arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Nemanja Dević: Priča o našoj prošlosti i tome šta smo bili, ali i opominjuća o tome šta jesmo

Bez posebne najave, hoću da sa svim prijateljima podelim najbolju preporuku knjige “Srpska priča”. Knjige na kojoj sam radio a koja je ujedno i nešto najbolje na čemu sam do sada kao istoričar radio. . To je jedan njen upečatljivi odlomak, kada glavni junak, kapetan Aleksandar Milošević, u aprilu 1941. posle raspada države i vojske, dolazi u rodno selo i zatiče oca, solunca. Ta priča je priča o našoj prošlosti i tome šta smo bili, ali i opominjuća o tome šta jesmo. „Sigurnosti radi, prvo navirih kroz prozor. Mala petrolejska lampa je osvetljavala prostor. Tek što behu večerali. Otac je ležao na krevetu obučen i zamišljeno pušio. Majka i snaja

SJEĆANjE NA OSNIVANjE PRVE PROLETERSKE BRIGADE

Predstavnici Gradskog odbora SUBNOR-a, danas su, povodom obilježavanja 77 godina od formiranja Prve proleterske brigade položili vijence i cvijeće na spomenik Palim borcima u Banjaluci. Predsjednik banjalučke organizacije SUBNOR-a Rade Džajić podsjetio je da je Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada formirana 21. decembra 1941. godine u Rudom, te da će pedesetak članova sutra tamo otputovati da obilježi i oda počast borcima ove brigade. “Nastojimo da poginule borce Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ ne zaboravimo. To je naša obaveza”, rekao je Džajić novinarima. On je dodao da u Banjaluci živi stotinjak učesnika NOR-a i četiri nosioca partizanske spomenice. Prema riječima devedesetdvogodišnjeg Radeta Džajića, gradska organizacija SUBNOR-a ima oko hiljadu članova, od kojih su

GODIŠNjICA ČETNIČKOG ZLOČINA U VRANIĆU: Krvnici ni decu nisu poštedeli

U Vraniću kod Beograda juče je obeleženo 75 godina od četničkog zločina nad 68 nedužnih stanovnika. Četnici Avalskog korpusa satrli 14 porodica. Zverski zločin ne sme da bude zaboravljen. Ovde smo da ne zaboravimo jedan od najtužnijih događaja za Vranić i Srbiju, da podsetimo na tragičan i bolan bilans četničkog zločina koji se dogodio pre tačno 75 godina. U noći između 20. i 21. decembra, četnici Avalskog korpusa Prvog bataljona Posavske brigade ubili su 68 žitelja našeg sela. Klali su žene, decu, bebe… Satrli su 14 porodica, redom. Ovako je danas na godišnjicu pokolja 1943. godine, podsetio Vladan Pantić, predsednik Udruženja “20. decembar”, poklanjajući se senima nastradalih pred Spomen-domom u

KOHORST: HRVATSKA DA PRESTANE SA REVIZIJOM ISTORIJE

Američki ambasador u Hrvatskoj Robert Kohorst poručuje hrvatskim vlastima da prestanu sa promovisanjem istorijskog revizionizma i obezbijede vraćanje imovine žrtvama. On je za hrvatski “Nacional” otkrio da je jedan od važnih zadataka američke Ambasade da podstakne Hrvatsku da prizna ono što se dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. “Riječ je o jednom od naših prioriteta kako bismo podstakli Vladu da ne promoviše revizionizam i pronađe rješenja za probleme koji su se dogodili tokom Holokausta”, poručuje Kohorst. On vjeruje da Vlada Hrvatske to želi da učini, ali da treba potpuno da prihvati odgovornost i “obezbijedi vraćanje imovine žrtvama”. Hrvatska je izložena diplomatskim primjedbama iz svijeta koje se odnose na pokušaj revizije

Adam Pribičević

Adam Pribićević: Ante Starčević – prvi učitelj genocida u Evropi

Adam Pribićević (Kostajnica, 1880 – Windsor, 1957) je bio srpski političar i publicista, bavio se u emigraciji sa istraživanjem naše političke prošlosti, gde je objavio i ovaj studiozni članak. Uredništvo „Glasa Kanadskih Srba“ preštampavalo je izvesne studiozne i zapažene članke Adama Pribićevića iz svojih ranijih izdanja (u br. od 20 i 27 maja 1971).Članak je važan iz dva razloga: on će osvežiti naša sećanja i poštovanje prema milionskim i nevinim žrtvama novih srpskih mučenika u tragičnom HH stoleću, u isto vreme članak će upozoriti rodoljubive Srbe na nove opasnosti, koje nam prete od poltronskog beogradskog internacionlističkog i izvesnog zapadno-evropskog i američkog establišmenta, koji je u izvesnoj meri pod komandom američkog

Istorija o kojoj se ćutalo: Drugo lice „narodnih heroja“

Partizanska ubistva nisu vršena tajno, bez svjedoka, već naprotiv, tu je riječ o teatralnim ubistvima, sa puno svjedoka, svojevrsnom „publikom“. (Radački brijeg na Ljubomiru, Jasenik kod Gacka…). Akteri tih zločina nisu se skrivali, već isticali u ubijanju srpskih civila, što je ratni zločin bez presedana u istoriji Hercegovine. Ovi zločini su ranije tumačeni da su počinjeni u cilju zastrašivanja srpskog naroda, kako bi se priključio komunističkom pokretu. Danas se sa sigurnošću može tvrditi da su ovi zločini vršeni sa ciljem uništenja srpskog naroda, njegovog nacionalnog i duhovnog (svetosavskog) identiteta. To potvrđuje i činjenica da se najveći dio hercegovačkih Srba poslije ovih partizanskih zločina priključio Ravnogorskom pokretu – četnicima i protjerao

SUDOVI DONOSE SKANDALOZNE ODLUKE: Potomcima nacista se vraća imovina

Sudovi su počeli da rehabilituju pripadnike ovog ustaškog pokreta. Jedinica domaćih Švaba važila za jednu od najokrutnijih. SUDOVI su počeli da rehabilituju pripadnike ustaškog pokreta i ozloglašene SS Princ Eugen divizije, a država je, posle odluke Upravnog suda, u obavezi da im vrati kuće i njive! Po rečima direktora Agencije za restituciju Strahinje Sekulića, ovakvih slučajeva je sve više, ali će se Agencija ipak oglušiti o odluku Upravnog suda. – Zakon decidirano kaže da imovina ne može biti vraćena pripadnicima stranih okupacionih snaga, a za nas su to i ustaše i članovi SS Princ Eugen divizije, bez obzira na to što su sudovi neke od njih rehabilitovali. Ukoliko Upravni sud

Pomen za srpske mučenike stradale u austrijskim logorima

Zarobljeni srpski vojnici i internirano stanovništvo masovno su dovoženi u logor Nežider, i odatle raspoređivani u druge logore u carevini. Bili su to zloglasna imena: Hajnrihsgrin, Đenđeš, Nađmeđer, Ašah, Boldogasonj, Braunau i drugi. I ove godine, nakon odslužene jutarnje službe, Crkvena opština Svetog Save u Beču organizovala je jednodnevno pokloničko putovanje sa ciljem da se obilježi stradanje srpskih žrtava u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Učesnik ovog pokloničkog putovanja bio je i Nikšićanin, Slavko Krivokapić, koji je ovu zanimljivu priču i izvrsne fotografije podijelio sa redakcijom IN4S-a. Njegovo preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski G. Andrej, sveštenici iz Beča: otac Dragan Birtašević, otac Aleksandar Lapin i otac Mihajlo Smiljanić, kao i otac Nikola Pantić iz Gmundena stigli su sa vjernicima

Bojanić: Nedić svjesno žrtvuje svoj život

On je znao šta ga očekuje na kraju rata, jer drugog puta i izlaza za srpstvo nije bilo. To se bar danas vidi. Znao je da svoj život mora žrtvovati za narod i žrtvovao ga je mirno i svesno… Sudbina je prema generalu Nediću zaista bila nemilosrdna. Uzela mu je u ratu i njegovog jedinca sina i najmilijeg brata Milutina. Lik i delo Milana Nedića, pokušaću da obradim u ovom tekstu kroz drugačiju sliku viđenja njegovog lika i dela… iz jednog ugla sagledavanja svakako jeste bio izdajnik i kvisling… ali… Jasno je da je u delu javnosti oklevetan Milan Nedić, od strane komunista… ali, to je čovek koji se borio

I to je Crna Gora: Spomenik ubici žena i djece

Jusufu Čeliću ili Isufa Čelje je 28. jula 1944. godine u Velici sa svojim saborcima i Njemcima učestvovao u pokolju više od 500 žena i djece. U Vusanju, kod Gusinja, godinama se nalazi spomenik ratnom zločincu Jusufu Čeliću ili Isufa Čelje, koji je 28. jula 1944. godine u Velici sa svojim saborcima i Njemcima, učestvovao u pokolju više od 500 žena i djece. Ubijen je u sukobu sa partizanima početkom 1945. godine u Dolji kod Gusinja. Ovo tvrdi poslanik DF Budimir Aleksić, koji je svojevremeno od Vlade Crne Gore zatražio odgovor na pitanje šta će uraditi sa spomen-kompleksom koji je posvećen, kako tvrdi, ovom ratnom zločincu. S druge strane, predsjednik Subnor i antifašista Crne

Pismo štabova Vojno-četničkih komanda upućeno „HRVATSKIM OFICIRIMA, PODOFICIRIMA I VOJNICIMA“

U arhivi Memorijalnog muzeja  na Mrakovici, pod oznakom F-21/8, nalazi se pismo, tačnije prepis pisma,  štabova Vojno-četničkih komanda „Karađorđe i Petar Mrkonjić“ od 21. aprila 1942. godine. Pismo je naslovljeno „HRVATSKIM OFICIRIMA, PODOFICIRIMA I VOJNICIMA“. Pismo je u originalu pisano latinicom, dok ga mi donosimo u ćiriličnom prepisu. Sadržaj pisma odnosi se na hrvatsku vojsku-domobrane, u kojem se oni pozivaju da ne čine zločine nad Srbima. Pozivaju se hrvatski vojnici da ne čine djela koja su nedostojna „Hrvatske kulture“, i da prestanu da služe silama osovine „koje će nesumnjivo biti potučene“. Iz ovoga se vidi vjera četničkog pokreta u konačni slom sila osovine i četnički antifašizam. Komanda četničkih bataljona „Karađorđe

SKUPŠTINA CRNE GORE SPREMNA DA UKINE I 13. JUL, DAN USTANKA PROTIV FAŠIZMA

U Crnoj Gori, posle brisanja jednog od najslavnijih perioda njene istorije – herojske borbe crnogorskih junaka u Prvom svetskom ratu protiv Austrougarske, uz prethodno izvojevane pobede protiv dugovekog Otomanskog carstva, a u tim borbama crnogorski narod podneo je ogromne žrtve, i posle neki dan u Skupštini Crne Gore izglasane odluke da se poništi odluka crnogorske Skupštine o prisajedinjenju sa Srbijom i ulaska u Kraljevinu SHS, 1918. godine – javljaju se ideje da sadašnja Skupština Crne Gore proglasi ništavnim 13. jul 1941, Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma. A sve zbog želje da se čim pre uđe u Evropsku uniju. U koju su po zaista hitnim i prekim postupcima primljene zemlje

Sud još nije razmatrao Nedićevu rehabilitaciju

Do kraja ove godine neće biti poznato da li će biti usvojena žalba podnosioca zahteva za rehabilitaciju kvislinškog premijera Po svemu sudeći, do kraja ove godine neće biti poznato da li će Apelacioni sud usvojiti žalbu podnosioca zahteva za rehabilitaciju Milana Nedića, saznaje „Politika”. Naime, krajem jula Viši sud u Beogradu odbacio je zahtev za poništenje uredbe FNRJ iz 1949. godine kojom je Nedić proglašen za ratnog zločinca i oduzeta su mu građanska prava i imovina. Na ovu odluku ubrzo su se žalili podnosioci zahteva, ali sudije Apelacionog suda još nisu većale na ovu temu. Iako je najavljivano da je rok za donošenje odluke tri meseca, gotovo je nemoguće da

ODJEK ULASKA SOVJETSKOG SAVEZA U RAT U SRPSKOJ HERCEGOVINI

U toj opštoj ustaničkoj psihozi, vest o ulasku Sovjetskog Saveza u rat protiv sila Osovine, bljeskom munje je osvetlila mračnu perspektivu srpskog naroda u fašističkoj Hrvatskoj, prevashodno u buntovnoj Hercegovoj zemlji. Radost koju je ta vest izazvala u srpskoj Hercegovini, reljefno je izrazio Mirko Vučetić, tada knez u selu Biogradu, kolevci Nevesinjske puške 1875. godine, na narodnom zboru u tome selu, kada je gromko uzviknu Dragu Pojužini, koji je stajao pokraj njega: „Pucaj, Drago, neka sve gori!“. Ta vest je hercegovačkim Srbima osuđenim na biološko istrebljenje, dala krila. Jer, valja imati na umu činjenicu da su oni imali beskrajno poverenje u snagu Rusije. Na euforična dovikivanja iz okolnih proustaških sela

Vladimir Kolarić: Dva filma o Draži

O filmovima „General Mihailović – Heroj i kazna“ (2015) i „General Draža Mihailović“ (2018). Snimanje filmova o (do skoro) proskribovanim temama ne predstavlja samo mogućnost da se „čuje druga strana“ ili da se odgovori na do tada dominantne narative kroz (anti)propagandu ili otvaranje društvenog dijaloga, nego i mogućnost preispitivanja i suočavanja sa – bez obzira na ideološke i druge podele – našom zajedničkom prošlošću. Film, pa i dokumentarni, nije i ne bi trebalo da bude puka ilustracija gotovih teza, nego istraživanje, nikada pravolinijski put do istine, evokacija, koja nužno ima svoje različite rukavce i otvara prostor za različite mogućnosti recepcije. Tema ravnogorskog pokreta i generala Draže Mihailovića otvorena je za

Nemanja Dević: Vazdušni most – Operacija Halijard

Ova operacija smatra se za jednu od najuspešnijih spasilačkih misija iza neprijateljskih linija u istoriji ratova. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. novembra  2017. godine. Orkestar ratnog vazduhoplovstva SAD izvodi himnu Bože pravde. Američki ambasador se na prilično dobrom srpskom jeziku obraća srpskim seljacima sa šajkačama, koji ga slušaju netremice, smešeći se. Kada im potom bude dodeljivao plakete, sa nekima od njih izljubiće se po tri puta. Amerikanci i Srbi su se rame uz rame borili za slobodu, reći će jednog trenutka Kajl Skat, pa nastaviti u istom tonu: Ljudi iz ovog regiona su istinski heroji. Osećam se ponizno kad mislim na

Bojanić: SREMSKI FRONT, stradanja Srpske omladine… i prihvatanje ustaškog dželata za brata

Sremski front… ili stradanja Srpske omladine. Sremski front je formiran u Drugom svetskom ratu, krajem oktobra 1944. godine, od strane nemačke vojske koja se povlačila iz  osloboćenog Beograda i trajao je sve do njegovog proboja 12. aprila 1945. Sremskom frontu prethodilo je „oslobađanje Srbije“ u kome je učestvovalo 400.000 pripadnika Crvene Armije zajedno sa oko 45000 partizana. Nemci su formirali front u sremskoj ravnici s namerom da zaustave prodor partizanskih i sovjetskih snaga prema zapadu, odnosno da svojim snagama sa juga omoguće izvlačenje kroz Bosnu. Na jugoslovenskom području i dalje se nalazilo oko 400.000 Nemaca i njihovih saradnika. Zadatak Jugoslovenske armije je bio da preseče ostupnicu nemačkim snagama na području Jugoslavije, kako bi pomogli Rusima

Nemanja Dević: Ma koliko od njih bežali, senke prošlosti nas uporno prate

Potpuno neočekivano i nevezano za posao kojim se bavim, večeras sam, u širem društvu, u jednoj kafani sedeo i s poznatim srpskim Glumcem. Boem i šaljivdžija, pričao je ponajviše o svojim glumačkim iskustvima, ali i o putovanjima, druženjima, ženama… Uzgredno, reče i da je nedavno dolazio do Šumadije, da obiđe ostarelog oca i nasleđeno, poveće imanje u selu T. “Uh, T. – pa znam to selo”, gotovo da mi izlete, ma koliko da sam bio svestan da mom večerašnjem satrudniku u piću nije mnogo stalo do istorijskih priča. U trenutku sam se setio da, zapravo, kao što je to često kod mene slučaj, ja ne poznajem niti jednog živog čoveka

HRABRA EPSKA PRIČA: Serija “Podmornica” o Drugom svetskom ratu vredna 32,8 miliona dolara

Toni Seint, scenarista serije “Podmornica”. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje. NEĆETE zažaliti ukoliko zaronite sa posadom dugo iščekivane serije “Podmornica”, za šta će vam se prva prilika ukazati već večeras, od 21.00, na kanalu Epik drama. Ovo ostvarenje vredno 32,8 miliona dolara, pratićemo ponedeljkom u pomenutom terminu, sa po dve jednočasovne epizode zaredom. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje nastale u periodu Drugog svetskog rata, i surovu realnost života tokom tog besmislenog sukoba. Glumačku ekipu čine: Viki Krips (“Fantomska

Miloslav Samardžić: Bitka za Gračac

Bitka za Gračac bila je jedna od najkrvavijih u čitavom ratu. Ovaj srpski gradić ispod Velebita, na pruzi Split – Zagreb, komunisti su bezuspešno napadali još oktobra 1942. godine. Sada, uočivši dolazak hercegovačkih četnika, oni dovlače veće snage. Pomoćnik načelnika Vrhovnog štaba, Velimir Terzić, pisao je J. B. Titu 13. januara 1943. godine: “Glavni štab Hrvatske me je izvestio da oni 14. januara noću preduzimaju napad na Gračac. Danas ćemo im uputiti oko 40 granata za haubicu, za ovu akciju.“87 Već smo videli da je Glavni štab Hrvatske, sastavljen od Hrvata, organizovao znatne snage Srba-boraca i sistematski ih usmeravao na četnike, dok su na drugoj strani ustaše ubijale porodice ovih

Četnički zločini u Hercegovini

Ko o čemu, Radoš Bajić o „mučeniku, rodoljubu i patrioti” đeneralu Draži Mihailoviću. Njegova večita inspiracija! („Moravac u Hercegovini”, 17. novembra). Povod, bolje reći izgovor za veličanje ove ličnosti autor je našao u svom prisustvu na otvaranju Doma kulture u Nevesinju, imenovanom po Nebojši Glogovcu, to jest u činjenici da je ovom prerano preminulom glumcu poverio ulogu Draže u TV seriji „Ravna gora”. O ovoj temi polemisao sam sa Radošem Bajićem na stranicama ovog lista krajem maja i početkom juna, posle njegove žalopojke što nije dobio sredstva da snimi još 40 epizoda „Ravne gore” u kojima bi, kaže, pokazao i dokazao svu veličinu i epsku uzvišenost ravnogorskog pokreta. Obećao sam

UREĐENA SPOMEN-KOSTURNICA SRBIMA UBIJENIM U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Spomen-kosturnica srpskim civilima iz Srebrenice, koje su drugog dana Trojčindana, 14. juna 1943. godine, pobili pripadnici 29. bojne ustaškog natporučnika Josipa Kurelca, uređena je prethodnih dana zahvaljujući inicijativi i angažovanju Milorada Marjanovića i još nekoliko mještana. Marjanović je rekao da ga je na ovaj korak pokrenuo osjećaj odgovornosti prema žrtvama, među kojima su i njegovi srodnici, jer je kosturnica bila otvorena i u nju su ulazili psi lutalice i raznosili kosti. “Uredili smo unutrašnjost kosturnice, propisno složili posmrtne ostatke i zaštitili ih”, rekao je Marjanović novinarima. Ova kosturnica je decenijama u javnosti predstavljana kao spomen-kosturnica žrtava antifašističkog otpora na kojoj su bila komunistička obilježja. “Prije tri godine postavljena je spomen-ploča

Počelo suđenje navijačima Dinama zbog veličanja ustaštva

Pred Pokrajinskim sudom u Salcburgu počelo je suđenje protiv 14-orice navijača zagrebačkog Dinama zbog veličanja ustaštva u Austriji. Pred Pokrajinskim sudom u Salcburgu počelo je suđenje protiv 14-orice navijača zagrebačkog Dinama zbog veličanja ustaštva u Austriji. Muškarci u starosti između 23 i 37 godina pojavili su se u belim košuljama ili sakoima na optuženičkoj klupi, a državni tužilac Marku Neher podigao je optužnicu u kojoj im prebacuje da su prekršili zakon o zabrani veličanja nacizma. Ovo je prva optužnica u Austriji, prema Zakonu o zabrani veličanja nacizma, zbog veličanja ustaštva. Pripadnici “Bed blu bojsa”, koji sebe nazivaju “Egzil bojsi”, su 20. juna 2015. godine u Halajnu, prema optužnici, veličali ustaštvo.

Bivši nacistički čuvar: Nisam znao da ubijaju ljude u logoru

Johan Rehbogen (94) rekao je da je znao da su uslovi u kampu Štuthof loši, ali da je mislio da ljudi umiru od “bolesti i epidemija”.  Nekadašnji čuvar u nacističkom koncentracionom logoru Štuthof, koji se tereti po više stotina tačaka za saučesništvo u ubistvu, svedočio je pred sudom u Minsteru da je znao da ljudi u tom kampu umiru, ali ne i da ih ubijaju.Johan Rehbogen (94) rekao je da je znao da su uslovi u kampu Štuthof loši, ali da je mislio da ljudi umiru od “bolesti i epidemija”. U saopštenju, koje je pročitao njegov advokat, Rehbogen je rekao da nije znao mnogo o “strukturi unutar kampa”, prenosi AP.

Tribina „Da se nikad ne zaboravi, Holokaust, da se nikad ne ponovi – muzika piše sećanja“

Srpsko jevrejsko pevačko društvo poziva sve zainteresovane na 74. tribinu koja će se održati 15. novembra u Ugostiteljsko- turističkoj školi (ul. Jug Bogdanova 28) sa početkom u 18 časova. Na tribini pod nazivom „Da se nikad ne zaboravi, Holokaust, da se nikad ne ponovi – muzika piše sećanja“ učestvovaće: Srpsko jevrejsko pevačko društvo, dr Milan Koljanin, istoričar, profesor Dragan Popadić, socijalni psiholog, kao i gospođa Mirjana Grujić, preživela Holokaust. Pokrovitelj ove tribine je Ministarstvo prosvete, a događaj sponzorišu: Kancelarija za ljudska i manjinska prava, Savez jevrejskih opština Srbije i Ministarstvo kulture i informisanja. Izvor: Savez Jevrejskih opština Srbije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala