arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Dušan Bastašić: Mada je prošlo 80 godina od Pokolja, našim dolaskom nad jame svjedočimo da pamtimo i da nismo zaboravili (VIDEO)

U organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banje Luke i Beograda, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021, i 80 godina od Pokolja i likvidacije ne manje od 38.000 Srba u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić – Jadovno – Pag. Uz samu jamu Šaranovu jamu, parastos pravoslavnim Srbima pobijenim od strane hrvatskih ustaša u gospićkoj grupi logora služio je paroh gospićko – smiljanski Dragan Mihajlović u prisustvu osamdesetak potomaka i poštovalaca žrtava Pokolja pristiglih iz Srpske, Srbije i Hrvatske. Nakon parastosa, okupljenima se obratio Dušan Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke. Pjesmu „Spavaj mirno Vukašine… tvoje je carstvo nebesko!!“, govorila je autor, Đurđica Dragaš. Priredio: Redakcija UG

Dušan Bastašić: Čemu dobrom je poslužio nerazuman postupak načelnika Karlobaga Borisa Smojvera? (VIDEO)

Od strane radnika Policijske Uprave ličko-senjske, na sam Dan sjećanja na Jadovno 1941, odgovornom licu organizatora okupljanja saopšteno je da je Boris Smojver, nedavno izabrani načelnik Opštine Karlobag, zabranio da se Časni krst postavi uz jamu Badanj jer se ista nalazi na području Parka prirode Velebit i da će policija djelovati sukladno toj naredbi. Zaprijećeno je ozbiljnim sankcijama ukoliko se organizator ogluši na naredbu. U organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banje Luke i Beograda, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941, i 80 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag. Uz samu jamu Badanj, osveštan je Časni krst posvećen pravoslavnim Srbima pobijenim

bastasic

Dušan Bastašić o tome zašto su stratišta srpskog naroda zapostavljena i zaboravljena (VIDEO)

Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ je rekao da je veliki problem zbog kog su pojedina stratišta srpskog naroda kroz istoriju potpuno zapostavljena i zaboravljena taj što da bismo nešto zaboravili, prvo moramo to znati, a kroz naše obrazovanje se nije dovoljno govorilo o tim temama. Povodom osamdesetogodišnjice od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i obeležavanju stradanja našeg naroda, pokrenuta su iznova važna pitanja poput: „Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna?“ i „Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti?“ Zamolili smo Dušana Bastašića, predsednika Udruženja Jadovno 1941. da prokomentariše navedeno. “Ono što

TV K3: Jasenovac – istorija i današnjica (VIDEO)

U emisiji “Potez” koja je emitovana 27. aprila 2021, pored ostalog je bilo riječi o osamdesetoj godišnjici od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i memorijalizaciji stradanja našeg naroda, kao trajnog zadatka i obaveze potomaka žrtava ali i nadležnih institucija. U emisiji sudjeluju: Željko Vujadinović, istoričar i Dušan J. Bastašić, predsjednik Udruženja Jadovno 1941. Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna? Zašto ova tema nije u dovoljnoj mjeri zastupljena u školskim programima? Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti? REPRIZA EMISIJE: Srijeda 28.april 2021. u 14:00 časova Urednik i voditelj: Jelena Demonjić

Srbi su stradalnički, ali i junački i pobednički narod, Dušan Bastašić u „Srpskom sv(ij)etu“

Srpski biološki korpus je zahvaljujući tome bio drugačiji 1945. i 1995. Jesu nas razbacali na sve strane, ali smo sačuvali (mnoge) glave“, rekao je Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ u emisiji „Srpski sv(ij)et“ na Nacionalnoj IN4S televiziji. „Skrivano je to porodično iskustvo. Kažem skrivano jer našim bakama, tetkama u crnim maramama, roditeljima, pa i deci bilo je zabranjeno da govore. Nije im dato ni da odtuguju. A to je značajan momenat, to sećanje, jer smo prepoznali da se zlo ponovo sprema. Mnogi Srbi su otišli pre rata na vreme iz sredina u kojima smo bili manjine, sklonili se tamo gde smo bili većina i tamo se organizovali da pruže

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma “Dara iz Jasenovca”, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Bastašić: Breme dramatičnog porodičnog iskustva nije lako ni za potomke žrtava Pokolja ni za potomke dželata

U petak 05. februara 2021. na RTS – Radio Beograd 1, gost emisije “U središtu pažnje”,  bio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke. Udruženje okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Film “Dara iz Jasenovca” reditelja Predraga Antonijevića, srpski kandidat za nagradu “Oskar”, premijerno je prikazan u bioskopima nekoliko američkih država. Distribuciji su prethodile brojne polemike, sporna ocena magazina “Varajeti” da je reč o srpskoj propagandi, reagovanja domaćih zvaničnika i rat na društvenim mrežama između srpskih i hrvatskih korisnika. Kako je i zašto srpski film toliko uzburkao duhove? Kako je moguće da istina o događajima od pre osam decenija, ispričana

POGLED: Bastašić – Da se utvrdi Dan sećanja na srpske žrtve (VIDEO)

Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata. “Naša stručna javnost do danas nije ustanovila Dan sećanja na žrtve genocida počinjenog nad srpskim narodom, mi taj datum nemamo. Nemamo ni muzej, ni memorijalnu sobu niti kompleks posvećen srpskim žrtvama, a svu svoju energiju usmerili smo da se dodvorimo hrvatskoj istoriografiji” – kaže Dušan Bastašić, predsednik Udruženja “Jadovno 1941”. Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata. “Prvi likvidacioni centar u Hrvatskoj je bio u Gospiću. U taj kompleks su bile uključene bezbroj kraških jama

Bastašić: Profesore, zašto osporavate Pokolj?

Još ne tako davno, istoričar Goran Latinović je za udruženje građana Jadovno 1941. i njegove osnivače znao reći da su spiritus movens na polju čuvanja sjećanja i pamćenja na srpske žrtve Genocida. Šta se to u međuvremenu desilo, što je u potpunosti izmjenilo tu percepciju? U nedavnom intervjuu beogradskom listu Pečat, prof. dr Goran Latinović se (opet) okomio na odluku udruženja građana Jadovno 1941. da terminološkom odrednicom Pokolj imenuje zločin Genocida počinjen nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i pozove akademsku zajednicu i najširu javnost da odluku podrži. Kada se istoričar, koji predaje nekoliko obaveznih i izbornih predmeta iz nacionalne savremene istorije, vanredni profesor i Prorektor za naučno-istraživački rad

Umanjivanjem broja srpskih žrtava Jasenovca negira se Pokolj

Teško pada kada se neka zvučna imena iz sastradalne jevrejske zajednice, javno slože sa hrvatskom procjenom broja žrtava kompleksa logora smrti Jasenovac – Donja Gradina. Piše: Dušan J. Bastašić Hrvatski istoričar Dragan Markovina se opet oglasio na portalu Peščanik . Baš nešto „zaredao“ ove godine. Sjećate se, to je jedan iz malobrojne ekipe hrvatskih povjesničara koji pored Hrvoja Klasića, Tvrtka Jakovine i Ive Goldštajna, interpretirajući istorijske činjenice vezane najčešće za srpsko – hrvatske odnose u prošlom vijeku, godi srpskom uhu naspram notornih Josipa Jurčevića, Igora Vukića, Zvonimira Despota, Stjepana Razuma i (ima ih još) da ne nabrajam dalje. Slovi kao umjeren, odmjeren i jugonostalgičan pa ga mediji iz Srbije rado

Bastašić: Srpskom jedinstvu i Srpskom svetu potreban memorijalni centar o srpskim stradanjima u 20. veku

„SRPSKO STRADANjE U 20. VEKU JE IDENTITETSKA KIČMA OKO KOJE TREBA DA SE OKUPI CEO NAROD“ * Nespremni smo: Srbi su gledali pripreme u Jugoslaviji za parčanje srpskog naroda, pa potom i raspadanje Državne zajednice Srbije i Crne Gore, pa sad gledamo otimanje srpskog jezika od strane Hrvatske i Crne Gore, još se čudimo što je neko pokušao da nam otme svetinje i da osnuje svoju crkvu * Srpske porodice koje još tragaju za ostacima srodnika nestalih u ratu (oko 1.650 boraca i civila) uznemirila je najava bošnjačkog člana kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih lica BiH Amora Mašovića da će „11. jula ove godine u Potočarima u Srebrenici biti

Dušan Bastašić: Kada potomci žrtava Pokolja progovore

Prije nekoliko dana, 26. aprila je bila godišnjica kako su 1941. “oćerali naše”. Tako bi naše bake govorile. Sada već davno upokojene bake, lica izbrazdanih dubokim borama, uokvirenih u crne marame i očima crvenim od suza. Uz njih smo odrastali mi, unučad “oćeranih” žrtava Pokolja, djeca roditelja izranjavanih duša. Čeljad rođena sa duboko zapretanom ranom koja bi kod nekih od nas godinama, čak decenijama ćutala. A onda, odjednom prosto vrisnula rasipajići bol svom širinom duše. I opet je opet zaboljelo. Rana koja se prenosi sa generacije na generaciju. Napisao sam na Fejsu nekoliko rečenica na tu temu: “Upravo u ovo doba dana 26. aprila 1941. godine, upale su ustaše u

Kako glasi tačan naziv Dana sjećanja koji se obilježava 22. aprila?

Danas je godišnjica proboja posljednje preživjele grupe logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac. Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatočeno 1 073 preživjelih logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora Kožare, u selu Jasenovac, gdje je od 167 zatvorenika njih 11 preživjelo proboj. Godišnjica proboja se svake godine obilježava u R. Srbiji, R. Srpskoj i R. Hrvatskoj. Juče, 21. aprila 2020. RTRS je objavila vijest/najavu pod naslovom: “Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta 26. aprila u Donjoj Gradini”: Danas, 22. aprila 2020. RTRS je objavila istu najavu

Dušan J. Bastašić: O jednom nesrećno odabranom poređenju i kontekstu

Čini se da se „mit i uvećavanje broja žrtava“ koje Nemanja Dević pominje u svome post skriptum nesrećno odabranom kontekstu i poređenju sa izmišljenim razlogom stradanja malih Roma u Kragujevcu, odnosi na Jasenovac. Mladi ali već uveliko afirmisani srpski istoričar Nemanja Dević, ukazao je juče na svojoj fejsbuk stranici na jedan falsifikat, kako sam kaže, umjetničku konstrukciju prikazanu u ratnom (i propagandnom) filmu ”Krvava bajka”, scenariste i režisera Branimira Tori Jankovića, snimljenog 1969. godine. Treba reći da je ovaj film nagrađen Srebrnom pulskom arenom za režiju, Oktobarskom nagradom na festivalu u Kragujevcu i „Zlatnom ružom „Lidice“ u Karlovim Varima. Ne treba podsjećati da je riječ o jednom od kultnih filmova

Tri koraka nametnutog konstrukta kulture pamćenja Pokolja

U izgradnji i njegovanju kulture sjećanja i pamćenja, dva ugaona kamena predstavljaju obrazovni proces i spomenička baština. Srpski narod je mnogo okasnio sa memorijalizacijom žrtava Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane Nezavisne Države Hrvatske. Danas, gotovo osam decenija od velikog stradanja, čini se da se počinje sa intenzivnijim i konkretnim aktivnostima. Piše: Dušan J. Bastašić Na žalost, ovaj pomak se dešava u vrijeme kada sa mnogih strana svjedočimo pokušajima negiranja, izvrtanja (distorzije) Pokolja, umanjivanja broja žrtava i nametanja načina kako Srbi treba da se sjećaju žrtava i posljedica zločina. Već duže vremena, profesori istorije i srpskog jezika i književnosti iz Srpske i Srbije o trošku matičnih država uče

Bastašić: Termin “Pokolj” kamen spoticanja

Dio stručne i naučne zajednice u Republici Srpskoj odbacio je inicijativu Udruženja “Jadovno 1941.” da genocid koji je Nezavisna država Hrvatska (NDH) počinila nad Srbima u Drugom svjetskom ratu bude imenovan kao “Pokolj”, što je, kako kaže, predsjednik ovog udruženja Dušan Bastašić pogrešno i utemeljeno na zamjeni teza. Genocid kao zločin nad Srbima do sada uopšte nije ni imenovan, pa se tako ne može ni preimenovati – poručio je Bastašić, podsjetivši da je genocid nad Jevrejima poznat kao “holokaust”, nad Romima kao “porajmos” i da jedino genocid nad Srbima još nema svoje ime. Dodaje da je u njihovoj inicijativi jasno navedeno da se naučna i stručna javnost do sada nije

Predsednik UG "Jadovno 1941" Dušan J. Bastašić Foto M. Filipović

Dušan J. Bastašić: Kome i čemu služe „rasprave“ o broju žrtava Jasenovca?

Nedavno je na sajtu Muzeja žrtava genocida iz Beograda osvanuo prilog pod naslovom: „Jedan prilog za raspravu o broju stradalnika u Jasenovcu“. Pored nekoliko uvodnih rečenica, postavljen je faksimil uvodnika septembarskog izdanja lista „Prosvjeta“ iz Zagreba pod naslovom „Nije sto hiljada malo“. Ovim se opet, po ko zna koji put za redom, javnost pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava. Bolna tema, broj žrtava u Jasenovcu, aktualizovana je u Hrvatskoj početkom devedesetih dolaskom proustaške vlasti na krilima sponzora iz ustaške emigracije. Od tada do danas, uvećava se broj onih koji umanjuju, banalizuju i osporavaju Pokolj, genocid nad Srbima, počinjen od strane NDH. Posebno u Jasenovcu, paradigmi srpskog stradanja. Sve je više onih

Jovan šumom a Ivica drumom ili: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju

Prema sudu Jovana Ćulibrka, predsjednika UO Muzeja žrtava genocida, izložba „Jasenovac, pravo na nezaborav“ prikazana u sjedištu UN u Njujorku, bez određenih „korekcija“ ne može da se izloži u Izraelu. Piše: Dušan J. Bastašić Sredinom 2016. godine imao sam čast da budem pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije povodom priprema za izložbu „Jasenovac, pravo na nezaborav“, državnog projekta kojim je Srbija trebala da svijetu objelodani istinu o Jasenovcu. Početkom decembra iste godine, koordinator projekta, ambasador Ljiljana Nikšić pokazala mi je u Muzeju diplomatije Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ne krijući zadovoljstvo, prvih nekoliko tek završenih izložbenih panoa. Videći na jednom panou istaknut broj od 700.000 žrtava Jasenovca, pitao sam da li

Tanjug (video)

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (4)

Nakon nedavnih uvredljivih napisa o djelima akademika Vasilija Krestića, Veljko Đurić Mišina se u sličnom maniru ustremio i na rezultate rada nedavno preminulog dr Đure Zatezala. Piše: Dušan J. Bastašić Veljko Đurić Mišina se nedavno oglasio prilogom pod bombastičnim naslovom: „Ko i kako (zlo)upotrebljava veliku srpsku tragediju“. Za očekivati je bilo da će pod tim naslovom, direktor Muzeja žrtava genocida „raspaliti“ po onima koji zdušno rade na nestanku ustanove na čijem je čelu, ali to se još nije desilo. Naime, danom stupanja na snagu zakona o „Ustanovi Spomen Žrtve na Sajmištu“, prestaće da postoji Muzej žrtava genocida u Beogradu. Mada je ovaj zakon trenutno u fazi nacrta, ne sumnjam da će

Profesore Mišina u kakvu to raskolničku kaljužu gurate srpsku javnost?

Direktor Muzeja žrtava genocida nas onako “ex cathedra”, u maniru izlagača na naučnom skupu, po ko zna koji put za redom, pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava Piše: Dušan J. Bastašić Onaj dio nevladinog sektora koji okuplja potomke i poštovaoce žrtava Genocida, na srpskom jeziku Pogroma, Satiranja, Istrebljenja ili Pokolja počinjenog od strane Nezavisne Države Hrvatske, iz mnogo razloga pažljivo prati svaku javno iznesenu riječ direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Od toga, koja osoba stoji iza te funkcije, mnogo je važnije da ona predstavlja ne samo najvišu, državnu instituciju Srbije ali i vaskolikog srpskog naroda, u čijoj je kompetenciji (između ostalog) izučavanje, publikovanje i obrazovanje Srba o Pogromu, Satiranju, Istrebljenju

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Dušan Bastašić: Ne postoji holokaust nad Srbima

Obrazovanje o holokaustu se najavljuje kao sastavni dio programa u osnovnim i srednjim školama Srpske. Iako nema ništa protiv toga, naš sagovornik smatra da je neprirodno da srpska djeca uče o stradanju drugih, ali ne i svog naroda. Piše i pita: Dani(j)el Simić Dušana Bastašića znam otkako sam saznao šta je Jadovno. Sedam godina kasnije, garantujem da 99% učenika u osnovnim i srednjim školama nema ni najblažeg pojma šta ovaj termin znači. A i ovaj jedan procenat sam nategnuto ostavio, da se neko pametno i osviješteno đače ne uvrijedi čitajući. Nada umire posljednja. Jedina promjena u javnoj sferi od tada, jeste što smo postigli da se u mejnstrim medijima, ali

Dušan J. Bastašić

Čemu iznenađenje kad je poništenje presude Stepincu najavljeno?

Nakon što je zagrebački Županijski sud poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu iz 1946. godine, kojom je optužen za saradnju sa ustaškim režimom svjedočimo poplavi izjava, saopštenja i reagovanja iz Beograda u kojima se ističe neslaganje sa odlukom Suda i izražava iznenađenje takvom odlukom. A iznenađenju nema mjesta. Zaboravlja se da je to još u februaru ove godine, biranim riječima najavio Vladika slavonsko-pakrački Jovan Ćulibrk, član zajedničke katoličko-pravoslavne Komisije o Stepincu u intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu pod naslovom: Jovan Ćulibrk: ”O Stepincu ne sa stajališta komunističke optužnice” Vladika je tada pojasnio: „Veoma je važno ne biti robom istorijskih predrasuda koje uglavnom baštinimo iz vremena socijalističke Jugoslavije i vjerujem da ćemo se vrlo lako složiti

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (3)

Ne treba nas impresionirati i iznenaditi misionarska uloga Vladike Jovana Ćulibrka u poduci naroda serbskog o Holokaustu i njegova sve otvorenija naklonost prema toj temi, pošto preosvećeni slovi za velikog stručnjaka za Holokaust. Piše: Dušan J. Bastašić Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a magistarski rad “Istoriografija holokausta u Jugoslaviji” odbranio je kod dr. Davida Bankiera, tadašnjeg šefa Međunarodnog instituta za proučavanje holokausta u Jad Vašemu. Trenutno priprema doktorat iz iste oblasti sa dr. Joavom Gelberom. Vladika je dobitnik prestižne nagrade “Golda Meir” za 2004. godinu. Nema ništa čudno u tome da naučne institucije podržavaju i protežiraju svoje dobre studente

Bastašić: Podrška odluci jevrejskih opština da bojkotuju skup u Jasenovcu

Predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke Dušan J. Bastašić izjavio je da potpuno razumije i podržava odluku jevrejskih opština u Hrvatskoj da bojkotuju komemorativni skup posvećen obilježavanju 71 godine od proboja jasenovačkih logoraša.  “To okupljanje organizuje se pod pokroviteljstvom hrvatske države, koja ne samo da `glasno` ćuti na reinkarnaciju ideologije fašizma i ustaštva, nego i izjavama nekih svojih ministara, saborskih poslanika i evropskih parlamentaraca ispoljava otvorenu blagonaklonost prema ovim zastrašujućim pojavama”, rekao je Bastašić. On je izrazio nadu da će jevrejska zajednica istrajati u svojoj odluci, posebno zbog neprihvatljive i uvredljive muzejske postavke u Spomen-području Jasenovac. “Žalosno je da se vođe srpske zajednice u Hrvatskoj još nisu jasno odredile prema

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (2)

Nakon (najmanje) deceniju duge pauze, krajem februara je u Manastiru Svetog Jovana u Jasenovcu održana sjednica Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC) kojim odnedavno predsjedava dugogodišnji sekretar tog odbora Vladika Jovan Ćulibrk. Piše: Dušan J. Bastašić Odboru je promijenjen naziv u “Odbor za Jasenovac i ostala stratišta”, pa će se kako je naglašeno, on ubuduće baviti i svim ostalim stratištima na teritoriji bivše Jugoslavije. Kako se i kada u proteklih više od deset godina ovaj odbor naše Svete crkve bavio stradanjem pravoslavnih Srba u Jasenovcu, nije mi poznato, a informaciju o tome teško je naći i na sveznajućem “Gugl” pretraživaču. Ali zato, informacija o bavljenjem Odbora

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala