arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Kosturi “veličanstvene operacije”

31.12.2015

Dvadeset godina trebalo je za identifikaciju dijela ratnih žrtava na području Barilovića: Na mjesnom groblju Mali Kozinac, u Mjesnom odboru Kosijersko Selo, sahranjen je Nikola Ležaić, jedna od devet nedavno identifikovanih žrtava Oluje u opštini Barilović. U subotu, 19. decembra, na mjesnom groblju u Malom Kozincu, u Mjesnom odboru Kosijersko Selo u opštini Barilović, Karlovačka županija, sahranjen je Nikola Ležaić, jedna od devet nedavno identifikovanih žrtava Oluje. Ležaić, rođen 08.02.1954., od oca Petra, koji je živio na adresi Donji Skrad 52, okrutno je ubijen kao civil na svom kućnom pragu 4. avgusta 1995., u 41. godini života. Njegovi posmrtni ostaci su nedavno identifikovanih DNK analizom u Zavodu za sudsku medicinu

U Banjaluci obilježena krsna slava RSK

18.12.2015

Služenjem bdenija u hramu Svete Trojice, te slavskim obredom, lomljenjem slavskog kolača i kulturno-umjetničkim programom u Banjaluci je večeras obilježena krsna slava nekadašnje Republike Srpske Krajine Nikoljdan. Nekadašnji poslanik u Skupštini Republike Srpske Krajine Krsto Žarković rekao je da je osnovna poruka da nevladin sektor koji se bavi pitanjima u vezi sa Republikom Srpskom Krajinom treba da se zajedno okupi da bi pomogli u rješavanju problema Srba protjeranih iz Hrvatske. “Krsnu slavu smo posljednji put obilježili 2001. godine, ali smo imali određenih problema sa nepriznavanjem od struktura vlasti, zbog čega se ovaj dan obilježavao na jedan lični i tih način. Nakon toga došlo je do jedne drskosti, ali smo uspjeli

Teže probiti ćutanje nego koridor

18.12.2015

Na Dugoj Njivi u Modriči, svake godine se obeležava godišnjica proboja “koridora života”. Tu vojnu operaciju kojom je 28. juna 1992. ponovo uspostavljena kopneno-vazdušna veza sa Srbijom, provele su jedinice Vojske RS i Srpske vojske Krajine (SVK). Jedan od učesnika, general u penziji Mile Novaković, nekadašnji komandant SVK, u intervjuu za “Vesti” podseća na doprinos Srba iz Krajine toj blistavoj pobedi nad znatno brojnijim snagama hrvatsko-muslimanske koalicije kada su oslobođeni Derventa, Modriča, Odžak i Brod. Ovaj intervju je rađen juna 2012. nakon obeležavanja 20 godišnjice proboja “koridora života”. Ko je pokrenuo inicijativu za proboj koridora prema Srbiji? – Milan Martić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova RSK. General Ratko Mladić pristao je

O beskrajino tugo

18.12.2015

Evo će proći i četvrti mjesec kako sam bila tamo, a napisala nisam nijednu jedinu rečenicu o tome o čemu tako dugo ćutim i što pred kraj mog životu živu hoće da me pojede. Moje rodno selo Kordunski Ljeskovac, ne postoji od prvog dana avgusta 1995. Nema Kordunskog Ljeskovca ni na jednoj geografskoj karti. Gdje je moje selo? Živjeli su u njemu Ćaćići, Devići, Gojići, Dakići, Smiljanići, Kovačevići, Klarići… Godine 1857. Kordunski Ljeskovac je imao 1.514 stanovnika. U Slunju sam 2008. podigla svoju domovnicu. S hrvatskom putovnicom sam lakše mogla otići u Ameriku da vidim teško bolesnog sina. Nakon podataka gdje i kada sam rođena, slijedi ono s prebivalištem (država,

Nikola Kobac: Besjeda prijateljima o mojoj knjizi

10.12.2015

Dobro veče Krajišnici, dobro veče dragi prijatelji, dobro veče Banja Luko! Hvala vam što dođoste i  ovo moje književno veče uljepšaste. Svima hvala, posebno hvala Tebi profesore Svetozare Livada i Tebi profesorice Dragice Španović – Livada, prvo za napisani Predgovor moje i naše knjige, a onda za riječi ohrabrenja – “piši kada te je Bog podario”. Našli ste snage da u godinama koje nosite i sa teretom kojim se borite – budete među nama. Da sa nama podijelite radost rođenja još jednog, i najboljeg svjedoka i druga svih vremena – knjige. Knjiga (H)ISTORIJA OSUŠENE ZBILjE ili TRAJANjE JEDNOG NESTAJANjA ne bi svjetlost mraka ili tamu dana ugledala i među vas

Knjiga “(H)istorija osušene zbilje” predstavljena u Banjaluci

08.12.2015

Knjiga autora Nikole Kopca „(H)istorija osušene zbilje“ , predstavljena je sinoć u Banskom Dvoru u Banjaluci. Organizator promocije i izdavač knjige je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke. Nikola Kobac u knjizi govori o svom zavičaju Trepči, srpskim stradanjima na Kordunu, svojim nastojanjima da se izbori za istinu i pravdu. Knjiga je spoj proze, lirike i istoriografskih zapisa i govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča,

Banja Luka: Promocija knjige Nikole Kobca “(H)istorija osušene zbilje“

07.12.2015

Promocija će se održati u Banskom Dvoru u ponedjeljak 07. decembra 2015. sa početkom u 19 časova. Knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ autora Nikole Kobca, u izdanju Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča, „raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba“. „Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo – gnijezdo rođenja ne

nikola-kobac.jpg

Pismo – posljednjim listovima gore naše

22.11.2015

Piše: Nikola Kobac Ne ljutite se što latinicom pišem. Vjerujte, znam ja ćirilicu, čitati, pisati. To Vam sada nisam namjerio dokazivati. Želim prije svega, da ovo Pismo čitaju zemljaci, poznanici i dojučerašnji prijatelji, koji  ne umiju  srpskim slovima opštiti. Podsjećam sve Vas i svakog pojedinačno da je ovo “terorističko” pismo “umni proizvod” Vašeg komšije i našeg reformatora Save Mrkalja (1783 – 1833.) koji bi trebao biti uvršten među sto najumnijih, do danas rođenih Srba. Preteča je Vuka Stefanovića Karadžića. Sava se rodi uman nadomak Zagreba, a dušu ispusti duševno poremećen u Beču. U onoj nekadašnjoj Evropskoj zajednici (EU) koja se tada zvala Austrougarska carevina (AU). Carevina koja je tada donosila

U Srbiju stiže Krajina (4)

21.11.2015

Piše: Prim. dr Dragica Lukić Golobradi dečaci zagledaju me oduševljeno. Svi bi da imaju takvu jaknu, da je nose u školu, na fakultet. A tek amblem! Nije ova jakna da se takva nosi, deco, može se prefarbati pa je onda nosite, kažem. Zašto se stidite amblema i jakne, pitaju me. Zašto se stidite srpstva, reče mi neko od njih. Čuvajte tu jaknu, ona je istorija, dobacuje neko od odraslih. Opet me guši, stežu me grudi. Koliko brige, suza, truda treba majci da odhrani vojnika, a onda ga država uzme, uzme zauvek. Bar da ima vajde od toga! A ne ovako. Ovako je moglo i bez ovoga. Možda će ovi dečaci,

nikola-kobac.jpg

SOMBOR – TRADICIJA TRAJANjA

13.11.2015

Piše Nikola Kobac Kultura sjećanja živi. Ona me odvede do Sombora. Po danu u kojem su se kišni oblaci sa suncem tokom čitavog puta nadmetali. Kilometri i daljine ostaše iza mene. K’o prosuta mjesečina tamo negdje ispod Petrove Gore jula mjeseca 1995. godine Ništa mi tog dana, 16. oktobra 2015. ne bi teško. Žurio sam da naslijeđena sjećanja predam potomcima njihovih davno raseljenih predaka… Ravne vojvođanske (sremske i bačke) ceste iz daleka izgledaju “kaj špaga” čiji je jedan kraj  zavezana za drugi kraj svijeta. I kad si siguran da “nigdje kraja nije” odjednom, u pravilu prije svakoga naseljenog mjesta pod uglom od 90 stepeni “špaga” savije – promjeni pravac i

Nikola Kobac

TUĐI IZBORI U MOJOJ DOMOVINI

05.11.2015

Piše: Nikola Kobac Za koji dan će Hrvatska birati. Saborske zastupnike, ovi hrvatsku vladu, hrvatska vlada hrvatsku politiku, hrvatska politika potvrditi hrvatske prijatelje, hrvatski prijatelji će izabrati hrvatske neprijatelje… i tako redom, od kako postoji Hrvatska koja smije i može glasati, birati i radovati se. Mnogo godina prije, dok je Car birao demokratija je ćutala. Danas je drugačije: Dok narod (demos) bira Predsjednik odlučuje. Dok je Austrougarska gospodarila, mobilisala i uslove života u Hrvatskoj određivala, Hrvatska je bila velika samo onda kada je trebala na strani Carevine ratovati. Danas je velika onoliko koliko uspješno veliča “blistavu” pobjedu i protjerivanje svojih građana srpske nacionalnosti te 1995. godine. Istina je da je to

Nikola Kobac

Promocija knjige Nikole Kobca ”(H)istorija osušene zbilje” na Sajmu knjiga u Beogradu

26.10.2015

U izdanju Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, objavljena je knjiga “(H)istorija osušene zbilje” autora Nikole Kobca, koja govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji “noža i križa”.  U centru “priče” je Kopčevo rodno selo Trepča, “raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba”. “Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo – gnijezdo rođenja ne izlazi mu iz duše i pameti”, rekao je Prof. dr Svetozar Livada. Udruženje građana

Gdje god krenula, Kordunu se vratila

17.09.2015

Svakog 6. maja dođem na Veljun, položim cvijeće i zapalim svijeće za dedu i pradedu, kaže Gordana Trbojević Tetchner Gordana Trbojević Tetchner Nema te zapreke koja bi spriječila rođenu Beograđanku Gordanu Trbojević Tetchner (1963.), koja živi u Strasbourgu, da nekoliko puta godišnje ne dođe u očev zavičaj, na Kordun, u Lapovac, selo do Veljuna, pa da […]

Nikola Kobac: Pismo Predsjedniku Republike Srpske

11.09.2015

I mi Srbi iz Hrvatske smo za dom spremni – ako nam ga vrate   Poštovani Predsjedniče Republike Srpske, cijenjeni Milorade, Sa dužnom pažnjom primih vijest da će u naredna tri dana Republiku Bosnu i Hercegovinu posjetiti gospođa Kitarović – predsjednica Republike Hrvatske. Provozaće se Predsjednica kroz Sarajevo, zatim Mostar i na kraju, u povratku […]

INTERVJU: Ilija Šaula, pesnik – Stradanje i seobe

06.09.2015

Tragični događaji u srpskoj istoriji su, nažalost, česti. Gubici ljudstva i teritorije su naše bolno iskustvo. Često njihovo obeležavanje zavisi od svesti i napora pojedinca, ne uvek i države, koja se tek naknadno uključi, kao što je slučaj sa obeležavanjem godišnjice stradanja i izgona Srba u zloglasnoj Oluji, kada je proterano 250.000 Srba iz Hrvatske, […]

Feljton Svetozara Livade (2): Bez komentara!

02.09.2015

Svetozar Livada Pročitao sam skoro sve što je Tuđman napisao ili javno izgovorio. Iz toga sam izdvojio preko 700 somnobulnih citata koji dokazuju da je bio nerazborit, neodgovoran i falcifikator povijesti sa jačom voljom nego pameti, uspio zaluditi narod u borbi za ostvarenje države, da ne bira nikakva sredstva protiv drugog i drugačijeg žrtvujuči skoro […]

UOČ’ VELIKE GOSPOJINE 2015.

27.08.2015

Ova tema mi se nametnu (ne)očekivano. Rodi je vrijeme i događaj. Nije me mogla obići a ni ja je ne mogah preskočiti. Živi se sve do 1995. kod mrtvih okupljaše. Danas živih nema a mrtvi posljednom snagom upozoravaju.   Piše: Nikola Kobac Da je bilo pravde i ljudskog poštenja, da mržnja nije zavladala ljudskim umom, […]

Feljton Svetozara Livade: Doživotni sam pacijent genocida!

27.08.2015

Svetozar Livada Evo zašto! Ako se pojam „pacijent“ prevede kao onaj koji trpi, pati, tu sam proša’ školu patnje za stotinu života kao višegodišnji pacijent sa 40 operacija na kostima, dvije na srcu i nekoliko kliničkih smrti. Međutim, genocid mi je ostavio veće patnje od toga. Bio sam super aktivno dijete, neki su govorili do goropadnosti… Baka, […]

Ne mogu nam pokrasti sjećanja

24.08.2015

Zagrepčanka Tatjana Vujičić Vlačić pokrenula je akciju te pomogla obnovu pokradenog spomenika za 525 srpskih žrtava ustaškog zločina iz 1941. godine Akcijom je osvježen cijeli prostor spomenika Svako zlo za neko dobro, kaže narod. Slično bi se moglo reći i za ono što se u posljednjih desetak mjeseci događalo oko spomenika za 525 srpskih žrtava […]

Kalendar genocida: 11. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna

10.08.2015

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, […]

Vladimir Nazor: Majka pravoslavna

04.06.2015

Zločin nad srpskom porodicom 1941.​ Pjesmu je u januaru 1943. godine napisao Vladimir Nazor, ubrzo pošto je prebjegao u partizane. Bio je zapanjen zatečenim prizorima popaljenog Korduna i masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom. Majka pravoslavna Jesi li se nasjedila na garištu kuće svoje, – Oh, ta kuća bijedna! Tražeć okom i rukama kolivčicu malog […]

Kalendar genocida: 14. maj. 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

13.05.2015

Na današnji dan 14. maja 1942. godine na Kordunu stradalo je od ustaša oko 250 Srba: Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od  9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece. Selo Vojišnica, Vojnić, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić ustaše […]

Kalendar genocida: 10-12. maj 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

12.05.2015

Na današnji dan 10. maja 1942. godine u tri navrata stradalo je od ustaša preko 100 Srba: Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od  9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece. Domačaj lug, u šumi Mlađe, kod Lipja, Skakavac, 6. i 7. januara i 10. maja 1942. ustaše masakrirale 68 Srba, […]

Kalendar genocida: 09-14. maj 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

08.05.2015

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori  od  9.  do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.         Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da […]

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: