arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Novi skandal u režiji Dejana Ristića

12.02.2024

Kada Muzej žrtava genocida iz Beograda pozove jednu hrvatsku istoričarku iz Zagreba u Srbiju i najavi kao prvog govornika na manifestaciji kojom će biti obilježen nacionalni praznik Sretenje – Dan državnosti Srbije, to zaslužuje posebnu pažnju. Piše: Dušan Bastašić Program pod naslovom ,,JAVNO SVEDOČENjE: Susret s prošlošću – Diana Budisavljević” će biti realizovan 13. februara ove godine u Atrijumu Narodne biblioteke Srbije u Beogradu a dan kasnije u Kulturnom centru Vojvodine ,,Miloš Crnjanski” u Novom Sadu. U okviru programa, prisutnima će se pored ostalih obratiti istoričari Nataša Mataušić, i direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić. Široj javnosti ali i istoričarima, malo je poznat lik i djelo Nataše Mataušić. Nedavno smo

Bastašić: Gospodine Banjac, Pokolj nije Holokaust

27.01.2024

Podvođenje Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima pod Holokaust je ne samo uvredljivo, neodgovorno i potpuno neprihvatljivo nego predstavlja i zlokobnu polugu politike zaborava na srpsko stradanje. Piše: Dušan Bastašić Danas se obilježava međunarodni Dan sjećanja na žrtve Holokausta, zločina Genocida počinjenog nad Jevrejima tokom Drugog svj. rata. Tim povodom, narodni poslanik Darko Banjac položio je vijenac u Spomen području Donja Gradina. Pored ostalog, u obraćanju medijima izjavio je kako je Jasenovac Holokaust za srpski narod i ukazao da treba njegovati kulturu sjećanja na srpski Holokaust. Na žalost nije mu to prvi put. Prije dve godine na istom mjestu je izjavio slijedeće: “Ovdje je bitno doći da otrgnemo od zaborava sjećanje

Obmanjivanje javnosti u režiji Dejana Ristića

25.01.2024

Dinko Čutura, direktor Hrvatskog državnog arhiva, oštro je demantovao tvrdnje Dejana Ristića, ističući da je direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu u potpunosti zloupotrijebio njegovo i gostoprimstvo HDA. Piše: Dušan Bastašić Početkom decembra prošle godine, tokom godišnjeg zasjedanja Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (IHRA) održane u Zagrebu, Dejan Ristić je našao za potrebno da se u prostoru Hrvatskog državnog arhiva, sretne sa direktorom te ustanove Dinkom Čuturom. Tada smo u prilogu pod naslovom “Kolaboracionizam ili naučna saradnja?” pretpostavili da će biti zanimljivo pratiti tok, kako se javno pohvalio Dejan Ristić, “uspostavljene trajne institucionalne saradnje Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Državnog arhiva Hrvatske na realizaciji najavljenih zajedničkih projekata”. Ristić je tada precizirao

Sta­ro saj­mi­šte iz 1945. godine

Da li Beograd dobija ono što Zagreb nema – Muzej Holokausta?

17.12.2023

Srbija je donela Zakon o Memorijalnom centru Staro Sajmište. Uvidom u taj zakon, u predviđenu kadrovsku strukturu i vebsajt, čini se da ćemo u centru Beograda uskoro dobiti Muzej Holokausta. Međunarodna organizacija za sećanje na Holokaust (IHRA) traži od Zagreba da dodatno istraži područje Jasenovca, odnosno da se mapiraju sva mesta na kojima su postojali logori u NDH-a. Takođe, 35 članica organizacije traži da mapa bude dostupna na ulazu u Spomen područje Jasenovac, kao i da se izvrše ozbiljna arheološka istraživanja te lokacije.  Poznavaoci prilika smatraju da Hrvatska, koja trenutno predsedava IHR-om, neće učiniti mnogo po tom pitanju. Ono što je grupa eksperata Međunarodne alijanse za Holokaust tražila od Hrvatske prilikom obilaska

Bastašić: Hrvatska krije masovne grobnice kao zmija noge

13.12.2023

Hrvatska i dalje na sve načine želi sakriti, kao zmija noge, postojanje mnogobrojnih masovnih grobnica i jama u kojima su sahranjena ili pobacana tijela ubijenih Srba u vrijeme NDH. Kaže ovo za “Glas Srpske” Dušan Bastašić predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, poznatijeg kao Udruženje “Jadovno”, ističući kako u Hrvatskoj i dalje postoji mnogo masovnih grobnica koje nisu otkrivene ili se za njih zna, ali nikada nisu ekshumirane, niti su žrtve dostojno sahranjene. Navodi i kako nije pretjerani optimista kada je u pitanju najnovija inicijativa, odnosno zahtjev Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA), koju čini 35 država članica, koja je

Kolaboracionizam ili naučna saradnja?

01.12.2023

Biće zanimljivo pratiti tok i rezultate nedavno uspostavljene trajne institucionalne saradnje Muzeja žrtava genocida i Državnog arhiva Hrvatske na realizaciji najavljenih zajedničkih projekata. Piše: Dušan Bastašić Na marginama ovogodišnjeg zasjedanja Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (IHRA) koja se održava u Zagrebu, Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida našao je za potrebno da se u prostoru Hrvatskog državnog arhiva, u društvu ambasadorke Republike Srbije u Republici Hrvatskoj Jelene Milić i kustosa g. Bojana Arbutine sretne sa direktorom te ustanove Dinkom Čuturom. Nakon sastanka Ristić je izjavio: „Tokom dužeg i konstruktivnog razgovora detaljno su razmatrane teme od značaja za obe strane. Tom prilikom dogovoreno je uspostavljanje trajne institucionalne saradnje Muzeja i Državnog arhiva

Bastašić: Broj žrtava Jasenovca je potpuno jasan, tu nema spora

30.11.2023

VELIČINA ZLOČINA U JASENOVCU JE PRIKRIVENA A ISTINA JE UBIJENA VEĆ 1945. U Zagrebu se održava zasedanje IHRA. Hrvatska je na skupu Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust, u Zagrebu, kojoj prisustvuje 120 državnih zvaničnika i stručnjaka iz 35 država, predstavila inovacije koje planira u okviru jasenovačkog Spomen-kompleksa. Osim stručnjaka iz Muzeja žrtava genocida, srpsku delegaciju čine i predstavnici naših ministarstava spoljnih poslova i prosvete, kao i SPC. Ostale delegacije stručnjaka takođe su predvođene državnim zvaničnicima svojih zemalja, a dolaze mahom iz Evrope, ali i SAD, Izraela, Australije, Kanade, Argentine. Koncentracioni logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zauzimali su naročito mesto u nizu mnogih sredstava i načina sprovođenja genocida nad srpskim

Dejan Ristić: Beograd mnogo odgovornije od Banjaluke pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa (VIDEO)

26.11.2023

Banjaluka nema dovoljno snažan motiv za saglasje sa Beogradom. Piše: Dušan J. Bastašić U nedavnom gostovanju Dejana Ristića, direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda na BN TV, voditelj je postavio pitanje, ima li dovoljno mudrosti, znanja, strpljenja u glavama srpskih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ristić je iznio svoj, kako je naglasio, snažan utisak da u pojedinim situacijama kada su pojedine teme u pitanju, Beograd pokazuje potrebnu mudrost, strpljenje, državništvo i da u tom smislu mnogo odgovornije pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa na čitavom srpskom etničkom prostoru. Imajući u vidu nedavno izraženu, snažnu podršku Predsjednice Vlade čitavom timu Muzeja žrtava genocida i odluci vladajuće partije da se Dejan Ristić postavi

Jovan Ćulibrk: Ne, nije istina da je u Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi (VIDEO)

25.11.2023

Vladika je dodao da su najnovije procjene i dalje divlje i da se kreću između sto i nešto hiljada do dvesta pedeset hiljada Na Drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji o medicini u Holokaustu i poslije, (WGC- Western Galilee College The Second International Scholars Workshop on Medicine in the Holocaust and Beyond) održanoj od 7-11. maja 2017. godine u Galileji, Izrael, Episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsjednik Odbora za Jasenovac SPC, izlagao je na temu: „Jevrejski medicinski radnici: Od učesnika u jugoslovenskom otporu do istoriografa holokausta“. Pored ostalog, episkop Jovan je rekao i slijedeće: „Ozloglašeno mjesto u Jugoslaviji tokom rata je koncentracioni logor Jasenovac. Neposredno poslije rata prve procjene su bile da je

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Šta mogu a šta neće moći naučiti srpski učenici u Hrvatskoj iz karte koju im servira Srpsko narodno vijeće

25.11.2023

Zašto je srpskim učenicima u Hrvatskoj kao dodatni materijal za upotrebu u nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, od strane Srpskog narodnog vijeća ponuđena ova i ovakva karta, jasnije može biti samo onima koji pažljivije prate srpsko – hrvatske odnose u susjednoj nam državi i već više od četvrt vijeka dug period vladavine Milorada Pupovca i njemu bliskih saradnika tamošnjom, brojčano sve skromnijom srpskom nacionalnom manjinom. Piše: Dušan Bastašić Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, izradilo je istorijsku kartu “Izabrana mjesta sjećanja i kulture Srba u Hrvatskoj”, na kojoj se, po izboru Čedomira Višnjića nalazi 110 odabranih mjesta i spomenika, kao i ličnosti i događaja koji su obilježili istoriju i

Ćulibrku i Ristiću bliže Jasenovac od Gardoša i Bežanije

17.11.2023

Nakon nedavne posjete stotinu beogradskih i zemunskih gimnazijalaca Jasenovcu ali ne i Donjoj Gradini u režiji Muzeja žrtava genocida, postavlja se pitanje zašto do sada slična studijska posjeta nije organizovana nad masovnim grobnicama na zemunskom groblju Gardoš i Belanovačkoj rupi na Bežanijskoj kosi. Prilog koji slijedi, objavljen je prošle godine ali ga smatramo aktuelnim i danas. Ko i zašto učenicima u Srbiji krije istinu o stradanju Srba u logoru Zemun? Neko bi to prepoznao kao čin autošovizma, neko kao manifestaciju duha samoporicanja ili antisrbizma ali je neupitno da je riječ o činu vređanja žrtava i njihovih potomaka. Piše: Dušan J. Bastašić U dnevnom izdanju novina kao i na portalu kompanije

Obogaćivanje i objektivizacija znanja o Jasenovcu u režiji Muzeja žrtava genocida

15.11.2023

Povesti srednjoškolce iz Srbije, organizovano od strane države u Jasenovac a ne posjetiti i Donju Gradinu, ne samo da nije lako objasniti, nego se može nazvati ozbiljnim grijehom prema žrtvama. Piše: Dušan J. Bastašić Posljednjih dana, mediji su bili preplavljeni najavama a sada i vijestima kako je Muzej žrtava genocida 26. oktobra ove godine, realizovao prvi studijski boravak grupe od stotinu učenika i nastavnika Osme beogradske gimnazije i Zemunske gimnazije u Jasenovcu i Pakracu počev od 1995. godine, odnosno od okončanja oružanih sukoba na kako kažu, području savremene Republike Hrvatske. Navodi se kako su učenici posjetili najmonstruoznije i najbrutalnije gubilište pripadnika svog naroda u Drugom svjetskom ratu. Ne komentarišući uobičajeno

Veteran: Ustašu smo bacili u jamu!

02.11.2023

O početku ustaškog terora i srpskog ustanka na području Popovog polja u Hercegovini, svjedočio nam je Mirko Sirovina, Veteran. RUSKI Piše: Dušan Bastašić “U septembru 2014. godine u organizaciji Fonda jedinstva pravoslavnih naroda učestvovao sam na konferenciji u Kišinjevu u Moldaviji. Prvi dan konferencije, pred sam početak, svi učesnici su ustali i tiho među sobom govorili: ”Veteran… veteran…” Okrenuo sam se i vidio jednog vitalnog starca koji je ušao i sjeo pored mene. Bio je to Mirko Sirovina. Hercegovac… Ustanik 1941. godine, a onda partizan. Čovek koji je neposredno posle rata poslat u Sovjetski savez na dodatnu obuku. Zatim je 1948. u vreme Informbiroa odlučio da ostane tamo. Na konferenciji

Dr Dušan J. Bastašić

Bastašić: Naravoučenije za opstanak na prostorima opasnog življenja

18.10.2023

Povodom petog izdanja čuvene knjige akademika Vasilija Krestića pod naslovom “Genocidom do velike Hrvatske”. Mnogo je Srba koji vuku poreklo sa područja koje pokrivaju današnja Hrvatska i Bosna i Hercegovina, koji mogu posvedočiti da su devedesetih godina prošlog veka, spasili glave samo zahvaljujući istorijskom iskustvu, porodičnom predanju o Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. To prenošenje istine o velikom zločinu, čak i u istom kraju, od porodice do porodice, nije bilo isto. Većina preživelih je nerado govorila deci o tom bolnom iskustvu. Pominjanjem Pokolja, zabolele bi nezarasle rane, navrle pred oči slike pobijenih očeva, majki, dece. Zgrčilo bi se lice, pognula glava da deca i unučad

Sama smrt, čin umiranja – to mi nije bilo jasno, o tome nisam imao nikakve predodžbe

07.10.2023

Navršilo se sedam godina od upokojenja Milana Bastašića, mog oca, nekadašnjeg jedanaestogodišnjeg dječaka, jasenovačkog logoraša. ENGLISH VERSION Tim povodom, prenosim dio njegovog svjedočenja, objavljenog 2010. godine u knjizi “Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.” čiji je autor. Sa nepunih dvanaest godina, kao dječak svrstan među muškarce, marvenim vagonom iz rodnog Grubišnog Polja, prevezen je u Jasenovac. Spletom okolnosti koje nikako ne mogu biti slučajne, nakon dva mjeseca, obolio od tifusa vratio se kući. Preživio. Jedini preživjeli dječak jasenovački logoraš sa Bilogore. Idem u smrt, toga sam svjestan, ali taj put u smrt nema završnog „čina”. A, u stvari, on, taj „čin” – to je smrt. Ujutro ustajemo, hladno, sve je vlažno,

milan_bastasic_tv.jpg

Bastašić: Svjedočanstvo dječaka logoraša o zatočeništvu u logoru Jasenovac

29.09.2023

Stiže oktobar. I mada vrijeme leti, on se nikada ne prišunja, nikada me ne iznenadi. Već krajem septembra počinju navirati misli, sjećanja na očeva svjedočenja o ustaškom masakru nad Srbima Bilogore u to vrijeme 1942. godine. O čudom izbjegnutom strijeljanju u vlastitom dvorištu. O odvođenju u logore svih do tada preživjelih. Sa nepunih dvanaest godina, kao dječak svrstan među muškarce, otac je otjeran u Jasenovac. Spletom okolnosti koje nikako ne mogu biti slučajne, nakon dva mjeseca, obolio od tifusa vratio se kući. Preživio. Jedini preživjeli jasenovački logoraš sa Bilogore. Početkom oktobra 2016. se upokojio. Kako tada tako i danas, uzimam u ruke njegovu knjigu, okrećem obilježenu stranu 139, poglavlje „Komšija

Pogledajte: “Krst nad jamom” dokumentarni film

23.09.2023

Film u kome ne može da se uživa, ali čija priča može da se prenosi sa kolena na koleno, „Krst nad jamom“ govori nam upravo o nasušnosti nezaborava. Dugometražni dokumentarni film “Krst nad jamom” snimljen je u produkciji udruženja građana “Jadovno 1941.” iz Banjaluke. Bez ijedne nasilne scene ili fotografije, ovaj dokumentarac o stradanju srpskog naroda sa područja Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata, pun je emocija. „Ovaj film je drugačiji od onih slične tematike. 95% materijala snimljeno je na terenu, na mestu stradanja. Tragali smo za mestom zločina i od 32 registrovane jame, pronašli smo njih 11, kao i dve masovne grobnice. Jedna, najveća od njih je na

Dušan Bastašić: Osporavanjem istine o Jasenovcu izvrće se istina o Pokolju

14.09.2023

Povodom najnovije eskalacije revizionsitičkih istupa čelnika srpskih institucija u čijoj je kompetenciji izučavanje Pokolja, zločina Genocida koji je počinila NDH nad srpskim narodom, predsjednik UG Jadovno 1941. Banje Luke, pismom se obratio Svetom Sinodu Srpske pravoslavne crkve. Sadržaj pisma objavljujemo u cijelosti: SVETI ARHIJEREJSKI SINOD SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE Ulica Kralja Petra br. 5 11000 Beograd Srbija  Banja Luka, 05. septembra 2023. Vaša Svetosti, Vaše Visoko Preosveštenstvo, Vaša Preosveštenstva, Od kraja 2009. godine, nizom aktivnosti, naše udruženje nastoji objelodaniti istinu o stradanju našeg naroda u Gospićkoj grupi logora, preteči Jasenovca ali i na mnogim drugim stratištima Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad našim narodom od strane NDH i time pomoći da naši

Dušan Bastašić: Traume ustaških zločina se kao rane prenose sa generacije na generaciju potomaka žrtava

06.09.2023

Kod potomaka žrtava ustaških zločina prisutna je transgeneracijska trauma koja se prenosi i oseća i u najnovijoj generaciji, izjavio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja ,,Jadovno 1941.” S obzirom da u institucionalnom delu hrvatskog društva ne postoji nikakvo pokajanje zbog ovih dešavanja, prema Bastašićevim rečima, zločini se ne mogu ni zaboraviti ni oprostiti. Izvor: KTV Zrenjanin Vezane vesti:

Istinom se suprotstaviti neistini

04.09.2023

Za svega 132 dana, u kompleksu logora Gospić–Jadovno–Pag, ugašeno je ne manje od 40.000 života, od čega 38.000 pravoslavnih Srba. Kompleks ovih logora u Hrvatskoj svode na samo jednu, Šaranovu jamu, dokazujući da ni u njoj niko nije ubijen Piše: Dr Dušan J. Bastašić* Jasenovac – Donja Gradina, neosporno najveće gubilište Srba iz perioda NDH, u javnosti sve prisutnije slovi kao paradigma celokupnog stradanja na tom prostoru. Time nepravedno ostaju nepoznata i zaboravljena mnogobrojna druga mesta stradanja, a žrtvama i njihovim potomcima se uskraćuje pravo na pomen i pamćenje. Leta 1941. godine, na području Srednjeg Velebita, Ličkog Polja, Podvelebitskog podgorja, Podvelebitskog kanala, Paških vrata i severnog dela ostrva Pag, počinjeni su

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.”: Potomci žrtava Jasenovca ne mogu da ćute

29.08.2023

Logorom Jasenovac, brojem žrtava i sjećanjem na ovaj strašni zločin, pored istoričara, trebalo bi da se bave i sociolozi, psiholozi, demografi, ali i sami potomci žrtava, zato što je ovaj koncentracioni logor jedna od najznačajnijih karika u srpskom identitetu. Razgovor vodio: Veljko Zeljković Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić, navodeći kako to potomcima žrtava niko ne može da zabrani, ma kako se on zvao i u kojoj fotelji sjedio. Kako kaže, intervju koji je nedavno dao direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić, u kom je istakao da diletanti ne bi trebalo da se bave Jasenovcem, jeste iritantan i uvredljiv za sve potomke žrtava

Predsednik UG "Jadovno 1941" Dušan J. Bastašić Foto M. Filipović

Bastašić: Ko nam i zašto preporučuje one koji poriču Pokolj

24.08.2023

Kako se proteklih dana u javnom prostoru (opet) razvila polemika vezana za revizionističke izjave čelnika domaćih institucija u čijoj kompetenciji je razvijanje i očuvanje kulture pamćenja na Pokolj, zločin Genocida počinjen nad Srbima od strane NDH, smatramo aktuelnim i vrijednim da podsjetimo na prilog objavljen na našem portalu oktobra mjeseca 2020. godine Na zvaničnoj fejsbuk stranici Muzeja žrtava genocida iz Beograda, javnosti je, ne prvi put, preporučen intervju kontroverzne hrvatske istoričarke Nataše Mataušić. Ista preporuka je objavljena i na zvaničnoj fejsbuk stranici Odbora za Jasenovac SAS SPC. Riječ je o intervjuu pod naslovom „Mataušić: Očekujem dezavuiranje istine o Jasenovcu i Diani Budisavljević“ koji je za Radio slobodna Evropa uradio novinar

Podrška!! – Dani(j)el Jadovnički Simić

20.08.2023

Udruženje Jadovno 1941. sa gnušanjem odbacuje bilo kakvu argumentaciju kao razlog kojim se našem istaknutom članu, aktivisti i prijatelju ograničava sloboda kretanja i sloboda na rad. Piše: Dušan J. Bastašić Dani(j)el Simić je 16. avgusta oko 12:15 zadržan na graničnom prelazu Batrovci, sa hrvatske strane, gdje je čekao tri sata bez ikakvog obrazloženja, zatim je priveden na informativni razgovor, te mu je potom uručeno rješenje o odbijanju ulaska u zemlju bez naznačenog vremenskog roka. Vama koji posjećujete naš portal Jadovno.com ili na tu adresu stižete posredstvom društvenih mreža na kojima nastojimo biti dnevno ažurni, sigurno nisu promakli tekstovi Dani(j)ela Simića. Oni u kojima na temu Jadovna, našeg ličnog, društvenog i

Dušan Bastašić – I Slana je Jadovno

13.08.2023

Na područje nekadašnjeg ustaškog logora Slana sam prvi put došao 2006. Kao i tada 1941, i onda je na Slani pržilo sunce. Rekao bi naš narod “gori zemlja”. Ovdje nema zemlje, Slana je sami kamen. Jedini život koji se tu održava je biljka zelenih nazubljenih listova otrovnog sadržaja. English Kamen na Slani je oštrih ivica. Po njemu je i obuvenom teško hodati. Još uvijek su vidljivi ostaci kamenih ustaških nastambi i stražarskih grudobrana. Zatočenici su u teško zamislivim uslovima golim rukama kamenom u kamenu gradili te objekte i cestu koja vodi „od nikuda nikud“, a koja se još uvijek dobro vidi. Noću su se smrzavali pod improvizovanim nadstrešnicama. Pročitao sam

Bastašić: Žrtve nisu iste ili Ko se danas sjeća 8.020 žrtava Slane i Metajne?

13.07.2023

24. jun i 11. jul dijeli samo 16 dana i samo 54 godine a ipak su ta dva dana beskrajno udaljena. Foto: D. Bastašić/Jadovno 1941. Na mjestima stradanja paških žrtava 1941. godine, nema spomen obilježja osim dva drvena krsta koje su postavili Jadovničani. Male spomen ploče su dizane i uništavane tri puta.Tamo se rijetko kada organizuju molitvena i komemorativna okupljanja.Obično to rade potomci i poštovaoci žrtava „o svom ruvu i svom kruvu“. Ne, nema direktnog prenosa na RTS i/ili RTRS. Kako da ljudi danas znaju za Slanu i Metajnu? Ne samo Srbi i Jevreji, nego Ljudi.Kako da prepoznaju šta se tamo zbivalo? Gdje da pročitaju?Koga, koliko, kada…?Zašto? To se valjda

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: