arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 30. jul 1941. Kordun, Banija, Livno, Gorski kotar, Bos. Krajina

Na Ognjenu Mariju 1941. oružane formacije Nezavisne države Hrvatske uz podršku lokalnih Hrvata katoličke i muslimanske vjere, počinile su stravične zločine nad Srbima. Jama Špejarka na brdu Bliznica, Oštarski Stanovi, kotar Slunj i Veljun. Ustaše iz Rakovice, Lađevca i Slunja su 30. jula 1941. godine u opštinama Drežnik i Rakovica uhapsili veliki broj Srba. Isti dan pobili su ih na dve lokacije kod Oštarskih Stanova. Prva grupa uhapšenih Srba odvedena je na brdo Bliznica i pobacana u jamu Špejarku, dok je sat vremena kasnije druga grupa uhapšenih Srba pobijena i bačena u unaprijed iskopanu jamu na imanju Nikole Božičevića udaljenu 300 metara od jame Špejarke. Sa jame Špejarke su uspjela pobjeći tri

Sveta liturgija i bogosluženje Sveštenomučenicima i novomučenicima livanjskim

Obeležavanje godišnjice stradanja livanjskih Srba pod vlašću NDH, 1941. godine, godišnjice ekshumacije i sahrane njihovih moštiju 1991. godine, kao i proslavljanje Svetih sveštenomučenika i novomučenika livanjskih, biće održano u više pravoslavnih hramova kako na području FBiH, Republike Srpske, Srbije, ali i širom sveta, svuda gde danas žive potomci stradalnika. 30. jula biće služena Sveta liturgija (akatist) u slavu Livanjskih mučenika u: Livnu, u kapeli Sv. Velikomučenice Marine (Kosturnici), u 10.00 časova Beogradu, u crkvi Sv. Marka, u 8.30 časova Novom Sadu, u Sabornoj crkvi, u 8.00 časova Sirigu, u crkvi Sv. Vasilija Ostroškog, u 18.00 časova Obrenovcu, u crkvi Silaska Svetog Duha na Apostole, u 7.30 časova Orlandu (Florida), u crkvi Svete

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

Trojice u Vrbici

Od tog ognjenog, krvavog leta nema ko da me dočeka radošću, zagrljajem i sjajem oka ispod marame. Piš: Cvijeta Radić Da nije bilo one ognjene srede, one davne, krvave godine, za Trojice bi se i moji okupili na onoj strani polja koja se zavlači pod listopade Golije. Došli bi Vladini unuci, Rajkovi, Draginjini, Marini, Milojkovi… Možda bi nas Jovo čekao na pragu, oslonjen na štap, škiljećeg, staračkog pogleda uprtog u mutnu daljinu iz koje dolazi zvuk naših automobila. I, kako je red i običaj, gonjeni čežnjom srodničkom, ljubili bi se i grlili sa tankom vlagom u očima i ustreptalim srcem. Utrkivali bi se ko će pre doći do reči, postavljali

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

LjUBA

Da li je ovaj sunčani dan naš kraj? Ova svjetlost i plavo nebo nad nama da li će zauvek sjati nad našim počivalištem? Beskraj i kraj, konačnost i vječnost, smrt i besmrtnost, sve je slilo u jednu tačku i stalo u ovaj trenutak. Da li se čovak zato rodi, zato muči, zato poguri pod teretom svake nevolje – zato da u jednom ljetnjem danu sagleda kraj svega – kraj muke i kraj ljepote? Muka za mrvu kruva i ljepotu rađanja, ljepota u oku i osmijehu i onda kraj sa pitanjem kuda sve odlazi. Kraj u srijedu! Možda je tako pisano. Ja sam mislila da nijesam ni na sredini života, a

ognjena-marija-livanjska-knjiga.jpg

NAJAVA: Predstavljanje istorije livanjskih Srba u Americi

Upravni odbor Udruženja OML, u saradnji sa svojim članovima koji žive u Ameici i njihovim parohijskim crkvama, organizuje prikazavanje izložbe „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“ sa predstavljanjem knjige Ognjena Marija livanjska Buda Simonovića. Navedeni skupovi održaće se prema sledećem rasporedu: Subota, 9.marta t.g, u 12.30 – Čikago, crkva Sv.Nikola, Brukfild (4315Joliet Ave, Lyons II, 60534) Nedelja, 10.marta t.g, u 12.30 – Milvoki, crkva Sv.Sava (3021, S 5ist, Milwaukee, WI 53219) Nedelja, 17.marta t.g, u 12.30 – Orlando, crkva Sv. Petke (1990 Lake Emma Rd, Longwood, FL 32750) Organizator i domaćini sa zadovoljstvom pozivaju Srbe Livanjskog polja, nastanjene u Americi, da prisustvuju ovim skupovima, zajedno sa članovima svojih porodica, prijateljima i komšijama i

Najava: Bečmen, Banstol i Zrenjanin – Skupovi u organizaciji OML od 1. do 4. decembra 2023.

Od 1. do 4. decembra t.g, u organizaciji Udruženja Ognjena Marija Livanjska i domaćina, održaće se predstavljanje knjige Buda Simonovića “Ognjena Marija livanjska” i prikazivenje izložbe „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“. RASPORED BEČMEN: Petak, 1. decembra t.g, u 18.30 u parohijskom domu hrama Sveti Sava u Bečmenu, predstavljanje knjige Ognjena Marija livanjska; BANSTOL: Nedelja, 3.decembra t.g, u 12.časova, hram Blage Marija na Banstolu, predstavljanje knjige Ognjena Marija livanjska; ZRENjANIN: Ponedeljak, 4.decembra t.g, u 18.časova, Kulturni centar Zrenjanina (Narodne omladine 1), predstavljanje knjige Ognjena Marija livanjska i otvaranje izložbe. Očekujemo vas! Važna napomena: Izložba i predstavljanje knjige u Sremskim Karlovcima 02. decembra je odloženo! Izvor: OGNjENA MARIJA LIVANjSKA Vezane vijesti: Imena

ZA POKROV I TROJICE

Umesto nas stotinu danas sam ovde samo ja, kao neki izabrani predstavnik nas malobrojnih i čitave vojske nerođenih i onih brojnih što silom postaše bivši pre redovnog božijeg poziva. Piše: Cvijeta Radić       Kasna, sunčana, jesen i jedan divan dan u njoj. Polje široko, šareno, stisnuto između Dinare i Golije, protegnuto u dužinu kao da teži da dohvati beskraj i sobom prespoji sever i jug. Sve boje sa slikareve palete utisnute su u grane drveća. Dinara kao da plamti pod crvenilom koje razbijaju jezičci žutih listova. Izviruje samo golišavi Troglav da sve nadvisi svojim golim, kamenim stasom. Moja dva sela su sa dve strane polja. Jedno, kao ptica krilom, obgrlila

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

Zoran Đuran: Kome su potrebna sećanja, a kome zaborav

Srbi iz Čelebića i okolnih sela morali su svoju decu slati u školu u istu kuću u kojoj su im zverski ubijane i silovane majke, sestre, ćerke… I da o tom ćute. Povodom javnih manifestacija građana s namerom da se izraze sećanje i osuda etničkog čišćenja Srba u operaciji „Oluja“ 1995, pojedine javne ličnosti ovih dana istupaju bez iskrenog solidarisanja prema stradalima i prognanima, s očitom namerom da pozovu Srbe da ponovo sve zaborave, u nekom novom „višem interesu“. Neverovatno su zlonamerni zaključci koje kritizeri izvode iz takvih manifestacija, kao što je bila neverovatna i groteska u SFRJ, koju smo kao narod očito nasledili – da nije dobro za nas

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 30. jul 1941. Kordun, Banija, Livno, Gorski kotar, Bos. Krajina

Na Ognjenu Mariju 1941. oružane formacije Nezavisne države Hrvatske uz podršku lokalnih Hrvata katoličke i muslimanske vjere, počinile su stravične zločine nad Srbima. Jama Špejarka na brdu Bliznica, Oštarski Stanovi, kotar Slunj i Veljun. Ustaše iz Rakovice, Lađevca i Slunja su 30. jula 1941. godine u opštinama Drežnik i Rakovica uhapsili veliki broj Srba. Isti dan pobili su ih na dve lokacije kod Oštarskih Stanova. Prva grupa uhapšenih Srba odvedena je na brdo Bliznica i pobacana u jamu Špejarku, dok je sat vremena kasnije druga grupa uhapšenih Srba pobijena i bačena u unaprijed iskopanu jamu na imanju Nikole Božičevića udaljenu 300 metara od jame Špejarke. Sa jame Špejarke su uspjela pobjeći tri

Cvijeta Radić: JULI

Još jedan juli u Livanjskom polju okupan pamćenjem i ogrejan toplinom plamena sveće. Još jedan juli ogrejan Suncem i milovan plavim nebom Livanjskog polja. Još jedan juli sa toplim zrakom i pesmom zrikavaca. Ni jedan juli bez sećanja! Nije to sećanje na zrelo žito, ni travu u otkosu i plastu, ni šum zelenog lista kukuruza… Nije to sećanje na pesmu kosaca, na zvuk klepanja kose i devojački kikot pod hladom bukve dok prostire na beloj marami ručak… Nije to sećanje na ledenu vodu u bukari, ni na letnju noć kad spavaš na senu da ti telo otpočine pod hladom mesečine… To je ono teško, tužno sećanje ranjenog sina i unuka

UOČI OGNjENE MARIJE

To su ti dani kada su ih u koloni poveli, kada deci nisu dali ni kap vode, kada su žene unezvereno stezale decu, jedno u naručju drugo za ruku… To su ti dani kada su, nikome krivi, živi leteli na dno dubokih kraških jama. To su ti dani kada su Srbi nestajali, odlazili zajedno u večnost. Piše: Cvijeta Radić To su ti dani kada ti vrelina vazduha ulazi u grudi, a sunce siđe do samog temena. To su ti dani kada se raduješ zrelom žitu i zreloj travi i gledaš u nebo hoće li se umilostiviti zemlji toplom kapi kiše… Ne, ne. To su ti dani kada su oni stezali

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Livnu

Promocija knjige u Livnu, biće održana u nedelju 30. jula 2023. godine u 12 časova u prostorijama Gimnazije Livno, Kraljice Katarine 16. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd

kalendar-genocida.jpg

Kalendar Pokolja: 31. jul 1941 i 1942, dan kada su počinjeni mnogobrojni zločini nad Srbima

Sadilovac, Kordun – Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Izvor: Knjiga: Mile Zatezalo: Krik pod zvonikom Sadilovačke crkve Ključ. U noći između 31. jula i 01. avgusta 1941. godine u osnovnoj školi u Ključu i u potoku kod šumske uprave ustaše su ubile 542 lica. Najviše ih je bilo iz Kopjenice. Izvor: Strahinja Kurdulija,

Gordana_Dostanic.jpg

Za pomen žrtvama ili Ognjena Marija 1941. godine

Prolaze decenije i polako odnose svedoke i dokumenta. Neke jame i stratišta su ostala neotvorena, a žrtve bez sveće i opela. Piše: Gordana Dostanić U leto 1941. godine u kraškim jamama Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice, u čelebićkoj školi, livadi Trnovac, šumi Koprivnici, Kupreškim vratima, Borovoj glavi, Zanesovićima, Kožvarici i drugim bezimenim stratištima život je nasilno i na najstrašnije načine oduzet Srbima sa područja Livna zbog njihove nacionalnosti i pravoslavne vere. Više od 1600 žena, dece, staraca, muškaraca nestalo je u par julskih dana, uoči i na dan Svete Velikomučenice Marine – Ognjene Marije. Otrgnuti od svojih dnevnih poslova, isterani iz svojih domova izdisali su pod nožem krvnika koji nije

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

Pop Risto Ćatić

Čim su se domogli vlasti, ustaše su i u Livnu započele sistematske i temeljite pripreme za potpuno istrebljenje srpskog življa. Uputstva o tome donijeli su oni koji su sa blagoslovom Stepinca i potpunim ovlašćenjima Pavelića stigli iz Zagreba ubrzo nakon kapitulacije i raspada Jugoslavije. CVIJO PAJČIN — ORAŠČIĆ, simbol hrabrosti i nepokora u livanjskom kraju Znali su dobro da je prvi i najvažniji zadatak dokopati se najviđenijih i najuticajnijih ljudi i pokupiti oružje i ratnu opremu iz ruku Srba a potom ih, goloruke i obezglavljene, u datom trenutku sasvim uništiti. Napravljena je crna knjiga a jedan od prvih koji je u nju upisan bio je Cvijo Pajčin, zvani Oraščić iz

Danica

I Danicu Bošković, stariju Cvitinu ćerku, životna lađa je ponijela daleko od rodnih Rujana, od Dinare i Livanjskog polja. Obrela se u srcu Šumadije. Dična Hercegovka o čijoj se ljepoti i danas priča u rodnom kraju, čije se krupne plave oči i teške pletenice boje zrelog žita i danas pamte, svila je topli dom sa Markom Lalićem na periferiji Aranđelovca, u naselju Vrbica, pod granama ogromnog viševjekog hrasta.Ima u tome neke fine simbolike: život je, kako to samo on umije i može, sastavio ponos-drvo i ponos-čovjeka. Danica je slična hrastu. I ona je poput hrasta istrpjela munje i gromove života, izdržala zloću i bezumlje ljudsko, otela se iz čeljusti smrti

Gordana Dostanić: ZAOSTAVŠTINA LIVANjSKIH SRBA

Da li ste nekada bili u Livnu, gradiću jugozapadne Bosne, koji se preprečio na samom putu od Banja Luke ka Splitu? Piše: Gordana Dostanić Znate li da je to gradić kome njegovi stanovnici dali tri imena: Lijevno, Hlivno i Livno? Ili da je taj troimeni grad kolevka srpske srednjovekovne dinastije Mrnjavčević, kako nam kazuje istoričar Dubrovačke republike,  enediktanac, Mavro Orbin, dok u svom delu Kraljevstvo Slovena predstavlja prošlost Južnih Slovena? Orbin piše da je, Mrnja, od koga su Mrnjavčevići, živeo u Livnu iz koga ga je, sebi u službu, uzeo car Dušan, kada je 1350. godine prolazio tim krajem. Taj „sjajni, bijeli biser, kakvog nema na čitavom dunjaluku“, kako je

Neizmišljena priča o njoj

Sanjala sam je noćas. Onakvu kakvu je ne pamtim. Kakva je možda bila nekada davno, bar deceniju i po pre mog rođenja. Nasmejana, a crne oči igraju, gologlava, sa puštenom pletenicom preko leđa. Nigde njene crne marame… Gleda me i ne govori. Samo se smeje i maše, a kao da lebdi iznad polja. Da li njenog, Livanjskog, ili našeg sremačkog? Biće da je Livanjsko. Biće da je otišla tamo na besmrtnim krilima, da nastavi u večnosti sa onima koje su joj uzeli na zemlji. Kako se takva bol može izdržati? Gde se skriva ta snaga kojom tvoje telo i duša podnesu toliki gubitak? Muža, svekrve, braće, devera, sestara, snaha, sinovaca,

Jadovno 1941: Atlas / Mapa Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske

Zajedničkim snagama, sabornošću na ovom projektu, učinićemo korak više na objelodanjivanju istine o Pokolju i čuvanju sjećanja na naše nevino postradale Svete novomučenike srpske. Atlas / Mapa Pokolja, genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske je projekat udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Cilj projekta je da se na internet Mapu unese što više tačnih lokacija konc. logora, stratišta, masovnih grobnica, kraških jama u kojima su ubijane žrtve, spomenika žrtvama. Za svaku od unesenih lokacija, pored tačnih koordinata sa linkom na Gugl mapu, nastojimo dodati fotografije, kraći tekst i linkove na tekstualne, foto ili video priloge objavljene na našem sajtu, YouTube kanalu ili na drugim sajtovima. Pored do sada unesenih lokaliteta, u našoj bazi podataka

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala