arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Završena obnova spomenika u Veljunu

Završena je obnova veljunskog spomenika. U obnovi je značajnom financijskom pomoći sudjelovalo i Srpsko narodno vijeće. Spomenik je više puta devastiran, ukradene su ploče sa imenima žrtava koje su kasnije prodane kao sekundarna sirovina. Daljnja devastacija je zaustavljena, a počinioci su pronađeni. No, netragom je nestalo prvih 16 ukradenih ploča s imenima 109 ubijenih žrtava. Zahvaljujući pomoći pokojnog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala, ipak se došlo do imena stradalih civila tako da ih se sada opet na spomeniku nalazi njih 525. Autor: M.C. Izvor: PORTAL NOVOSTI Vezane vijesti: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu | Jadovno 1941. Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta Petka i Srbi u Plamenu Gdje leže kosti kolarićkih mučenika

Veljunsko prisjećanje na drugi veliki zločin nad Srbima u NDH

VELjUN – Narod Korduna i ove se godine okupio u Veljunu za Đurđevdan kako bi se prisjetio 525 nevinih civilnih žrtava pobijenih u periodu od 6. do 9. maja 1941. godine. Bio je ovo drugi veliki masovni zločin nad Srbima, 26 dana od osnutka NDH, a nakon onog u Gudovcu. Pomen žrtvama ovog zločina služili su karlovački sveštenici Darko Dugonjić i Budimir Kokotović.  – Nije prošlo ni mjesec dana od kada je proglašena ustaška država 10. aprila, kako se kaže u proglasu ‘božjom providnošću’, a da je već napravljen prvi zločin u Gudovcu s preko 200 srpskih žrtava. Nije prošlo mjesec dana, a da je otvoren prvi logor, Danica kod Koprivnice,

Pakao u Svetoj Petki

KOLARIĆ – Na Kordunu je održan komemorativni skup u povodu obilježavanja 76. godišnjice stradanja nevinih civila, žrtava ustaškog režima koje su u aprilu 1942. godine ubijene ili zapaljene u pravoslavnoj crkvi Svete Petke na Kolariću. Svečanu liturgiju u hramu Vaznesenja Gospodnjeg te mali pomen uz uništeni objekt služio je kolarićki paroh Željko Vidaković. Komemoraciji u organizaciji SPC-a i VSNM-ova Vojnića i Karlovačke županije prisustvovali su žitelji mnogih kordunskih mjesta, predstavnici lokalnih vlasti i srpske zajednice u Hrvatskoj, poput saborskog zastupnika iz redova SDSS-a Borisa Miloševića i karlovačkog dožupana Mirka Martinovića, te brojni gosti iz antifašističkih udruženja i organizacija. Paroh Vidaković kazao je okupljenima kako je teško razumjeti strahotu koja se zbila

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 06. januar 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Skakavac, Vrginmost. 6. januara 1942, na pravoslavni Badnji dan, ustaše masakrirale 240 Srba i Roma (Cigana). Domačaj lug, u šumi Mlađe, kod Liplja, Skakavac, 6. i 7. januara i 10. maja 1942. Ustaše su masakrirale 68 Srba, muškaraca, žena i djece. U Gornjoj Trebinji, na Kordunu ustaše su pobile više od 220 nevinih civilnih žrtava na Badnjak i Božić, 6. i 7.januara 1942. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Komemoracija u Gornjoj Trebinji Komemoracija u Gornjoj Trebinji na Kordunu

Kako je Osma kordunaška zarobila njemačkog general-pukovnika Lera

Danas 92-godišnji Đuro Klarić pridružio se partizanima s nepunih 16 godina, a u bratstvo i jedinstvo vjerovao je sve do sloma državne zajednice za koju se borio Vrginmost – Potkraj oktobra ove godine obilježena je 75. godišnjica formiranja Osme kordunaške udarne divizije, koja je zajedno sa Šestom ličkom i Sedmom banijskom udarnom divizijom činila Četvrti korpus NOV i PO Jugoslavije i u kojoj je oko 98 posto boraca bilo iz Like, Banije i Korduna. Tada je novinar “Portala Novosti”prigodom brojnih svečanosti razgovarao s nekadašnjim mladim partizanom, a danas vremešnim i dobrodržećim 92-godišnjim Đurom Klarićem, koji je na reverima svoga odijela s ponosom istaknuo brojna odlikovanja. Burnih vremena koja su mu obilježila

VIDEO: Independent State of Croatia: Fear, Abyss, Silence

SERBIAN How did the Independent State of Croatia come to be, what was its character and who decided on life and death? Why was the Slana Camp on the island of Pag named “the hell in a rocky desert”, how were numerous karst pits on Mount Velebit used in the summer of 1941, why there were no children on Mount Kozara years after the Second World War, and whether the strongest impression is from the “mountain of dead in the plains of Slavonia”, the name some people gave to Jasenovac? These are the questions that a three-part documentary film of the Radio and Television of Serbia (RTS) “Independent State of

Burna istorija Korduna

KARLOVAC – Tribina pod naslovom “Kordun u prošlosti – historijski osvrt” održana je u organizaciji karlovačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta” i VSNM-a Karlovca. – Kordun je imao vrlo burnu i turbulentnu povijest, prošao je od Scile do Haridbe. Ovo danas je historijski osvrt, a postoje i mnogi drugi kao kulturološki, sociološki, antropološki, politički, antifašistički i drugi. Bilo bi dobro da u jednoj knjizi možemo naći sve aspekte naše kulture, ali nažalost to nemamo jer nismo uspjeli izdati monografiju Korduna – kazao je u uvodu Dragan Grubješić, voditelj historijsko-književne sekcije karlovačkog pododbora. Gost tribine bio je i historičar i književnik Mile Dakić. – Nemoguće je govoriti o Kordunu izvan konteksta Vojne Krajine, iako

Krvavo kordunaško jutro

Kordun je to decembarsko jutro dočekao prekriven snegom, koji je te godine, po priči njegovih meštana, napadao kao retko do tada. Belinu brda i dolina prekidale su samo zbijene drvene kućice, raštrkane po raznim zaseocima kordunaških sela. Doručak na stolu u jednoj od tih zavejanih drvenih kuća je ostao da se hladi. Majka, u naručju noseći malo dete i za ruku držeći petogodišnjeg sina, potražila je spas duboko u šumi, bežeći od zveri u crnim odelima i sa potkovicama na čelima, koja su se tog prohladnog jutra probijala kroz zavejane seoske puteljke, krvožedno tražeći plen. Znala je da te potkovice nisu potkovice koje donose sreću, već naprotiv. Ostatak porodice to

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločini na Baniji, Kordunu, Lici, Bosanskoj Krajini

Dugačka Luka, kod Topuskog, kotar Vrginmost. Ustaše su u periodu 28. jul – 03. avgust 1941. godine u Dugačkoj Luci ubile preko 256 Srba iz Starog Sela, Katinovca i Crnog Potoka.. Izvor: Dušan Baić, Kotar Vrginmost u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Općinski odbor saveza boraca NOR-a Vrginmost, Beograd 1980, str. 814-844(Spisak žrtava Starog Sela). Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005., str. 343. Petar Zinaić, Genocid na Kordunu i okolici, “Stručna knjiga”, Beograd 1996., str. 366-367(Spisak žrtava). Ličko Petrovo Selo. Drugu grupu Srba iz opštine Ličko Petrovo Selo pohapsile su ustaše 29. jula 1941. godine pod istim izgovorom “da idu na rad

Pobijena srpska djeca

USTASHA SLAIN SERBS IN MASVINA ON THIS DAY IN 1942

Ćirilica The Jadovno 1941 Association reminds that the Ustashas slain more than 420 Serb civilians while fleeing in Masvina forest or in their homes in Kordun, on this day in 1942. “Who came up with `mrtvo kolo /Dead Kolo/` in Masvina, above Rakovica, Slunj, when on July 21, 1942, the Ustasha slain more than 420 Serb civilians while fleeing their homes or in their own houses; and slaughtered 10 girls and 10 boys aged between five to seven years, then stripped them naked, placed the girls on the back in a circle, tied their hands, spread their legs and placed naked slaughtered boys on them,” asks with pain and disbelief,

Bojana Vučić: TIŠINA

  TIŠINA Odlaze tiho veliki ljudi Bez čudo buke, bez čudo suza S bolom što časne stiska im grudi Ubi ih vreme, ubi ih tuga…… Graničar cijelog svoga života I otac i đed i prađed im bio Branio tuđe, braneći sebe A nikada svoje gnijezdo svio… Majke sinove rađaše svoje Da pustu gmaj’nu krče i brane Da nađu parče neba koje…. Da im sloboda odnekud svane… Graničar cijelog svoga života Između ljudi, između zvijeri I taman kad je gmajina rodna Opet se pakuj, opet se seli….. Opet uprtak na rame stavi Sa gmaj’ne rodne neka se krene Graničara od sablje rastavi Nek u tišini umre i svene….. Odlaze tiho veliki

Spomenik na Kordunu

Željko Svitlica: 300

Jedan od najpoznatijih spomenika NOB-a nalazi se na Petrovoj gori u Kordunu. Djelo je poznatog vajara Vojina Bakića, a u posljednjem ratu doživio je sudbinu mnogih građevina i spomen obilježja iste vrste – uništila ga je vojska Hrvatske. Spomenik na vrhu Petrovcu je podignut u čast ustanka naroda Banije i Korduna i jednog događaja koji bi zaslužio naslov holivudskog spektaktla, ali kako su se kod nas antičke i epske bitke događale ”svako malo”, zatrpan je u šumama Petrove gore i zaboravljen kao i mnogi slični. Stezanje obruča naoružanih ustaša i domobrana oko narodnog zbjega na Petrovoj gori prouzrokovalo je jedan očajnički pokušaj – jedan skok u ambis, jedno ”neka bude

Dr Đuro Zatezalo

Proširena kronika genocida

Vojnić – “Radio sam svoj seljački i kovački posao”; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun, Banija, Gorski Kotar i Lika; drugo prošireno izdanje, u ediciji Eparhije Gornjokarlovačke i udruženja Jasenovac – Donja Gradina iz Banja Luke, svoju hrvatsku i prvu promociju imalo je u petak, 12. maja, u Vojniću, večer uoči obilježavanja 75. godišnjice proboja neprijateljskog, ustaškog obruča 1942. godine na legendarnoj Petrovoj gori.  Većeg i boljeg događaja i najave najveće kordunaške epopeje i proboja obruča na Biljegu, koji se uvijek održava kod spomenika na Petrovcu, i nije moglo biti. Mala dvorana u Domu kulture u Vojniću bila je pretijesna da primi sve zainteresirane za prezentaciju ovog, najnovijeg historijskog djela

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: “Radio sam svoj seljački i kovački posao” U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Selo Vojišnica, primjer stradanja Korduna

Kordun, selo Vojišnica kraj Vojnića. Ustaše su 14. maja 1942. godine, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić, poklale 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina (1.) Selo Vojišnica, koje se neposredno nastavlja na Vojnić u pravcu Vrgimosta posebno je teško stradalo u Drugom Svjetskom ratu. Od ukupno 650 stanovnika selo je imalo 343 civilne žrtve. Kad se tome pridodaju borci i umrli od direktnih posljedica ratnih stradanja, nestalo je praktično 2/3 sela. Mnogo seljana je stradalo 14.maja 1942. godine, kada je probijen obruč na Petrovoj gori. Ustaške snage u povlačenju činile su mnoge zločine

Čiko, mogu li s tobom

Slučaj Dare Sekulić Jedne sam subote u antikvarijatu Srce lubenice, na Opatovini, pedesetak koraka od tržnice na Dolcu, na polici među debelim pjesničkim antologijama pronašao pjesničku zbirku Dare Sekulić Grlom u jagode. Knjižica od pedeset i pet stranica, jedva veća od dlana, bez teksta na hrbatu, slučajno se tu našla kao zaostatak nečije rasturene kućne biblioteke. Ili je to netko umro, ili se rastavio od žene. Naslovi sarajevskih izdavača, pogotovu ako su domaćih pisaca, rijetki su po zagrebačkim antikvarijatima. Mnogo je više beogradskih ili novosadskih knjiga, življe su bile ovdašnje veze s tim gradovima. Sarajevo je bilo daleko i zatureno, zatvoreno u sebe sama i u svoju književnost. Tako je

Gudovac

Majski pokolji Srba na Petrovoj gori

Ustaše i domobrani su u jarku “Metaljka”, na Petrovoj gori, od 9. do 14. maja 1942. godine, zaklali 57 žena i djece. Jarak “Metaljka” samo je jedno od mnogobrojnih stratišta na Petrovoj gori, podsjećaju iz Udruženja “Jadovno 1941.”. U svojoj knjizi “Radio sam svoj seljački i kovački posao” Đuro Zatezalo navodi svjedočanstva o ovim zločinima. Svjedočanstvo Đure Studena o masakriranju srpskih izbjeglica u Petrovoj gori u maju 1942. godine Zatezalo je zapisao 21. aprila 1961. godine. Tada je Studen imao 32 godine i trpio je teške bolove od zadobijenih rana ustaškim nožem. “Svezane su nas ustaše povele preko luke Kalovi. Mislio sam, pa vode nas u Vojnić. Ali nas okrenuše

U Banjaluci promovisana fotomonografija "Stradanje SPC u NDH" Foto: SRNA

U Banjaluci promovisana fotomonografija “Stradanje SPC u NDH”

U Banjaluci je večeras promovisana fotomonografija “Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u NDH”, u kojoj istoričar Jovan Mirković obrađuje uništavanje crkava, manastira, parohijskih domova i grobalja, kao i ubistva i protjerivanja sveštenstva SPC sa tog područja. Mirković je rekao da je fotomonografija svojevrstan nastavak njegove knjige “Zločini nad Srbima u NDH” i sadrži ilustrativni materijal o 685 porušenih, oštećenih, uništenih i zapaljenih crkava, te 227 ubijenih sveštenika. “Govori i o stradanju Srba, jer oni koji su željeli uništiti srpski narod prvo su uništavali njegovo duhovno biće”, naveo je Mirković, koji je nekadašnji direktor Spomen-područja “Jasenovac”. Mirković kaže da je na fotomonografiji radio godinu i po dana i ističe da je

U Banjaluci promocija knjige – Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U Banjaluci, 21. marta 2017.  održaće se promocija knjige istoričara Jovana Mirkovića “Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – fotomonografija”, objavljene u izdanju IP „Svet knjige“ iz Beograda (Suffering of the Serbian Orthodox Church in the Independent State of Croatia – photomonography). Promocija će biti održana u 19,00 časova u Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Bana Lazarevića 1. O knjizi će govoriti dr Dragan Davidović, direktor Sekretarijata za vjere RS, dr Dragan Šućur, pravoslavni vojni sveštenik, Stevo Ćosović, urednik i direktor IK „Svet knjige“ i autor. U knji­zi su prezentovani is­crp­ni po­da­ci o stra­da­nju srp­skih cr­ka­va, sve­šten­stva i srp­skog naro­da u Ne­za­vi­snoj Dr­ža­vi Hr­vat­skoj, od 1941. do 1945.

Promocija knjige Nikole Kopca “(H)istorija osušene zbilje“ u Karlovcu

Promocija knjige u Karlovcu, u petak 25. novembra 2016. u 18 časova u prostorijama SKD Prosvjeta, Ambroza Vranicanija 6. U izdanju Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, objavljena je knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ autora Nikole Kobca, koja govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča, „raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba“. „Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo

PROMOCIJA: Knjiga Radovana Pilipovića „Oreoli i senke”

U Beogradu će se u petak, 25. novembra 2016. u 19 časova u Kripti Hrama Svetog Save na Vračaru, održati promocija knjige „Oreoli i senke – rasprave iz istorije Srpske Pravoslavne Crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ autora Radovana Pilipovića. Knjiga kroz 22 rasprave na različite teme pokriva martirsku istoriju Srpske Pravoslavne Crkve u Drugom Svetskom Ratu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske, satelitske državne tvorevine Hitlerovog „Novog poretka“. Rasprave i studije se odnose na stradanje srpskog vernog naroda, zatim sveštenstva i episkopata, uspone i padove kulture sećanja kod Srba, kao i spontano razvijanje poštovanja prosijavših novomučenika u drugoj polovini XX veka. Neki radovi su bili objavljivani u crkvenoj i

Film “Kordun” o Srbima graničarima snima se nadomak Banjaluke

Dokumentarno-igrani film “Kordun-zemlja bez ljudi” biće završen do kraja godine, a već naredne biće prikazan na malim ekranima. Radi se o ostvarenju koje nas vraća unazad 500 godina, a prikazuje život i stradanje Srba graničara, Krajišnika kroz istoriju. Film se radi u koprodukciji Radio Televizije Republike Srpske i Krajiškog kulturnog centra “Sveti Sava” iz Banjaluke, koji okuplja Srbe izbegle iz Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Film je podržan i od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Republike Srbije, Zavičajnog kluba Kordunaša Beograd, Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” Zagreb, Srpskog društva “Kordun” Toronto, kao i ostalih krajiških udruženja u rasejanju. Predsednik Kulturnog Centra “Sveti Sava” Dragan Krošnjar rekao je da

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 01. avgust 1941. – Godišnjica masovnih zločina nad Srbima širom NDH

Selo Smiljan (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Rica (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Udbina, dolina u Pločanskom klancu. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića 20. Više o ovom zločinu: Zločin u ličkom selu Komić 1941. godine Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Široka Kula

Služen parastos Srbima stradalim u genocidu u vrijeme NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je novinarima da je povod za parastos sjećanje na ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, te da bi bili potrebni sati da bi se pobrojali svi zločini počinjeni nad Srbima u to vrijeme. “Pomenuću samo Velebit i Jadovno kao velika mjesta stradanja za vrijeme NDH,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala