo, u isti smisaoni segment kao i letovanje u NDH 1.0. Ovih dana naši arhigrađanski selebritiji hvale se putovanjima po Hrvatskoj. „Igra Hajduk, danas, sad nekad, divno je biti u Splitu“!, diči se Sofija Todorović, „komšinica iz Borče“ (zapravo, aktivistkinja YIHR-a), poznata po akciji „Burek solidarnosti“ (posle koje je Kandićkin FHP pozvao Evropski sud za ljudska prava da je uzme u zaštitu od srpskih nacionalista). „Za 18 godina super letovanja“ u Hrvatskoj, pohvalio se i Srđan Dragojević, „niko me ružno pogledao nije“. „Mislim da tabloidi raspiruju mržnju, kao 90-tih“, dodao je. I dok nam Sergej Trifunović šalje „pozdrav s magičnog Cresa“,

U Beogradu i Novom Sadu služeni parastosi stradalim Livanjskim Srbima

Nakon 78 godina od velikih stradanja koja su zadesila srpski narod Livna i Livanjskog polja, kao i 27 godina od početka stradanja u poslednjem građanskom ratu, Livanjski Srbi počeli su sa okupljanjima tokom kojih se sećaju svojih mučenički postradalih predaka. U subotu 27. jula, u crkvi Sv. Kirila i Metodija na Telepu u Novom Sadu, okupili su se livnjaci koji žive u Novom Sadu i okolini. Molitveno sećanje predvodio je otac Vilimir Vrućinić. Sledećeg dana, u nedelju 28. jula, služen je parastos za sve postradale u hramu Sv. Marka u Beogradu. Pred 50-ak okupljenih Livnjaka i njihovih potomaka, bogosluženje je predvodio otac Mirko Jamedžija, bivši paroh livanjski. U svojoj besedi,

Najava: Molitveno sećanje na ubijene Livanjske Srbe

Potomci i poštovaoci livanjskih Srba, koje su ustaše surovo pobile leta 1941. godine, pomoliće se za njihove duše i ove, 2019. godine, u više mesta u Srbiji, Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Zlog leta 1941. godine, žene i deca su živi bacani u jame Dinare, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, muškaraci su pobijeni kod sela Prolog, nejač sela Čelebić pobijena je u seoskoj školi, a ubijani su i na livadi Trnovac, na području Kupresa…. Preko 1600 civilnih žrtava, od tek rođenih do u starosti onemoćalih nestalo je tih dana, oko Ognjene Marije. Nestale su zauvek cele srpske porodice, a u nekim selima od toga dana sve do danas više nema ni jednog

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

prebilovci-kosti.jpg

Ilija Šakota, zaboravljeni je srpski heroj

Iz jame Bivolje brdo, u decembru 1990. godine, izvađene su kosti velikog broja nevino postradalih Srba, koji su u nju živi gurnuti u toku ljeta 1941. Uz kosti su pronađeni i djelovi odjeće i obuće kao i lični predmeti mučenika, ali i zarđali ostaci jedne puške sa municijom. Puška je pripadala ustaši- jamaru Mehi Deliću. Meho je sa drugim ustašama, u Vidovdanskoj noći, pod svjetlom baterija i kamionskih farova, u ponor jame dubok 40 metara, gurao svoje srpske komšije. Na redu su bili Srbi iz sela Kozica kod Stoca, njih oko 120, na prevaru i časnu komšijsku reč pohvatani, zatvoreni i mučeni u Duvanskoj stanici u Domanovićima. Nisu svi očajavali. U toku

A kako grobove da zamijenimo?

Sve do 11. aprila 1992. godine, među Srbima u Livnu je tinjala nada da se zlo neće ponoviti, da će razum pobijediti i da će se sve ipak razminuti na vitlanju  nacionalističkim barjacima i proustaškoj galami, možda na diobama i seobama, bez krvi i zločina. Tog dana je, međutim, gromovito odjeknula vijest da je na putu Glamoč – Livno, na periferiji Glamočkog polja, ubijen Srbin, Livnjak, Mile Radoja. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 16. marta 2016. godine. Da sve bude žalosnije i paradoksalnije, upravo Mile Radoja, pedesetjednogodišnji električar, stasita ljudina kao od Cincara odvaljena, čovjek  koji se nije bojao po dva oka u glavi, mnogo prije

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala