arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

04.08.2021

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Tesla ponovo dobio spomenik u Gospiću

06.05.2021

Monumentalna bronzana skulptura Nikole Tesle, rad kipara Frane Kršinića, koja je bila uništena tokom rata 1992. godine, ponovno je postavljena u Gospiću u Hrvatskoj na novom Trgu Nikole Tesle. Hrvatska ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je u utorak na svečanosti povodom otkrivanja spomenika, da je to prilika “da se još jedan put poklonimo velikome Tesli”, prenosi Hina. Još 2006. godine tadašnji ministar kulture Božo Biškupić obezbedio je novac za kalup za spomenik Tesli koji je danas ponovo postavljen u Gospiću kako bi, kako navodi hrvatska agencija, “zaokružio priču o hrvatskom i američkom izumitelju srpskog porekla, o njegovoj pripadnosti Smiljanu, Gospiću, Hrvatskoj i celom svetu”. “Mislim da je današnji program

Tesla se vratio u Gospić

10.04.2021

Spomenik Nikoli Tesli postavljen je 3. aprila ponovo u Gospiću nakon skoro 30 godina. Svečano otkrivanje najavljeno je za dvadesetak dana. Nakon što je pre 30 godina nasilno uklonjen, spomenik Nikoli Tesli u Gospiću ponovo je postavljen trećeg aprila ove godine. Spomenik je dovezen iz zagrebačke Livnice umetnina akademije likovnih umetnosti i postavljen na trgu imenovanom upravo po slavnom naučniku. Kako je rečeno iz ove ustanove „ovo je prvi spomenik Tesli postavljen u Hrvatskoj nakon rata”. Odliven je u bronzi, težine 1,2 tone i visine oko tri metra. Direktor Livnice Ivan Maćešić Jurina rekao je prilkom dovoženja spomenika u Gospić kako je vrednost izrade i postavljanja spomenika negde oko 200

Godišnjica “krvavog Uskrsa” na Plitvicama

01.04.2021

Juče se navršilo 30 godina od “krvavog Uskrsa” na Plitvičkim jezerima, kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe na tom podrčju, pa se taj događaj, prema mnogim izvorima, uzima kao početak rata u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka. Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” u saopštenju podsjeća da su krajiški Srbi 25. marta 1991. godine organizovali “miting istine” na Plitvicama sa zahtjevom da Nacionalni park “Plitvička jezera” ostane u sastavu tadašnje SAO Krajine. Dva dana kasnije na ulazima u nacionalni park na jarbolima su postavljene srpske i jugoslovenske zastave, da bi 29. marta “martićevci” iz Knina zauzeli upravne zgrade Nacionanog parka “Plitvička jezera”. “U ranim jutarnjim časovima 31. marta iz Zagreba je prema

Đurđica Dragaš: Koliko puta jedan Vuk (Drašković) može da promeni i dlaku i ćud!?

14.03.2021

Mart…. Verujem da biste se, isto kao i ja, složili kad bi ga neko i zvanično proglasio za najbaksuzniji srpski mesec. Svašta nas je snalazilo u tom martu koji bi, da se samo priroda pita, bio mesec proleća, buđenja i optimizma. Eee, al’ nažalost, pitamo se i mi…ljudi! 12.marta 2003. ubijen je srpski premijer, a samo dan ranije, ali 2006. u Haškom “kazamatu” umro bivši predsednik. 17.marta 2004. brutalno su napadnuti preostali Srbi na Kosmetu, baš oni čija je golgota počela 24. marta 1999. agresijom NATO pakta na tadašnju SRJ. 27. marta 1941., u iščekivanju zla koje će nas tek snaći, u Beogradu se klicalo-bolje rat, nego pakt- a 50

Đurđica Dragaš: Kako su Johan i Jovan progovorili istim jezikom

11.03.2021

Pismo koje je tog neobično toplog februarskog popodneva poštar ubacio u sanduče porodice Dragaš, prvo ih je iznenadilo, a onda rastužilo. Uprkos tekstu na nemačkom jeziku koji su samo delimično razumeli, fotografija i krst kraj nje bili su jasan znak da je njihov prijatelj Johan preminuo. Pismo je u vojvođansko selo kraj Apatina stiglo iz Graca u Austriji, a priča o neočekivanom i neobičnom prijateljstvu Dragaša i Maulovih počela je sada već davne 2006. Spojila ih je jedna prostrana vojvođanska kuća na uglu dve ulice, ali i teške životne priče, iskušenja izbeglištva, gubitaka i novih početaka. Dragaši su staru “švapsku” kuću kupili krajem 2005. Posle 14 izbegličkih godina ponovo su

Đurđica Dragaš: Od nas si tražio Đorđe, da zaboravimo posečenu bagremovu šumu, preoranu njivu i zgaženu šljivu

25.02.2021

Opraštaju se ovih dana mnogi od Đorđa Balaševića. Slušaju se pesme, citiraju stihovi i njegove “dosetke”, snimaju specijalne emisije, organizuju masovni “ispraćaji” (kao da korone nema i kao da Đole baš od nje nije preminuo). Tuguje i region, čak se i ćirilica “pojavila” u Zagrebu. Zamislite samo to čudo!!! Nije baš da sam odrasla uz njegovu muziku. Više bi se to moglo reći za Nove fosile, ali volela sam te melanholične note i emotivne tekstove kojima je pleo divne i dirljive životne priče. Žao mi je što je otišao, prerano i besmisleno i, kao i u mnogim drugim slučajevima, ne želim da učestvujem u primitivnim raspravama nad mrtvim čovekom po

Đurđica Dragaš: Jesu li svi Crnogorci direktori, a Dalmatinci snalažljivi trgovci

13.02.2021

Svi su Crnogorci direktori, svi “Kosovari” su prodali imanja Albancima za velike pare, svi Hercegovci i Dalmatinci su snalažljivi trgovci, svi Ličani potomci partizana koji su terorisali beogradsku buržoaziju, a svi Srbijanci ugroženi u svojoj zemlji baš zahvaljujući ovim prethodno pomenutim “dođošima”! To smo mi, mali, podeljeni, često potpuno nesposobni da izađemo iz tog, tako suvišnog, začaranog kruga netrpeljivosti. E pa da vam kažem… dosta mi je toga!!! “Ako bude sreće, vratićemo vas nazad onim istim traktorima na kojima ste dojahali”… Ovo je samo deo komentara koji sam na jednoj društvenoj mreži nedavno dobila na tekst o Danu primirja čiji je naslov, gle ironije, bio – Ponosna sam što pripadam ovom

Đurđica Dragaš: Nikola Tesla genije iz mog komšiluka

10.02.2021

Početkom godine, na pravoslavni Božić, navršilo se tačno 78 godina od smrti Nikole Tesle. Veliki naučnik otišao je u večnost onako kako je i živeo – skromno, na svoj način! Umro je u sobi hotela “Njujorker” gde je godinama usamljenički živeo i stvarao. Iako se i oko njegove smrti i zaostavštine već decenijama “pletu” različite priče, razvijaju teorije zavera i prepričavaju poluistine, mnogo više strasti (posebno u poslednje tri decenije) izaziva njegovo rođenje, tačnije mesto gde je rođen, a ponajviše poreklo i porodica iz koje je potekao. Nikola se pre 165 godina rodio u malom ličkom selu. Smiljan, čije ime oni koji su se rodili u Lici akcentuju drugačije od

Đurđica Dragaš: Gde vam je dom?

29.01.2021

Iii… šta kažete… gde je dom? Pa… tamo gde su moje dve mačke… u Los Anđelesu! Ovaj završni deo intervjua koji je nedavno emitovan u znak sećanja na preminulu glumicu Miru Furlan, danima me progoni! Postavljam sama sebi to pitanje i ne znam odgovor. Valjda je to normalno kad preživiš ono što smo, na različit način i u različitim okolnostima, ali uz sličnu “matricu”, preživeli ja, Mira i stotine hiljada izbeglica iz bivše Jugoslavije. Gde mi je dom?! Ovde u Beogradu, gde živim već 30 godina, u vojvođanskom selu gde mi žive roditelji, sestra i njena deca, u selu u srcu Srbije u koje sam se zaljubila ili tamo daleko,

Mladenova dolina

26.01.2021

Zvao se Mladen. Bio je rođen 1941. godine u Kuli Atlagića, opština Benkovac. Oženjen. Otac dva sina, Đorđa i Milorada. Živio je i radio u Obrovcu, kao mehaničar, stručnjak za teške rudarske mašine u obrovačkim rudnicima boksita. U istoj ulici u Obrovcu živio je i Josip, Hrvat. I on je imao dva sina – Marka i Darka. Mladenovi i Josipovi sinovi bili su istih godina i rasli su zajedno, a preko njih su se družili i njihovi očevi. Došao je rat. Sinovi su za njega stasali, a i očevi su još bili sposobni. Darko, mlađi Josipov sin, na samom početku sukoba odlazi iz Obrovca i stupa u hrvatsku vojsku. Marko

Đurđica Dragaš: Koridor mog života

20.01.2021

Prošle su godine, stasale generacije koje se ne sećaju rata, koje do Banjaluke putuju najbržim putem, preko Hrvatske. Radujem se zbog toga, ali u ime svih nas kojima je Koridor zaista bio put života još jednom kažem – hvala onima koji su nam ga podarili! Neka je večna slava svima koji su na njemu zauvek ostali! Godina 1992., Lika, Republika Srpska Krajina. Prelepo majsko jutro miriše na rascvetale voćke i travu okupanu rosom. Vozimo se dobro poznatim putem, automobil kao po navici lagano seče krivine. Ne brinemo o tome da li će nam neko doći u susret. Veća je verovatnoća da na ovom putu susretnete neku zverku nego automobil. Nema

Đorđe Pražić: Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu avgust – decembar 1991.

29.11.2020

Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu  avgust – decembar 1991. 1.BAČIĆ NIKOLA (v), 2. BAJIĆ MANE 1925, 3.BANjEGLAV Miloša TODOR 1950, 4. BARAĆ Ilije DANICA 21.03.1923, 5. BARAĆ Miće RADOVAN rođ. 01.06.1951, 6. BASARIĆ Jove DUŠAN 18.10.1945 (v), 7. BASARIĆ Đure DUŠAN 25.04.1930 (v), 8. BEGIĆ ANKICA, 9. BJEGOVIĆ Jovana ĐURAĐ 14.07.1931, 10. BOGIĆ Miloša JOVO 1935, 11. BOGIĆ Ilije JOVO 1946, 12. BOGIĆ RADE, 13. BOŽOVIĆ Milene ĐORĐE 16.09.1954. (v), 14. BULj Jove DANE 17.02.1937, 15. BUNČIĆ SLAVKO 1947, 16. BURSAĆ ANICA 1920, 17. CICOVIĆ Branka JOVO 07.07.1949. (v), 18. ČUBELIĆ Ante MILE 1941, 19. ČUBRILO Nikole BOGDAN 1927, 20. ĆOPIĆ PAJO 1935, 21. DELIĆ Đure MILAN 

Nestali.jpg

Linta: Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata

25.10.2020

Linta ističe da Srbija treba da zahtjeva da Hrvatska objavi nacionalnu pripadnost 1869 nestalih građana koliko ih se nalazi na zvaničnom hrvatskom spisku. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata. „Predstavnici hrvatske vlasti u javnosti godinama iznose podatak o 1869 nestalih građana Hrvatske ali uporno odbijaju da kažu da od toga broja više od 1100 su nestali Srbi a manje od 800 su nestali Hrvati. Pored toga, Hrvatska više od 7 godina odbija da na svoj zvanični spisak doda 630 nestalih Srba koje je 2013. godine

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

02.10.2020

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Zgarišta srpskih kuća u Medačkom džepu poslije akcije hrvatske vojske

Parastos Srbima ubijenim u akciji ”Medački džep” (Najava)

07.09.2020

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica ”Suza” sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993 godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u srijedu 09. septembra 2020. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem, Predsjednica: Dragana Đukić Vezane vijesti: Podsećanja: Lekar

Nikada ne zaboravi zavičaj i uvijek se vraćaj!

14.07.2020

Dok pišem ove redove, razmišljam kako definisati pojam zavičaja. Moglo bi se reći da je to mjesto gdje smo rođeni i odakle su naši preci, međutim to mi i dalje zvuči nekako kao površna definicija. Zavičaj bi u suštini trebalo da bude mjesto za koje svaki put kad čuješ, staviš ruku na srce a suza zasija u oku. Svako od nas ima mjesto na kome osjeća da je baš ondje gdje i treba da bude, mjesto ultimativne sreće. Njemu se uvijek vraćaš gdje god da odeš i uvijek iznova oživiš kada ti se ukaže pred očima. Tada srce zaigra, duša ozdravi a vazduh počne ponovo imati miris borove šume i

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 07. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like

07.07.2019

Pravoslavno groblje u selu Janjčići, Plaški. Krajem maja i 7. jula 1941. godine ustaše ubile 82 Srba i jednu ženu Srpkinju, Savu Janjčić. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.  Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.   

Sutra se navršava 28 godina od “KRVAVOG USKRSA” na Plitvicama

30.03.2019

Sutra se navršava 28 godina od upada hrvatskih specijalaca na područje Nacionalnog parka “Plitvice”, kada je poginuo srpski teritorijalac Rajko Vukadinović /32/ iz Korenice, dok je 17 Srba zarobljeno i krvnički mučeno do razmjene, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”. Akcija je uslijedila zbog pogibije “redarstvenika” Josipa Jovića, koji je proglašen “prvom žrtvom domovinskog rata” iako je tadašnji ministar policije Josip Boljkovac u svojoj knjizi “Istina mora izaći van” zapisao da je obdukcija pokazala da je pogođen metkom iz takozvane “pumparice” – jurišne američke automatske puške uvezene iz Singapura, kakve je imala hrvatska policija. Poslije ove akcije, hrvatska policija je na Plitvicama formirala policijsku stanicu koja se održala do kraja avgusta

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. mart 1942. Godišnjica stradanja Srba u Lici

28.03.2019

Selo Debelo Brdo, Korenica. Ustaše 28. marta 1942. godine pobile i spalile srpske seljake koje su zatekle u selu. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.   

Zaštititi srpske povratnike od nove otimačine stanova

07.02.2019

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta upozorio je da Hrvatska masovno vrši reviziju stanova dodijeljenih srpskim povratnicima na korišćenje i zatražio da Ministarstvo spoljnih poslova Srbije zahtijeva zvaničnu informaciju od Hrvatske o tome i učini sve da zaštiti srpske povratnike od nove otimačine stanova. Linta je naglasio da Ministarstvo spoljnih poslova treba da traži od Hrvatske da srpski povratnici dobiju pravo da otkupe stanove, koje su dobili na osnovu činjenice da su imali stanarsko pravo prije rata, po istim cijenama kao i ostali građani Hrvatske koji su to učinili tokom devedesetih godina prošlog vijeka, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona. On je naveo da su mnogi povratnici u

Savo Štrbac: Leš NN. 33

24.01.2019

Jednog prohladnog januarskog jutra 1993. godine vojska Republike Hrvatske je počela agresiju na Ravne Kotare. Napad je bio neočekivan i silovit. U prva dva dana hrvatska vojska je zauzela veći dio područja. Da bi se zaustavio njen dalji prodor u dubinu teritorije, prema Benkovcu, na Ravne Kotare su svaki dan stizali dobrovoljci i jedinice iz drugih dijelova Republike Srpske Krajine. Među prvima došla je Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova iz Knina, da bi organizovala odbranu sela Pridrage. U njoj je bio i Mišo iz Strmice, sela pored Knina, mladić izuzetne fizičke konstrukcije, a star svega dvadeset i po godina. Borbe oko Pridrage bile su žestoke, često su se vodile prsa

Dugo je trajao taj moj put

24.01.2019

Od Gračaca do Donjeg Lapca malo sam trčala, pa išla pješke. Sedmog avgusta 1995, za svega nekoliko stotina metara izbjegla sam bombardiranje kolone na Petrovačkoj cesti. Vidjela sam avione, čula zapomaganja. Bosnu sam prešla skoro pješke…, priča Aleksandra Mandić, koja je kao 15-godišnjakinja, sama kao prst, izbjegla iz Gračaca. Iz svog stana u Gračacu Aleksandra Mandić na brzinu je uzela školske svjedodžbe i izvod iz knjige rođenih, zaključala vrata i ključ ostavila ispod otirača. Bilo je to 4. avgusta 1995. godine. Mislila je da će se skloniti negdje na par dana, ali nije se vratila punih 16 godina. Tek je ove godine provela tri tjedna u svom rodnom Gračacu. Sreli

Donja Suvaja: Još jedna priča Lička!

20.01.2019

 “U Suvaji se danas živi nekim normalnim životom, ako se to može tako reći, jer je ovaj dio Like dosta stradao. Ovdje su mještani puno stradali i u Drugom Svjetskom ratu, ali i u ratovima devedesetih. Sve je bilo porušeno, ali, eto mi smo se vratili” zbori Đuro Vekić, na početku priče o Suvaji, koju posjetismo uoči Božića.  Imaju on i supruga Zorica dvoje djece, dvoipogodišnjeg sina Novaka i godinu dana stariju kćerku Unu. Bave se poljoprivredom. Od jutra do mraka, stalno posla ima, zbori supruga Zorica. “To je naša svakodnevnica, djeca, obaveze, imamo stado koza, bavimo se malinarstvom. Sve što proizvedemo je zdravo, nije prskano“, dodaje Zorica Najteže je

DOBRI SUSJED MIRKO NORAC: U takvoj zemlji ja ne želim živjeti

26.12.2018

Jedan od najčešćih odgovora na pitanje novinara, analitičara i demografa, zašto odlazite iz Hrvatske jest samo na prvi pogled banalan. U više od pedeset posto ispitanika odgovor je jedan i uvijek isti. Ne želim više hraniti toliku vojsku parazita. Među parazite na koje se misli, neupućeni analitičar svrstat će u najvećem postotku političare i one koje je politika zaposlila, najčešće besmisleno. Piše: Ivo Anić No, vrag je u detalju, a jedan detalj prošao je naizgled nezapaženo. Među ispitanicima, naime, bilo je i onih koji su spominjali ratne zločince i osjećaj nesigurnosti što te i takve osobe mirno žive pored njih, kao dobri susjedi. Ako malo pomnije pogledate odgovore, statistike, kroz

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: