arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

Danas parastos povodom genocida nad Srbima u NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu u subotu, 30. jula, prvi put biće služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, najavljeno je danas u Beogradu na konferenciji za novinare Udruženja Srba iz Hrvatske. Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir rekao je da su povod pomena ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, ali je istakao da je u ustaškim pokoljima “nestalo Potkozarje, dijelovi Like, Banije, Korduna…, a Srbi su odvođeni i

Blatuša

Kroz blato do Blatuše

Vrginmost – Petnaestak stanovnika eko-sela na području Blatuše kraj Vrginmosta, prilično su zabrinuti, jer su zbog urušavanja mosta preko šumskog potoka, već desetak dana odvojeni od svijeta. U slučaju neke nevolje do njih ne bi mogla stići vozila hitne pomoći, policija ili vatrogasci, a kako bi pribavili osnovne namirnice, do Vrginmosta moraju pješačiti više od sat vremena blatnjavim šumskim putevima. Postoji još jedan put za eko selo, no on je na nekoliko mjesta toliko derutan i oštećen da se već dugo njime nitko ne koristi, niti vozila njime mogu proći. Ipak, u ovoj situaciji, najveći problem mještana ovog jedinstvenog naselja nisu nabavke i kupovina u gradu, već odlazak u školu

Posljednji ispraćaj (2)

Nepredviđena događanja ispred kolodvorske zgrade otela su se kontroli. Zaustavi ih zapovjednički glas Hrvatskog policajca. Strogim, kreštavim glasom naredi Ciganima: Stani, prekini! Piše: Nikola Kobac Orkestar umuknu. Tek što se tišina smiri, po protokolu, na red dođoše “sveti oci”. U njihovoj dugodišnjoj službi Bogu i Papi – započeše svoju Prvu misu za žive? Odzvanjaju riječi, nestaju i gube se preko pruge, tamo prema Dvorani Lisinski i naselju Trnje: “Pokoj vječni daruj im Gospodine, i svijetlost vječna svijetlila im. Putovali u miru! Amen!” Sa druge strane “svečanog” platoa, između Prvog i Drugog perona, sa  strane koja je zaklonila “počasnu kompoziciju”, na podu, sa bijelim štapom u ruci, u poderanoj partizanskoj uniformi,

Nikola Kobac

Posljednji ispraćaj

Stigosmo na pretposljednju stanicu! Vrijeme je zaustavljeno. Na svježe asfaltiranom peronu odzvanja bat koraka prošlosti. Uglancane čizme prate uvježbani korak odavno usaglašene Hrvatske politike. Piše: Nikola Kobac Praznina pritiska, putnika malo, prolaznika još manje. Raskoš tek otišlog katoličkog Božića i novogodišnje noći prekriven je mnogim tajnama. Sprovodnik vlakova, držeći pod miškom metalnu tablicu, naslonjen na sjenu peronske rasvjete, iščekuje dolazak kompozicije. Ni malo nije zabrinut. Uobičajen je to postupak za sve dolaske i odlaske. Istina, načuo je da ovaj voz/vlak ima posebnu težinu i dužinu – svečan je. Najavljuje kraj neobičnom događaju. Hodajući pravolinijski naprijed, pa malo nazad čeka čovjek da mu se na vidiku (U)kaže moderna lokomotiva (U)mivena starom

O beskrajino tugo

Evo će proći i četvrti mjesec kako sam bila tamo, a napisala nisam nijednu jedinu rečenicu o tome o čemu tako dugo ćutim i što pred kraj mog životu živu hoće da me pojede. Moje rodno selo Kordunski Ljeskovac, ne postoji od prvog dana avgusta 1995. Nema Kordunskog Ljeskovca ni na jednoj geografskoj karti. Gdje je moje selo? Živjeli su u njemu Ćaćići, Devići, Gojići, Dakići, Smiljanići, Kovačevići, Klarići… Godine 1857. Kordunski Ljeskovac je imao 1.514 stanovnika. U Slunju sam 2008. podigla svoju domovnicu. S hrvatskom putovnicom sam lakše mogla otići u Ameriku da vidim teško bolesnog sina. Nakon podataka gdje i kada sam rođena, slijedi ono s prebivalištem (država,

Nikola Kobac: Besjeda prijateljima o mojoj knjizi

Dobro veče Krajišnici, dobro veče dragi prijatelji, dobro veče Banja Luko! Hvala vam što dođoste i  ovo moje književno veče uljepšaste. Svima hvala, posebno hvala Tebi profesore Svetozare Livada i Tebi profesorice Dragice Španović – Livada, prvo za napisani Predgovor moje i naše knjige, a onda za riječi ohrabrenja – “piši kada te je Bog podario”. Našli ste snage da u godinama koje nosite i sa teretom kojim se borite – budete među nama. Da sa nama podijelite radost rođenja još jednog, i najboljeg svjedoka i druga svih vremena – knjige. Knjiga (H)ISTORIJA OSUŠENE ZBILjE ili TRAJANjE JEDNOG NESTAJANjA ne bi svjetlost mraka ili tamu dana ugledala i među vas

Knjiga “(H)istorija osušene zbilje” predstavljena u Banjaluci

Knjiga autora Nikole Kopca „(H)istorija osušene zbilje“ , predstavljena je sinoć u Banskom Dvoru u Banjaluci. Organizator promocije i izdavač knjige je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke. Nikola Kobac u knjizi govori o svom zavičaju Trepči, srpskim stradanjima na Kordunu, svojim nastojanjima da se izbori za istinu i pravdu. Knjiga je spoj proze, lirike i istoriografskih zapisa i govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča,

Banja Luka: Promocija knjige Nikole Kobca “(H)istorija osušene zbilje“

Promocija će se održati u Banskom Dvoru u ponedjeljak 07. decembra 2015. sa početkom u 19 časova. Knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ autora Nikole Kobca, u izdanju Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča, „raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba“. „Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo – gnijezdo rođenja ne

Nikola Kobac

TUĐI IZBORI U MOJOJ DOMOVINI

Piše: Nikola Kobac Za koji dan će Hrvatska birati. Saborske zastupnike, ovi hrvatsku vladu, hrvatska vlada hrvatsku politiku, hrvatska politika potvrditi hrvatske prijatelje, hrvatski prijatelji će izabrati hrvatske neprijatelje… i tako redom, od kako postoji Hrvatska koja smije i može glasati, birati i radovati se. Mnogo godina prije, dok je Car birao demokratija je ćutala. Danas je drugačije: Dok narod (demos) bira Predsjednik odlučuje. Dok je Austrougarska gospodarila, mobilisala i uslove života u Hrvatskoj određivala, Hrvatska je bila velika samo onda kada je trebala na strani Carevine ratovati. Danas je velika onoliko koliko uspješno veliča “blistavu” pobjedu i protjerivanje svojih građana srpske nacionalnosti te 1995. godine. Istina je da je to

Nikola Kobac

Promocija knjige Nikole Kobca ”(H)istorija osušene zbilje” na Sajmu knjiga u Beogradu

U izdanju Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, objavljena je knjiga “(H)istorija osušene zbilje” autora Nikole Kobca, koja govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji “noža i križa”.  U centru “priče” je Kopčevo rodno selo Trepča, “raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba”. “Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo – gnijezdo rođenja ne izlazi mu iz duše i pameti”, rekao je Prof. dr Svetozar Livada. Udruženje građana

Obnova crkve Svete Petke u Gornjem Sjeničaku privodi se kraju

Tristo godina crkve u Sjeničaku

Ususret proslavi 300. godišnjice hrama na Kordunu: Prva crkva Svete Petke u Gornjem Sjeničaku izgrađena je 1715. i trajala je do 1934. Druga je podignuta 1935. i stradala je 1942. Obnova je započela 1989. da bi ovih dana stigla pred kraj Ovog utorka, 27. oktobra, na crkveni praznik Svete Petke, bit će obilježena 300. godišnjica izgradnje Crkve Svete Petke u Gornjem Sjeničaku, četrdesetak kilometara udaljenom od Karlovca. Crkvena opština Sjeničak naseljena je oko 1680. godine, pod carem Leopoldom, i obuhvaća sela Sjeničak, Moravci, Kovačevac, Prkos, Lasinja, Crna Draga, Muljci i Selnica. Bile su tu 783 kuće i u njima je živjelo 6.285. pravoslavnih Srba. Za vrijeme stolovanja mitropolita Vićentija Popovića

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala