arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Nikola Milovančev: O broju žrtava u Jugoslaviji 1941–1945, njihovo umanjivanje i nipodaštavanje (II)

26.06.2020

O broju žrtava u Jugoslaviji 1941–1945, njihovo umanjivanje i nipodaštavanje (2). Piše: Nikola Milovančev U Hrvatskoj je zauvek izbegnut popis naših žrtava, jer je januara 2012. taj popis preuzela Rimokatolička crkva. Slovenci su dokazali da se i sada mogu (barem približno) izbrojati žrtve Drugog svetskog rata. Zašto samo u Srbiji pojedinci uveravaju javnost da je to nemoguće, da su prepreke nepremostive? U periodu od 1998. do 2005. održavani su skupovi „Dijalog povjesničara/istoričara“, koje je organizovala Fondacija Fridrih Nauman. Na tih deset susreta velika pažnja posvećena je žrtvama u ratovima na jugoslovenskim prostorima u XX veku, a najviše izlaganja (pedesetak) odnosilo se na razdoblje Drugog svetskog rata; najaktivniji u obradi ove

Nikola Milovančev: Muk

19.06.2020

O broju žrtava u Jugoslaviji 1941–1945, njihovo umanjivanje i nipodaštavanje (1). Piše Nikola Milovančev Nekadašnji vodeći hrvatski statističar je pre tri i po decenije ocenjivao da je broj žrtava u Jasenovcu bio viši od šest stotina procenata do hiljadu i dvesta procenata u odnosu na brojeve koje danas iznose pojedinci u Beogradu i Zagrebu. Neobično velika razlika, zar ne? Revizionisti pokušavaju već više od trideset godina da iznesu procene broja žrtava u logoru Jasenovac i uopšte u Jugoslaviji 1941–1945. koje su manje od stvarnih. Oni kritikuju i drastično smanjuju ocene broja žrtava ustaškog logora u Jasenovcu iznesene odmah posle kraja Drugog svetskog rata, koje su iznosile 500.000 do 700.000 žrtava

TITOISTI I DANAS POTURAJU NEISTINE: Mitropolit Joanikije Lipovac bio je pod prismotrom fašista

15.06.2020

Mladi istoričar Boban Batričević objavio je 14. marta 2020. g. na portalu „Antena M“ članak pod naslovom „Slučaj mitropolita Joanikija Lipovca“ Ocene iznesene u ovom tekstu nisu istorijska novost, jer ih titoistička istoriografija ponavlja 75 godina. Piše: Nikola Milovančev, član Pravnog savjeta IN4S Mladi istoričar Boban Batričević objavio je 14. marta 2020. g. na portalu „Antena M“ članak pod naslovom „Slučaj mitropolita Joanikija Lipovca“ Ocene iznesene u ovom tekstu nisu istorijska novost, jer ih titoistička istoriografija ponavlja 75 godina, nastojeći da mitropolita Joanikija prikaže kao saradnika okupatora, posebno pozivajući se na njegovo prisustvo na Petrovdanskom saboru, 12. jula 1941. Ocene titoističkih (nazovi) istoriografa su sledeće: mitropolit Joanikije je istovremeno bio

Bastašić: Srpskom jedinstvu i Srpskom svetu potreban memorijalni centar o srpskim stradanjima u 20. veku

14.06.2020

„SRPSKO STRADANjE U 20. VEKU JE IDENTITETSKA KIČMA OKO KOJE TREBA DA SE OKUPI CEO NAROD“ * Nespremni smo: Srbi su gledali pripreme u Jugoslaviji za parčanje srpskog naroda, pa potom i raspadanje Državne zajednice Srbije i Crne Gore, pa sad gledamo otimanje srpskog jezika od strane Hrvatske i Crne Gore, još se čudimo što je neko pokušao da nam otme svetinje i da osnuje svoju crkvu * Srpske porodice koje još tragaju za ostacima srodnika nestalih u ratu (oko 1.650 boraca i civila) uznemirila je najava bošnjačkog člana kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih lica BiH Amora Mašovića da će „11. jula ove godine u Potočarima u Srebrenici biti

EKSKLUZIVNA FOTOGRAFIJA: Valjevski partizani sprovode na strijeljanje sumnjive seljake 1941.

25.05.2020

Vidi se da su osumnjičenima vezane ruke na leđima, a među osmoricom partizana koji ih sprovode zapaža se i nekoliko vrlo mladih, verovatno i maloletnih momaka. Među egzekutorima se nalazi i Stjepan (Stevo) Filipović, potonji narodni heroj i simbol otpora valjevskih partizana, zapisao je Nemanja Dević. Jedna od retkih sačuvanih fotografija, koja prikazuje valjevske partizane koji sprovode na streljanje sumnjive seljake, avgusta 1941. godine. Vidi se da su osumnjičenima vezane ruke na leđima, a među osmoricom partizana koji ih sprovode zapaža se i nekoliko vrlo mladih, verovatno i maloletnih momaka. Među egzekutorima se nalazi i Stjepan (Stevo) Filipović, potonji narodni heroj i simbol otpora valjevskih partizana. Ova fotografija još jedan

Dani(j)el Simić: Tito i oštra ustaška kolona

23.05.2020

Komandant Prve proleterske brigade Koča Popović, obavještajac Vladimir Velebit, te član Politbiroa KPJ Milovan Đilas; nudili su u Sarajevu i Zagrebu marta 1943. godine Nijemcima, Italijanima i Hrvatima da se bore protiv Saveznika, ako se iskrcaju na Jadranu. Cilj ovih pregovora je bio da se uspostavi primirje sa okupatorom, kako bi se Tito što uspješnije borio protiv četnika za dominaciju među Srbima, jer su oni gotovo jedini bili borci u partizanima. Ostali su većina među političkim komesarima. U pregovorima to nijesu krili, a Nijemcima i Hrvatima je dodatno odgovarala konfrontacija Srba. Partizana i četnika. Odgovarala je i Titu. Nakon rata, komunistima je godilo produbljivanje tog jaza i za učvršćenje vlasti.

Sandra Blagić: Pokolj u Drakseniću

08.05.2020

Svaki put kada pođem za Jasenovac ili Donju Gradinu, desi se nekako da Draksenićem prođem. Da li je to što dušu svoju ostavim na poljima tišine, tuge, pakla i raja? Ali, evo Bogu hvala imala sam i s kim da vidim to mjesto stradanja, patnje i muka. Ni te hladne zime 1942. godine na pravoslavni Mali Božić, Srbi nisu pošteđeni. Hrvati ustaše, one Srbe koje nisu ubili na kućnom pragu otjerali su u crkvu. U hramu su ih silovali, mučili, iskasapili, poklali. Niz zidove slijevala se krv! Njih 360 pravoslavnih duša uznijelo se ka Gospodu.O ovom zločinu postoji nekoliko svjedočanstava.Pokolj su preživjele Mara Blagojević kao i Anka Pavković s kćerkom

Ratko Dmitrović

Zaboravljena zadarska „Kristalna noć”

02.05.2020

Ovih dana u centru Zadra možete naići na poruku Srbima koja podseća na daleku prošlost toga grada, na jednog čoveka koji je u Zadru udario temelje mržnje prema pravoslavlju, ali i na događaj od pre samo dvadesetpet godina koji je bio repriza nacističkog divljanja desetog novembra 1938. godine Napomena: Prilog je objavljen 2011. godine. Postoji u Hrvatskoj nekoliko mesta gde Srbi žive od dobre volje većinskog stanovništva. Ako nisu ljuti na nekoga kod kuće, na Haški tribunal, na Engleze koji Hrvatsku – Zagreb je u to ubeđen – koče na putu u EU, Hrvati će pronaći drugu zanimaciju, ali u slučaju i najmanjeg zatezanja nacionalnih žica, diranja u „svetu hrvatsku stvar“ (ima ih

Dušan Bastašić: Kada potomci žrtava Pokolja progovore

30.04.2020

Prije nekoliko dana, 26. aprila je bila godišnjica kako su 1941. “oćerali naše”. Tako bi naše bake govorile. Sada već davno upokojene bake, lica izbrazdanih dubokim borama, uokvirenih u crne marame i očima crvenim od suza. Uz njih smo odrastali mi, unučad “oćeranih” žrtava Pokolja, djeca roditelja izranjavanih duša. Čeljad rođena sa duboko zapretanom ranom koja bi kod nekih od nas godinama, čak decenijama ćutala. A onda, odjednom prosto vrisnula rasipajići bol svom širinom duše. I opet je opet zaboljelo. Rana koja se prenosi sa generacije na generaciju. Napisao sam na Fejsu nekoliko rečenica na tu temu: “Upravo u ovo doba dana 26. aprila 1941. godine, upale su ustaše u

Sandra Blagić: I ove godine, Bogu hvala u Donju Gradinu

23.04.2020

Nema potomaka, nema sveštenstva, nema političara. Biće i oni, samo u subotu! Sunce je visoko na nebu. Ali vjetar ne dozvoljava da mirno koračaš. Opominje. Ovo je jedinstvena prilika da čitav logor prođem, razgledam, stanem pored svake ploče da pročitam.I svaki put je drugačije, teže ili lakše. Bože, kako je lijepo ovo mjesto.Bidi mnogo cvijeća na humkama na grobnicama. Raj!Bijele rade. Ha hiljade i hiljade njih.Kao da su za svaku dušu, koja je mučenički ubijena, iznikle. Ne mogu da ih izbpojim. I onda čujem kao neku muziku, u daljini. Pa deblo koje se povija zaškripi i stresem se.Kao da ih čujem da govore.“Polako, kuda žuriš, stani, ovdje ležimo MI.Oni koji

Kako glasi tačan naziv Dana sjećanja koji se obilježava 22. aprila?

22.04.2020

Danas je godišnjica proboja posljednje preživjele grupe logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac. Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatočeno 1 073 preživjelih logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora Kožare, u selu Jasenovac, gdje je od 167 zatvorenika njih 11 preživjelo proboj. Godišnjica proboja se svake godine obilježava u R. Srbiji, R. Srpskoj i R. Hrvatskoj. Juče, 21. aprila 2020. RTRS je objavila vijest/najavu pod naslovom: “Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta 26. aprila u Donjoj Gradini”: Danas, 22. aprila 2020. RTRS je objavila istu najavu

Sandra Blagić: Na Šušnjaru

12.04.2020

O Đurđevdanu 1941. godine, došlo je do prvog oružanog obračuna između običnog srpskog seljaka i ustaša. Hrvati i Muslimani su upali u selo Kijevo, sa namjerom da prekinu obilježavanje krsne Slave. Nije im pošlo za rukom te su lažirali priču kako se veća grupa četnika okuplja i sprema otpor. Njemački izvještaji svjedoče da su Srbi, naoružani primitivnim vatrenim ali većinom hladnim oružjem, njih oko 1000 odbili njemačko-ustaški napad, ubivši tri njemačka vojnika i mnogo više ustaša. Kreće Pokolj nad Srbima! Kijevski zaselak Sjenokose nestao je u plamenu. Uhapšeno je 450 Srba, od kojih je 100 zadržano u zatvoru, a od tih je 27 streljano u zoru 9. maja. Njihova su

Ukidanje zakona – najbolji put za normalizaciju verskih prilika u Crnoj Gori

01.03.2020

Posle donošenja crnogorskog Zakona o slobodi veroispovijesti, od kraja decembra protekle godine, već skoro dva meseca svedoci smo dosad neviđenog mirnog građanskog otpora nasrtaju na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori. Skupštinska većina u Crnoj Gori je donela taj zakon, čiji je naziv ciničan kada se ima na umu njegov sadržaj, uprkos upozorenjima da će time izazvati veliko nezadovoljstvo pravoslavnih vernika. Upozorenja ne samo da su se obistinila nego je narodni revolt prevazišao sva očekivanja. Pokazalo se da narod lakše može podneti povredu drugih prava nego povredu njegove vere i svetinja. Svenarodnom okupljanju svakako je pomoglo mudro držanje arhijereja i sveštenstva SPC, koje je pomirljivim i hrišćanskim duhom osujetilo

Bećković za IN4S: Ubijati već jednom ubijenu MCP je isto kao kad bi neko danas ubijao preživjele u Aušvicu

25.12.2019

Takođe, pojasnio je da su “Sveti Petar Cetinjski i Petar II Petrović Lovćenski Tajnovidac vladike a ne patrijarsi”, te da je time “sve rečeno svakome i krštenom i nekrštenom”. Poslanici vladajuće većine juče su na Zakonodavnom odboru podržali anticrkveni i sramni Predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja. O predlogu ovog Zakona glasaće se sjutra u Skupštini Crne Gore, uprkos tome što je u subotu održan Crkveno-narodni sabor u gradu pod Trebjesom koji je organizovala  Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) sa eparhijama budimljansko-nikšićkom, mileševskom i zahumsko-hercegovačkom protiveći se rješenjima u Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim je predviđeno oduzimanje crkvene imovine. Ovom bezakonju usprotivilo se na desetine hiljada vjernika iz svih krajeva Crne

Matija_Beckovic.jpg

Matija Bećković: Kosovo je najskuplja srpska reč šest vekova i tu nema revizije

02.12.2019

Prema  rečima Matije Bećkovića, ono što je najvrednije stvoreno je u najtežim vremenima. Akademik Matija Bećković izjavio je da je Kosovo kao najskuplja riječ u srpskom jeziku to mjesto zauzelo prije šest vijekova i da je to rečeno i riješeno jednom zauvijek. „I tu nema nikakve revizije“, rekao je Bećković, koji je danas napunio osamdeset godina. Na pitanje da li ima namjeru da i u budućnosti istrajava u stavu da je Kosovo najskuplja srpska riječ, Bećković je rekao da se veliki dio njegovog života 29. novembar čestitao Republici, a da se od nedavno čestita njemu. „A to je dan Svetog apostola Mateja. A Svetog apostola Mateja prekrio je onaj vodopad

Stoljetni put Srba do nacionalne manjine

24.11.2019

Predstavljena knjiga ‘Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011)’ Svetozara Livade na kojoj je istaknuto da je broj Srba pao sa 764.000, koliko ih je bilo 1921. na 186.000 u 2011. godini. Piše: Nenad Jovanović U 130 godina Srbi su od statusa autohtonog i konstitutivnog naroda prošli put do statusa manjine, rečeno je na predstavljanju knjige ‘Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011)’ Svetozara Livade, održanom 20. novembra u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske u Zagrebu. U uvodnom obraćanju Ivan Fumić u ime SABA RH naglasio je da su u knjizi argumentirano obrađene faze kroz koje je srpski narod prolazio na teritoriju današnje Hrvatske od 1880.

MATIJA BEĆKOVIĆ: Kad jezika nema, nema ni čoveka!

23.11.2019

Moramo da brižljivo čuvamo naš jezik jer smrt i život u jeziku stoje. U poemi „Hleba i jezika“ govorite da je čovek bez jezika ništa, ako mu oduzmeš jezik oduzimaš mu i identitet. Najviše vas je fascinirala priča o vavilonskoj pometnji iz Svetog Pisma Starog Zaveta gde u današnjem postmodernističkom shvatanju Gospod, da bi suzbio oholost i gordost ljudsku, silazi i pravi vavilonsku pometnju različitih jezika. Matija Bećković: Kad jezika nema, nema ni čoveka. Koru suva hleba, vode, vazduha i kost jezika, ko nema te elemente, to je čovek ništa i kada sve ima. U našim brdima je jezik jedino što proizvode i jedino od čega žive, a na domaćoj

Nikola Milovančev: Srbi su iskorišćeni i izdani, Britanci za Broza i komuniste (Kanada 1942-1943)

22.11.2019

Zar saveznici misle da ništa ne vrede dva miliona srpskih žrtava, da smo dočekali od naših saveznika da se sa nama trguje kao sa običnom robom. Često su stvari preglednije kad se gledaju iz daleka i zato se od tamo bolje sagledavaju. Ovu činjenicu potvrđuju i dva slučaja iz istorije jugoslovenskih iseljenika u Kanadi u vreme Drugog svetskog rata, a koje navodim u ovom članku: radi se o pogledima vezanim za tadašnju situaciju u okupiranoj Jugoslaviji. Britanski pukovnik, maja 1942: samo komuniste šaljemo za Jugoslaviju Pre više od 40 godina, kao student, kupio sam u Zagrebu knjigu pod naslovom „Preko Atlantika u partizane“ (Zagreb, 1965). Autor Božo Prpić mi je

Svetozar Livada, penzionisani profesor zagrebačkog univerziteta: Srbima prijeti biološki nestanak

26.10.2019

Srba u Hrvatskoj danas gotovo i da nema, a ono malo što ih je ostalo ne žive, već preživljavaju i smrt prizivaju, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” penzionisani profesor zagrebačkog univerziteta Svetozar Livada, koji u svojoj posljednjoj knjizi “Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj” na slikovit, faktografski i potresan način govori o zatiranju srpskog naroda u Hrvatskoj u posljednjih 130 godina. On tvrdi da se Srbi, pogotovo u selima, nalaze pod “državnom eutanazijom”. GLAS: Da li Srbi u Hrvatskoj doživljavaju sudbinu Indijanaca? LIVADA: To je politika – evo vam vaši zavičaji, slobodno umrite, ali što prije i mi ćemo vam u tome pomoći. Srbi danas žive u selima

Dušan J. Bastašić: O jednom nesrećno odabranom poređenju i kontekstu

24.10.2019

Čini se da se „mit i uvećavanje broja žrtava“ koje Nemanja Dević pominje u svome post skriptum nesrećno odabranom kontekstu i poređenju sa izmišljenim razlogom stradanja malih Roma u Kragujevcu, odnosi na Jasenovac. Mladi ali već uveliko afirmisani srpski istoričar Nemanja Dević, ukazao je juče na svojoj fejsbuk stranici na jedan falsifikat, kako sam kaže, umjetničku konstrukciju prikazanu u ratnom (i propagandnom) filmu ”Krvava bajka”, scenariste i režisera Branimira Tori Jankovića, snimljenog 1969. godine. Treba reći da je ovaj film nagrađen Srebrnom pulskom arenom za režiju, Oktobarskom nagradom na festivalu u Kragujevcu i „Zlatnom ružom „Lidice“ u Karlovim Varima. Ne treba podsjećati da je riječ o jednom od kultnih filmova

Nikola Milovančev: Naziv Memorijalni centar „Staro sajmište“ uvredljiv za žrtve

21.10.2019

Smatram da ni sam naziv „Memorijalni centar Staro Sajmište“ nije najbolji, čak je i uvredljiv za žrtve. Sajmište (Foto: Z. Jovanović) Na sajtu Ministarstva kulture objavljen je u petak 11. oktobra nacrt Zakona o memorijalnom centru „Staro sajmište“ koji, nažalost, nije pripremilo Ministarstvo kulture, već radna grupa Vlade. Navodim „nažalost“ jer verujem, da bi Ministarstvo pripremilo kvalitetniji predlog od Radne grupe. Šta reći o nacrtu Zakona? Pre svega da je to predlog zakona na koji smo dugo čekali i koji je preko potreban da bi se zaštitio devastirani prostor nekadašnjeg logora Zemun i sećanje na žrtve monstruoznih zločina tu počinjenih 1941-1944. Zatim, nerazumljivo je da nisu predviđene organizovane javne rasprave

Nikola Milovančev: Umanjen broj žrtava u Jugoslaviji 1945.

10.10.2019

Povodom teksta Procene Državnog statističkog ureda DF Jugoslavije o broju stanovnika 31. marta 1941. i 31. marta 1945. godine, Muzej žrtava genocida, 19. 9. 2018, preneto i na Stanju stvari. Na internetnom portalu Muzeja genocida u Beogradu pojavio se 19. septembra 2018. dokument „Procene Državnog statističkog ureda Demokratske Federativne Jugoslavije o broju stanovnika 31. marta 1941. i 31. marta 1945. godine”. Objava tog dokumenta bez tumačenja nije dobra jer dovodi u zabludu i sakriva gubitak 1.450.000 stanovnika Jugoslavije, od kojih najveći deo predstavljaju stanovnici srpske narodnosti. Anonimni saradnik muzeja koji je objavio ovaj nestručan prikaz je nevažan i usredočiću se na bit: suštinu umanjenja broja žrtava. O čemu se radi? Brošuru

Nemanja Dević: Smiljanska beseda

09.10.2019

Na inicijativu udruženja građana “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, kod masovne grobnice u Teslinom Smiljanu u kojoj je sahranjeno najmanje 500 Srba pobijenih u vreme Nezavisne Države Hrvatske, 30. juna 2018. potomci i poštovaoci žrtava su postavili Časni krst. Tom prilikom pročitana je Smiljanska beseda Nemanje Devića čiji tekst prenosimo u celini. Pamteći skupe, Danas prolazimo stazama koju su, ma gde da smo rođeni, prošli naši preci. Stazama koje su natopljene suzama i krvlju naših novomučenika. Stazama krstonosnim i stazama svetih. I zato današnji hod po toj kamenitoj putanji ne predstavlja naš podvig, već blagoslov što smo se udostojili da tim stopama pođemo. Često se na tužnom i patnjama išaranom licu

Bećković: Republika Srpska sudbinu vezala za srpsku kulturu

06.10.2019

Akademik i književnik Matija Bećković rekao je da je Republika Srpska zamijenila Crnu Goru i svoju sudbinu vezala za sudbinu srpske kulture. – Šta su Leotar i Trebinje bez Dučića, šta Zmijanje bez Kočića, šta Grmeč bez Ćopića, šta Kozara bez Kulenovića, šta Rzavski bregovi bez Ive Andrića – poručio je Bećković. On je ocijenio da se Crna Gora nakon šest vijekova predala. – Predali su se junački, pod oružjem i u narodnoj nošnji. Ali to nije Crna Gora već Montenegro, koji je napunio 13 godina. Još je maloljetan i ne odgovara za svoje postupke. U 21. vijeku počinje ispočetka. I kao što je takozvana Republika Kosovo, tako je takozvana

Tri koraka nametnutog konstrukta kulture pamćenja Pokolja

18.09.2019

U izgradnji i njegovanju kulture sjećanja i pamćenja, dva ugaona kamena predstavljaju obrazovni proces i spomenička baština. Srpski narod je mnogo okasnio sa memorijalizacijom žrtava Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane Nezavisne Države Hrvatske. Danas, gotovo osam decenija od velikog stradanja, čini se da se počinje sa intenzivnijim i konkretnim aktivnostima. Piše: Dušan J. Bastašić Na žalost, ovaj pomak se dešava u vrijeme kada sa mnogih strana svjedočimo pokušajima negiranja, izvrtanja (distorzije) Pokolja, umanjivanja broja žrtava i nametanja načina kako Srbi treba da se sjećaju žrtava i posljedica zločina. Već duže vremena, profesori istorije i srpskog jezika i književnosti iz Srpske i Srbije o trošku matičnih država uče

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: