Skočite na sadržaj
Ponovno hapšenje Srba bilo je 28. jula iste godine. Nakon mučenja u zatvoru u Topuskom otpremili su ih na Velebit i tamo pobili. “Godine 1941. imala sam 21 godinu života. Moje mjesto i općina Topusko imalo je dvije trećine srpskog stanovništva i jednu trećinu hrvatskog. Odmah aprila 1941. godine pojavile su se ustaše vođene Ilijom […]
Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Topusko, kotar Vrginmost. Ustaše su 28. jula 1941. godine pohapsili preko 20 Srba iz Topuskog i odveli ih na Velebit gdje su pobijeni. Babić obala, kod Topuskog, masovno gubilište srpskih seljaka, 28. jula 1941. godine. Delić jama na Zavolju iznad Bihaća. Ustaše su 28. jula […]
English U šumi Mašvina, na Kordunu, ustaše su na današnji dan 1942. godine poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, podsjeća Udruženje „Jadovno 1941.“. „Ko je osmislio `mrtvo kolo` u Mašvini, iznad Rakovice, Slunj, kada su 21. jula 1942. godine ustaše poklale u zbjegovima i vlastitim kućama više od 420 srpskih civila, pa zaklanih […]
Iz Strasbourga je stigla još jedna nepovoljna nepravomoćna presuda Evropskog suda za ljudska prava za građane srpske nacionalnosti, i to u slučaju ubojstva nepokretne Marije Vujičić i njene kćeri Gordane Obajdin u Veljunu za vrijeme Oluje. Negativan je to ishod još jednog dugotrajnog sudskog postupka, koji se nakon izgubljenih bitaka pred hrvatskim sudovima našao u Strasbourgu. Članovi porodice su očekivali barem moralnu satisfakciju za izgubljene živote dviju žena, koje su ubijene na svom kućnom pragu, iako su na kući bile istaknule bijelu zastavu. Međutim, sud u Strasbourgu odlučio je u ovom slučaju da hrvatske vlasti nisu povrijedile pravo na život i da su provele potpunu istragu, bez obzira na to što ni nakon 22 godine
TIŠINA Odlaze tiho veliki ljudi Bez čudo buke, bez čudo suza S bolom što časne stiska im grudi Ubi ih vreme, ubi ih tuga…… Graničar cijelog svoga života I otac i đed i prađed im bio Branio tuđe, braneći sebe A nikada svoje gnijezdo svio… Majke sinove rađaše svoje Da pustu gmaj’nu krče i brane Da nađu parče neba koje…. Da im sloboda odnekud svane… Graničar cijelog svoga života Između ljudi, između zvijeri I taman kad je gmajina rodna Opet se pakuj, opet se seli….. Opet uprtak na rame stavi Sa gmaj’ne rodne neka se krene Graničara od sablje rastavi Nek u tišini umre i svene….. Odlaze tiho veliki
Fondacija Ana i Vlade Divac, raspisala je Konkurs za dodjelu stipendija učenicima za školsku 2017 / 2018. godinu, čiji je barem jedan roditelj/staratelj imao izbjeglički status u RS, a izbjegao je iz RH slijedećih općina: Benkovac, Vojnić, Vrginmost, Glina, Gračac, Dvor, Donji Lapac, Drniš, Knin, Korenica, Kostajnica, Krnjak, Obrovac, Petrinja, Plaški, Slunj, Zadar, Caprag, Grubišno Polje, Daruvar, Okučani, Pakrac, Slatina, Beli Manastir, Vukovar, […]
Jovane Krstitelju, ruku promoli, poteci mirom iz sivih oblaka, obriši suzu mome Nikoli, nije načinio ni prvoga koraka – stihovi su pesme o stradanju srpskog naroda na koje niko ne ostaje ravnodušan “Na rastanku samo srce kaže, ja ću se vratiti…” Ovim stihom iz čuvene numere “A sad adio”, koja je sasvim slučajno i poslednja pesma emitovana iz studija radia Petrove Gore, pre hrvatske “Oluje” avgusta 1995.godine, počinje svaka numera Vokalno Izbjegličkog Sastava “Mladići”. OLUJA – ZLOČIN BEZ KAZNE, ZLOČIN KOJI TRAJE: Zašto smo danas u CRNINI, zbog čega TUGUJEMO i koga OPLAKUJEMO?! U pravoj poplavi patriotskih izvođača “krajiškog” zvuka, ovi momci su pokazali da Krajišnici nisu samo trojica ili petorica pevača u
U projketu KALENDAR GENOCIDA, u realizaciji UG JADOVNO 1941. današnji dan je posvećen sjećanju na strašni zločin pokolja Srba u selu Vojišnica kod Vojnića. U ovom malom kordunaškom mjestu 14. maj 1942. godine ostaće krvavim slovima upisan u istoriji. NDH krvnici, taj dan, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u […]
Djedovi Pavla Trkulje iz Podgorja, kordunaškog sela južno od Vrginmosta, prije sto godina nisu kuću sa zadružne zemlje prepisali na sebe. Zbog toga nema pravo na obnovu Pavao Trkulja i njegova nevjenčana žena Stanka žive u trošnoj drvenoj kućici na kraju Podgorja, kordunaškog sela južno od Vrginmosta. Preživljavaju od 800 kuna socijalne pomoći, nemaju struje […]
Mihajlo Hrastov, pravosnažno osuđeni ratni zločinac, opet je na slobodi, ovaj put definitivnoj. Hrastov je slobodan čovjek od 9. decembra i više neće ići u zatvor. Tako je, barem što se hrvatskog pravosuđa tiče, konačno završena ‘pravosudna trakavica duga 25 godina, odnosno četvrt stoljeća’, kako patetično kukaju karlovački mediji, odreda ponizni pred protagonistom ovog zločina. Zbog ubistva 13 i teškog ranjavanja trojice pripadnika Teritorijalne odbrane Krnjaka na mostu na Korani 21. septembra 1991. godine Hrastovu je tri puta suđeno na Županijskom sudu u Karlovcu, sva tri puta je oslobođen optužbe za počinjenje ratnog zločina ubistvom i teškim ranjavanjem razoružanih teritorijalaca. Sve te presude Vrhovni sud Hrvatske je poništavao i postupak
Svetozar Šarac, preživeli sa Koranskog mosta, o puštanju dželata na slobodu: Nas dvojicu, koji smo preživeli ranjavanje, 20 dana su “ubijali” u bolnicama i zatvorima. Bez oka i ranjenog u grudi nisu me previli dvadeset dana Mihajlo Hrastov, koga su prevremeno pustili iz zatvora gde je trebao da provede četiri godine zbog ubistva 13 rezervista JNA i ranjavanja nas dvojice na Koranskom mostu 21. avgusta 1991. kriv je za pokolj nedužnih ljudi, ali zločin nije samo njegov. To je zločin hrvatske države koja oslobađanjem krvnika, želi da stavi “ad akta” priču koja se 24 godine vuče po njihovim sudovima. Tog 21. avgusta 1991, od 15 zarobljenih mojih sapatnika, dvojica su
Da pravo i pravda nisu isto jasno je iz pravosnažne presude Opštinskog suda u Karlovcu povodom odštetnog zahtjeva vlasnika picerije koja je u karlovačkom gradskom naselju Grabriku bila minirana 15. oktobra 1991. godine: umjesto da dobiju traženu odštetu od četiri miliona kuna, tužioci će morati platiti sudski trošak od 400.000 kuna. Vlasnici, Mirjana Marjanović i njen sin Milenko, podnijeli su tužbu za nadoknadu protiv počinitelja miniranja Danijela Kusturina, u što su bile uračunate šteta na objektu, opremi i namještaju te izgubljena dobit i kamata. Tuženik je sa još trojicom minera, među kojima su bila dvojica policajaca koja su nabavljala eksploziv iz službenog skladišta policije, u Karlovcu minirao više od 30
Mihajlo Hrastov tri je puta oslobođen na Županijskom sudu za ubistvo 13 srpskih rezervista. Vrhovni je sud također odlučivao tri puta Izlaskom Mihajla Miše Hrastova 9. decembra iz kaznionice u Lipovici s izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne na uslovni otpust okončan je najdugovječniji postupak hrvatskog pravosuđa. Hrastov, osuđen zbog ubistva trinaest srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu 21. septembra 1991. godine, na slobodu je izišao oko 14 mjeseci prije, nakon što je Povjerenstvo za uslovni otpust Ministarstva pravosuđa prihvatilo njegovu molbu. Presude za 23. poglavlje Je li zavrijedio čin milosti predsjednice države, nikada neće znati jer o molbi za pomilovanje koju je podnio nije imao tko odlučivati zato što je predsjednica raspustila svoju komisiju još u februaru,
Napadi na povratnike iz ruralnih krajeva, posebno one starije dobi, postali su, čini se, konstanta. Nakon što su napadnuti i opljačkani ljudi na granici s BiH, u Donjoj Perjasici u Karlovačkoj županiji, dvojica razbojnika mlađe dobi napala su, pretukla i opljačkala Vidu Bogdanović (78) Napadi na povratnike iz ruralnih krajeva, posebno one starije dobi koji žive sami i čije su kuće udaljenije od naselja, postali su, čini se, konstanta. Nakon što su napadnuti i opljačkani ljudi na granici s BiH, nešto slično dogodilo se 31. oktobra i u Donjoj Perjasici u Karlovačkoj županiji. Dvojica razbojnika mlađe dobi napala su, pretukla i opljačkala ViduBogdanović (78). Jedan ju je tukao po glavi,
Promocija knjige u Karlovcu, u petak 25. novembra 2016. u 18 časova u prostorijama SKD Prosvjeta, Ambroza Vranicanija 6. U izdanju Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, objavljena je knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ autora Nikole Kobca, koja govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“. U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča, „raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba“. „Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo
Danas je 25 godina od svirepog ubistva i masakriranja 13 Srba – rezervista JNA na rijeci Korani u Karlovcu koje se smatra jednim od prvih ratnih zločina u ratu devedesetih godina, za koje je do sada u Hrvatskoj osuđeno jedno lice i to, za žrtve, na uvredljivo nisku kaznu, saopšteno je iz Dokumentaciono informacionog centra “Veritas”. U saopštenju se podsjeća da su tog dana klanjem u ležećem položaju i hicima iz automatskog oružja ubijeni Jovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Bižić i Mile Peurača. Pokolj su skokom sa mosta u Koranu i sakrivanjem
Staro Selo – Samotnjak Mile Rajšić živi u ruševnoj kući na kraju Starog Sela, desetak kilometara jugoistočno od Topuskog, na samom rubu poznate šume Orlove. Jedino društvo prave mu divlje svinje, vukovi, lisice i jastrebovi, koji ga očito smatraju uljezom pa svakodnevno čine štetu kako bi iz svoje šume otjerali neželjenog gosta. “Kuća u kojoj sam […]
Oni koji ovih dana putuju u Hrvatsku, zemlju mog rođenja, nažalost i zemlju mog dubokog razočarenja, moraju znati da ih na svakom koraku vrebaju zamke, koje su očigledno toliko o(be)smišljene da vređaju dostojanstvo i odvraćaju od odlaska u tu zemlju, a to je valjda i njihov smisao. Tako će vam u policiji kazati da se vaša supruga, državljanka Srbije, ne mora prijaviti, odnosno da je ne mogu prijaviti, jer je “član obitelji” i boraviće s mužem u obiteljskoj kući. Nakon nekoliko dana sačekaće vas granična policija i izvršiti detaljnu provjeru od pola sata, pa kad ne nađu ništa čime bi vas optužili kao ratnog zločinca, zatražiće od vaše supruge Vjenčani
13. i 14. jula 1944. godine održano je čuveno suđenje u Gornjem Budačkom, poznatije kao „Kordunaški proces“. Smrtna presuda za petoricu. Ukazali su na to kako će Srbi u skorijoj budućnosti proći i kakva ih sudbina čeka. Iako je prošlo više od 70. godina, posljedice ovog suđenja imaju duboke veze sa današnjom sudbinom Srba iz […]
Riječko tužilaštvo podiglo je optužnice protiv četvorice pripadnika bivše JNA koji se terete da su od 1991. do 1994. kao upravnici ili čuvari u zatvoru u Vojniću psihički i fizički zlostavljali civile i ratne zarobljenike od kojih su četvorica podlegla povredama. Zbog navodnog ratnog zločina riječko tužilaštvo tereti Dragomira Božića, Milana Kosiera, Željka Kneževića i Mirka Dokića. Oni su, kako se navodi, nedostupni hrvatskim vlastima jer se nalaze na području Srbije, ali je protiv njih određen pritvor i raspisana potjernica. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: PRENOSIMO: Sto dana bezrazložnog zatvora
Ako se smanjivanje broja stanovnika u Perjasici nastavi ovakvim tempom, a za dvadesetak godina i to će biti ‘mrtvo’ mjesto0 Besperspektivnost krajeva u Hrvatskoj, posebno onih povratničkih i ruralnih najbolje možemo vidjeti na primjeru mjesta Perjasica, u općini Barilović, u Karlovačkoj županiji. Unazad nekoliko godina glavni događaji u mjestu su sprovodi. Ljudi se ne vraćaju, nema mladih, nema svadbi, vjenčanja i krštenja. Jedino se ‘povećava’ broj novopridošlih na mjesno groblje Kaštelište. Tako su i proteklih tjedana održane dvije sahrane: Đure Bijelića (1960.) i Dragana Cimeše (1953.). Ma koliko paradoksalno zvučalo, Đuro sa 55 i Dragan sa 63 godine bili su mlađi stanovnici tog mjesta na Kordunu, u međurječju Korane i
KARLOVAC – Hrvatski policijski specijalac iz 1991. Mihajlo Hrastov u srijedu se javio u Centar za dijagnostiku zatvora u Remetincu na izvršenje četverogodišnje kazne za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991. čime je okončana njegova 25 godišnja pravna bitka. Odvjetnik Krešimir Vilajtović najavio je molbu za uvjetni otpust iz zatvora, budući da je Hrastov već odslužio pola, odnosno 25 i pol mjeseci od četverogodišnje kazne te je s puno cinizma, ne skrivajući ogorčenje, komentirao osuđujuću presudu Hrastovu, posebno naspram oslobađajuće Vojislavu Šešelju. “Hrastov je spriječio da četničke horde, upućene u Karlovac od četničkog vojvode Šešelja, osvajaju Hrvatsku, prema tome ako Šešelj nije kriv
Simo Perenčević iz Ostrožina platio je još 2001. godine Elektri aparaturu za ponovno uvođenje struje u iznosu od 1100 kuna. Struje još nema, a niti povrata novca Stanovnike zabačenih banijskih i kordunaških sela i zaselaka nerijetko obilaze domišljati prevaranti svih vrsta i, lažno se predstavljajući, iznuđuju poslijednje kune siromašnih, uglavnom vremešnih povratnika. Zatim netragom nestaju, a žrtve ovih drskih prijevara rijetko slučaj prijavljuju policiji, pa uglavnom nikada ne dobiju ukradeni novac nazad niti išta više saznaju o rezultatima istrage. I sve dok prijevare vrše sitni kriminalci, stvar se može nekako i razumijeti jer lopova je uvijek bilo, ali kada je neko državno poduzeće ili institucija, bez objašnjenja odugovlači s riješavanjem
Nepredviđena događanja ispred kolodvorske zgrade otela su se kontroli. Zaustavi ih zapovjednički glas Hrvatskog policajca. Strogim, kreštavim glasom naredi Ciganima: Stani, prekini! Piše: Nikola Kobac Orkestar umuknu. Tek što se tišina smiri, po protokolu, na red dođoše “sveti oci”. U njihovoj dugodišnjoj službi Bogu i Papi – započeše svoju Prvu misu za žive? Odzvanjaju riječi, nestaju i gube se preko pruge, tamo prema Dvorani Lisinski i naselju Trnje: “Pokoj vječni daruj im Gospodine, i svijetlost vječna svijetlila im. Putovali u miru! Amen!” Sa druge strane “svečanog” platoa, između Prvog i Drugog perona, sa strane koja je zaklonila “počasnu kompoziciju”, na podu, sa bijelim štapom u ruci, u poderanoj partizanskoj uniformi,
Stigosmo na pretposljednju stanicu! Vrijeme je zaustavljeno. Na svježe asfaltiranom peronu odzvanja bat koraka prošlosti. Uglancane čizme prate uvježbani korak odavno usaglašene Hrvatske politike. Piše: Nikola Kobac Praznina pritiska, putnika malo, prolaznika još manje. Raskoš tek otišlog katoličkog Božića i novogodišnje noći prekriven je mnogim tajnama. Sprovodnik vlakova, držeći pod miškom metalnu tablicu, naslonjen na sjenu peronske rasvjete, iščekuje dolazak kompozicije. Ni malo nije zabrinut. Uobičajen je to postupak za sve dolaske i odlaske. Istina, načuo je da ovaj voz/vlak ima posebnu težinu i dužinu – svečan je. Najavljuje kraj neobičnom događaju. Hodajući pravolinijski naprijed, pa malo nazad čeka čovjek da mu se na vidiku (U)kaže moderna lokomotiva (U)mivena starom
Da li će se učenici u Metajni zapitati ko su bila ta djeca i te majke i žene što su posljednje dane života provele u njihovim učionicama? Piše: Zorica Ćoković
Stradanja Srba Kusonjčana u Drugom svjetskom ratu vežu se za 13. 08. 1942. godine i to je najtužniji dan u istoriji ovog mjesta u blizini Pakraca. Na taj dan je
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
